Dostupni linkovi

Zaključci Skupštine RS (ne)provedivi


Poslanici tokom zasjedanja Narodne skupštine RS 11. novembra 2019.
Poslanici tokom zasjedanja Narodne skupštine RS 11. novembra 2019.

Zaključke koje je u utorak rano ujutro usvojila Narodna skupština Republike Srpske (RS) zapravo je nemoguće provesti, komentariše za Radio Slobodna Evropa (RSE) kolumnista Dragan Bursać.

"Svima je jasno da je to jedna papazjanija, da to nije bila ni predstava za narod. To je bila predstava da se vidi ko je ko u Skupštini, i to je to. Zaista je pravo pitanje ko će provesti te silne zaključke? Šta i ako se provedu? Mada je nemoguće provesti to. To je čitava jedna biblija ničega", kaže kolumnista portala 'Buka' Dragan Bursać, komentarišući zaključke donesene na posebnoj sjednici parlamenta ovog bh. entiteta, a kojim su, uz ostalo, odbačena bonska ovlaštenja visokog predstavnika u BiH. ​

Rasprava o ovlaštenjima visokog predstavnika u BiH i ovlaštenjima eniteta Republika Srpska koja su do sada prenesena na državu BiH trajala je 15 sati, a osnov za raspravu bila je ​Informacija o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava tog bosanskohercegovačkog entiteta. ​Nakon rasprave koja je trajala od ponedjeljka ujutro do utorka rano ujutro usvojeno je 20 zaključaka, među kojima i onaj koji govori o pravu naroda na samoopredjeljenje, ali i zaključak kojim se najavljuje mogućnost novog ustava RS, o kojem će se, kako je navedeno u zaključcima izjasniti i građani na referendumu.

U zaključcima se pored ostalog traži reakcija međunarodne zajednice i potpisnika Dejtona na donošenje akata koji, kako se navodi, razgrađuju Sporazum. U zaključcima su odbijena i tzv. bonska ovlaštenja visokog predstavnika kao potpuno neustavna, nezakonita i nelegitimna.

Zaključke je predložila vladajuća većina predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Milorada Dodika, koji je na početku sjednice izjavio kako Dejtonski sporazum treba vratiti na "fabričke postavke" i ponovo nadležnosti koje su proteklih godina prebačene na državni nivo vratiti entitetima.

Zaključci bez pravnih učinaka

Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić podsjeća da su u Narodnoj skupštini Republike Srpske i ranije usvajane rezolucije i zaključci koji nisu imali većeg političkog uticaja.

"Ako ti zaključci samo ostanu kao neka moguća politička opredjeljenja, oni sami po sebi ne proizvode ili neće proizvesti pravno djelovanje. Mogu naravno dodatno iskomplicirati političku situaciju u Bosni i Hercegovini u onoj mjeri u kojoj je ona sama po sebi sada komplikovana. To će se vjerovatno desiti", smatra Pobrić.

"Međutim", naglašava Pobrić, "pravni učinci tih zaključaka, u smislu vraćanja nadležnosti, u smislu, kako su oni to nazvali, neprimjenjivih bonskih ovlaštenja, koja se u suštini i ne primjenjuju, već duže vremena, to mislim, gledajući pravno, nema nikakve pravne učinke, niti će proizvesti pravne učinke".

Profesor Pobrić navodi da je pravo na samoopredjeljenje je samo unutrašnjeg vida, a ne i pravo secesije, jer Ustav BiH ne predviđa pravo secesije
Profesor Pobrić navodi da je pravo na samoopredjeljenje je samo unutrašnjeg vida, a ne i pravo secesije, jer Ustav BiH ne predviđa pravo secesije

"Dakle, da bi se nadležnosti vratile koje su prenesene, naročito onaj dio nadležnosti koji je prenesen na osnovu dogovora entiteta, podrazumijeva da se oba entiteta dogovore i nivo Bosne i Hercegovine, odnosno nadležni organ, da se to vrati, eventualno da se vrati entitetima ponovo na nadležnost. To u svakom slučaju, obzirom na sadašnji politički kontekst, nije moguće", navodi Pobrić, koji smatra da se Ustav BiH pogrešno tumači i kada se spominje 'pravo na samopredjeljenje'.

"To pravo na samoopredjeljenje je samo unutrašnjeg vida, a ne i pravo secesije, jer Ustav BiH ne predviđa pravo secesije. Niti međunarodni dokumenti o ljudskim pravima, koji su sastavni dio sporazuma, ne predviđaju pravo secesije. Pravo secesije po međunarodnom pravu, koristi se samo u situaciji ako jedna etnička grupa, nacionalna, rasna, koja je na teritoriji određene države toliko diskriminirana da ne može da učestvuje u vlasti, onda je to krajnja mjera da jedan dio te države učini secesiju. Što u slučaju Republike Srpske nije tačno, po čemu su oni diskriminirani, mislim građani RS?", pita Pobrić.

'Poticanje mržnje rialiti performera'

To što opozicija nije glasala za usvojene zaključke, za Pobrića predstavlja činjenicu da u Republici Srpskoj nema jedinstvenih stavova oko toga što se traži u usvojenom tekstu, već se radi samo o stavu vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i stranaka u koaliciji sa tom strankom.

Problem je što, po mišljenju Dragana Bursaća, ovakvi zaključci samo dodatno produbljuju mržnju i netrpeljivost u Bosni i Hercegovini.

"Osnovni cilj ovih rialiti performera je upravo to, poticanje mržnje. Ja ne vjerujem da oni mogu izazvati rat, u bilo kakvom obimu, ali sa druge strane, mržnja im treba za dobijanje glasačkog tijela, za mobilisanje ljudi na tom emotivnom planu da bi se na neki način u budućnosti mogli prebrojati na bazi nacionalnih krvnih zrnaca što će opet pokazati izbori. To je suština ovoga, nema zaista realne suštine, ekonomske pogotovo, pravde nema nikakve, tako da, osim konglomerata gluposti, tu se može govoriti zaista kao o jednom pozivu na mržnju potencijalno u budućnosti, što ne vodi ničemu dobrom", zaključuje Bursać.

U opoziciji u Republici Srpskoj smatraju da je posebna sjednica bila bespotrebna i stvarno iskazivanje nezadovoljstva zbog neformiranja vlasti na nivou Bosne i Hercegovine.

"Očekujemo da aktuelna većina od Nove godine počne sprovoditi ove zaključke da povratimo izgubljene nadležnosti i napokon vidimo te prve korake ka nezavisnosti, referendumu i samoopredjeljnju Republike Srpske. Jučer sam mu rekao da se igra sa opasnim stvarima. Potezanje stalno priče o blokiranju vlasti u Sarajevu i samoopredjeljnju, može dovesti do Dejtona 2 ili radikalnih mjera u kojima Republika Srpska može još više da se razvlasti", poručio je Vukanović na konferenciji za novinare, u utorak, u Banjaluci.

U toku dana očekuje se i stav iz Kancelarije visokog predstavnika o usvojenim zaključcima u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Bonska ovlaštenja visokog predstavnika utvrđena su odlukama Vijeća za sprovođenje mira u BiH sa sastanka Bonu, u decembru 1997. godine. Vijeće za provedbu mira je tada, razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim su definisana ovlaštenja visokog predstavnika, omogućilo visokom predstavniku da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG