Belgija je završila šestomjesečno predsjedavanje Evropskom unijom, a njeno je mjesto 1. jula, na šest mjeseci, preuzela Mađarska.
Tokom belgijskog predsjedavanja nije bilo pomaka u reviziji zahtjeva Kosova za članstvo u Evropskoj uniji koji je podnesen u decembru 2022. na kraju tadašnjeg češkog predsjedavanja.
Kosovo je trenutno jedina evropska država koja je podnijela zahtjev za članstvo u EU a koja nema status kandidata za članstvo.
Očekivanja da će zahtjev Kosova za članstvo biti uzet u obzir nisu se ostvarila.
Švedskom predsjedanju Unijom u prvoj polovini 2023. to nije uspjelo. Nakon Švedske, predsjedanje je preuzela Španija, koja ne priznaje nezavisnost Kosova i koja nije htjela da ima nikakve veze sa kosovskim evrointegracijskim dosjeom.
- Španski parlament odbacio inicijativu za priznanje Kosova
- Kandidatura Ukrajine prioritet za Španiju tokom predsedavanja EU
Nakon Španije, ni Belgija nije preduzela korake u tom smjeru.
Najčešći razlozi koje predsjedavajuće zemlje navode za nerazmatranje zahtjeva Kosova vezani su za "nedostatak konsenzusa zemalja članica".
Prema procedurama EU za proces proširenja, Savjet EU mora da pregleda zahtjev zemlje za članstvo u evropski blok i da da mandat Evropskoj komisiji da analizira ispunjava li ta zemlja uslove za status kandidata.
Nakon što Komisija sastavi mišljenje i da preporuku, odluku o dodjeli statusa jednoglasno donose zemlje članice.
Tako su velikom brzinom status zemlje kandidata dobile Ukrajina i Moldavija, koje su prošlog mjeseca takođe počele pregovore o članstvu u EU.
Status zemlje kandidata ima i Gruzija, kao i sve zemlje Zapadnog Balkana - Crna Gora, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina - osim Kosova. Formalno, Turska takođe ima status kandidata.
Budući da je Kosovo podnijelo zahtjev za članstvo u EU, diplomate zemalja članica kažu da će pokušati da postignu konsenzus u Savjetu, budući da pet članica - Grčka, Slovačka, Rumunija, Španija i Kipar - ne priznaju Kosovo kao državu.
Ipak, neke zemlje članice sugerisale su kako bi bilo dobro da barem Savjet ovlasti Evropsku komisiju da analizira da li Kosovo ispunjava uslove za status zemlje kandidata.
Evropska komisija izrazila je spremnost da obavi svoj dio posla, ako od Savjeta dobije taj mandat. Međutim, u Savjetu nije bilo pomaka.
To je, osim nepriznavanjem od pet zemalja članica, opravdano i očekivanjima što će se dogoditi sa procesom dijaloga za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije.
Evropski diplomata je za Radio Slobodna Evropa rekao da je napredak u dijalogu uslov i za Kosovo i za Srbiju za napredak na njihovom putu ka integraciji u EU.
"U posljednje vrijeme nije bilo napretka u tom dijalogu i to je uticalo na to da među zemljama članicama nema entuzijazma za napredovanje na putu ka EU, ni Kosovo ni Srbija”, dodao je.
Prema njegovim riječima, kada bi bilo napretka u dijalogu, zemlje članice bi se lakše uvjerile u odluku o Kosovu.
Nakon što je Mađarska preuzela predsjedavanje EU-om, saopšteno je da će ta zemlja kao prioritet imati proces proširenja sa zemljama Zapadnog Balkana. Mađarska je to navela u dokumentu u kojem se spominju prioriteti njenog predsjedavanja Unijom.
Budimpešta ima aspiracije da unaprijedi pregovarački proces s onim zemljama kandidatima koje su za to spremne.
Diplomate iz Mađarske su, kako se navodi, rekle da namjeravaju da zatvore neka poglavlja u pregovorima o članstvu s Crnom Gorom, kao i da otvorie pojedina poglavlja sa Srbijom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Takođe, spomenuli su mogućnost unapređenja u pregovaračkom procesu Bosne i Hercegovine.
Međutim, diplomate su primijetile da Mađarska tokom susreta nije spominjala nikakvu moguću akciju u vezi s Kosovom.
Evropske diplomate ističu da Vlada Mađarske ima bliske odnose sa Srbijom i to je uticalo na to da njeno ponašanje prema Kosovu u EU i nekim drugim međunarodnim organizacijama nije tako prijateljsko kao ranije.
Ipak, Mađarska je nastavila kontakte sa Kosovom.
- Logična posledica pregovora Beograda i Prištine bilo bi priznanje Kosova, kaže Stano
- Hil: Priznanje Kosova neće biti uslov za ulazak Srbije u EU, već normalizacija
- Šta za Srbiju znači de facto priznanje Kosova?
Upitan o očekivanjima od mađarskog predsjedavanja EU, kosovski premijer Aljbin Kurti rekao je prošle sedmice u Briselu da je Mađarska priznala Kosovo, i da joj treba dati priliku i vidjeti kako će da djeluje.
Mađarska je, pak, izrazila očekivanje da će tokom njenog predsjedavanja Unijom regija Zapadnog Balkana dobiti prve isplate iz paketa od šest milijardi eura Evropskog plana za privredni rast i reforme.
Sredstva iz tog paketa za Kosovo i Srbiju takođe su uslovljena njihovim konstruktivnim angažmanom u procesu normalizacije odnosa.
Mađarska planira da organizuje zajednički samit EU sa čelnicima zemalja Zapadnog Balkana tokom svog predsjedavanja Unijom.
Iako Mađarska ima najbliže odnose sa Srbijom od zemalja regije, diplomate u Briselu ne očekuju da će biti problema u odnosima s drugim zemljama, jer je uloga vodeće zemlje EU da bude neutralna čelnica Savjeta EU i da ostavi po strani sopstvene nacionalne prioritete tokom šestomjesečnog razdoblja.
