Predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, odredila je 15. april kao datum za održavanje konstitutivne sjednice novog parlamentarnog sastava proizašlog iz redovnih izbora održanih 9. februara.
Ovo je prvi konkretan korak u formiranju novih državnih institucija, nakon što je Centralna izborna komisija 27. marta potvrdila rezultate izbora.
Predsjednica je imala rok od 30 dana da objavi datum održavanja sjednice. U suprotnom, prema Poslovniku o radu Skupštine Kosova, Parlament bi se sam sastao na 30. dan.
Šta se dešava na konstitutivnoj sjednici?
Konstitutivnu sjednicu priprema predsjednik prethodnog saziva, koji pet dana prije održavanja sjednice mora sazvati sastanak predsjednika političkih stranaka zastupljenih u Skupštini, kako bi pripremili dnevni red.
Dnevni red treba da uključuje formiranje privremene komisije koja vrši verifikaciju kvoruma i mandata, zakletvu novih poslanika, izbor predsjednika skupštine i potpredsjednika, glasanje o izvještaju pomenute komisije i određivanje mjesta poslanika u sali prema političkoj snazi.
Konstitutivnom sjednicom predsjedava najstariji poslanik, uz pomoć najmlađeg poslanika.
Zakoni ne predviđaju da tokom sjednice ne može biti debate.
Na ovoj sjednici poslanici polažu zakletvu – oni koji budu odsutni mogu to učiniti na narednoj sjednici – i prva stranka, u ovom slučaju Pokret Samoopredjeljenje, predlaže kandidata za predsjednika Skupštine.
Potpredsjednike, pak, predlažu jedna od najvećih stranaka i zajednice koje nisu većinske, uključujući srpsku zajednicu.
Konstitutivna sjednica, prema Poslovniku Skupštine, završava izborom predsjednika i potpredsjednika.
"Prekidi tokom konstitutivne sjednice ne mogu biti duži od 48 sati", navodi se u članu 12, tačka 5 Poslovnika Skupštine.
Prema rezultatima, u novom parlamentarnom sastavu Pokret Samoopredjeljenje će imati 48 poslanika, Demokratska partija Kosova 24, Demokratski savez Kosova 20, Srpska lista devet, a koalicija Alijansa za budućnost Kosova i Socijaldemokratska inicijativa osam mjesta.
Izbor Vlade
Raspodjela mjesta u Skupštini znači da nijedna stranka ne može sama formirati Vladu, što je sljedeći korak nakon održavanja konstitutivne sjednice.
Što se tiče rezultata, u odvojenom razvoju događaja, Pokret Samoopredjeljenje se već obratio Ustavnom sudu, osporavajući odluku Vrhovnog suda o glasovima putem pošte, tvrdeći da ih je Demokratski savez Kosova manipulirao. Stranka vršioca dužnosti premijera, Albin Kurti, zatražila je od Ustavnog suda privremenu mjeru u vezi s odlukom Vrhovnog suda o tim glasovima.
Ako Ustavni sud donese odluku o ovom pitanju, tada bi moglo doći do obustave procesa izbora Vlade. Međutim, dok Ustavni sud ne riješi pitanje koje je postavio Pokret Samoopredjeljenje, predsjednica zemlje ima nekoliko zakonskih rokova koje mora poštovati.
Prema zakonima, Osmani mora mandat za formiranje nove Vlade povjeriti prvoj stranci na izborima, u ovom slučaju Pokretu Samoopredjeljenje.
U Ustavu se navodi da mandatar zatim ima 15 dana da Skupštini predstavi sastav novog izvršnog tijela i zatraži 61 glas za njegovo izglasavanje.
U slučaju da prva stranka ne uspije dobiti podršku najmanje 61 poslanika, tada predsjednica Osmani ima rok od deset dana da imenuje drugog mandatara.
Ona poziva stranke na konsultacije i ima diskrecijsko pravo odrediti koga će ovlastiti da formira izvršnu vlast.
Drugi mandatar također ima 15 dana da Skupštini predstavi sastav vladinog kabineta.
Međutim, ako se Vlada ne formira ni nakon drugog pokušaja, tada predsjednica Osmani, prema članu 95 Ustava, mora raspisati nove izbore, koji se moraju održati najkasnije za 40 dana.
Izbori održani 9. februara bili su prvi redovni parlamentarni izbori održani na Kosovu od proglašenja nezavisnosti.
