Hrvatski premijer Andrej Plenković poslao je u petak pismo čelnicima država članica EU-a, čelnicima europskih institucija i glavnom tajniku NATO-a u kojem ih je izvijestio o padu bespilotne letjelice u Zagrebu u četvrtak 10. ožujka navečer i zatražio bliskiju suradnju između EU-a i NATO-a i uspostavu mehanizama kako se takvi incidenti ne bi ponavljali.
U pismu je naveo kako je letjelica u Hrvatsku stigla iz Mađarske , da je prešla i preko rumunjskog zračnog prostora i da se "čini" da je došla s ukrajinskog teritorija. Dodao je da se ne zna tko je lansirao letjelicu, niti je li njena putanja bila namjerna ili je bila izvan kontrole.
"Letjelica koja je pala bila je izviđački dron, ali sutra bi to mogao biti i naoružani, stoga je ključno da uspostavimo mehanizme za detekciju i obranu koji će spriječiti da takve letjelice prijete našim gradovima, a da ne budu otkriveni i neutralizirani", kaže se u pismu.
Pismo je poslano šefovima država ili vlada članica EU-a, predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen, visokom predstavniku EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu i glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu.
Nastavlja se očevid
U dosadašnjoj istrazi ustanovljeno je da se radi vojnoj bespilotnoj letjelici srednjeg dometa s operativnim doletom od tisuću kilometara TU-141 Strizh, koji je proizveden u bivšem Sovjetskom Savezu.
Nakon bespilotne letjelice koja je ušla u mađarski zračni prostor i srušila se pored glavnog grada Hrvatske u četvrtak, Mađarska je u petak 11. ožujka dvaput dizala svoje borbene zrakoplove Gripene kako bi istražila "sumnjive radarske kontakte", ali leteći objekti nisu pronađeni, objavio je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
Mađarska protuzračna obrana jedan je sumnjivi radarski signal detektirala u petak oko podneva. Mađarski lovci poletjeli su iz zračne baze u Kecskemetu, ali nisu pronašli nikakav sumnjivi leteći objekt, kazao je Szijjarto. Drugi slučaj dogodio se tijekom poslijepodneva s istom reakcijom i istim ishodom.
Nastavlja se očevid što ga na mjestu pada bespilotne letjelice u južnom dijelu Zagreba provode civilna i vojna policija, i za subotu je najavljeno vađenje dijela bespilotne letjelice koji se još nalazi u zemlji na mjestu pada u južnom dijelu Zagreba.
Kao i do sada pronađeni dijelovi, i taj dio biti će prevezen na sigurnu lokaciju u objekt Hrvatske vojske (HV) u kojem će se nastaviti forenzička obrada, u koju je uključena i Obavještajna pukovnija HV.
I Rusija i Ukrajina tvrde kako nije njihova letjelica
I Rusija i Ukrajina tvrde kako nije njihova bespilotna letjelica sovjetske proizvodnje koja se u četvrtak navečer (10. ožujka) oko 23 sata srušila u Zagrebu.
NATO je kratko priopćio da je “NATO integrirana zračna i raketna obrana pratila put letenja objekta koji se na kraju srušio u Zagrebu", te naveo kako su hrvatske vlasti najavile su da istražuju incident”, prenio je portal večernji.hr izjavu dužnosnika NATO-a.
Savjetnik ukrajinskog ministar obrane Markijan Lubkjivski za portal Jutarnji.hr izjavio je da letjelica, koja je pala u Zagrebu, nije ukrajinska. I to rezolutno odbacio.
On je najavio je da se očekuje službeno priopćenje ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova u suradnji s glavnim stožerom ukrajinske vojske. Portal prenosi njegovu poruku hrvatskim partnerima da provedu istragu kako bi se otkrilo kome letjelica pripada i kako se mogla naći iznad Zagreba te pasti u tom gradu.
Veleposlanstvo Rusije u Zagrebu takođe je odbilo bilo kakvu rusku vezu sa bespilotnom letjelicom.
"Veleposlanstvo Ruske Federacije u Hrvatskoj o srušenom dronu je upoznalo iz propćenja hrvatskih medija, koji su naveli kako sad eksperti provode istraživanje oko ove situacije, dakle sva pitanja oko incidenta moraju biti upućeni tim stručnjacima te Veleposlanstvu Ukrajine u Hrvatskoj jer taj dron je bio proizveden na teritoriju Ukrajine", naveli su.
U priopćenju iz Veleposlanstva navodi se kako ruske oružane snage nemaju takve letjelice u naoružanju od raspada SSSR-a 1991. godine.
"Predlažemo raspitati kod odgovornih hrvatskih tijela kako i na koji je način mogao slobodno letjeti teritorijom susjednih država. Uslijed njegova pada, srećom, nije bilo civilnih žrtava - stanovnika Zagreba", poručuju iz ruskog veleposlanstva u Zagrebu za portal index.hr.
Ruska agencija TASS prenosi ruski vojni izvor da su Ukrajinci u četvrtak ispalili dvije bespilotne letjelice TU-141 "na probne letove prema Krimu", (dijelu ukrajinskog teritorija kojeg je Rusija anektirala), da se jedan srušio nedaleko krimskog grada Krasnoperekopska, a da je drugi – tvrdi izvor što ga citira TASS - "skrenuo s kursa i odletio u glavni grad Hrvatske".
Letjelica stigla iz pravca Rumunjske
Objekt koji je u četvrtak pao u južnom dijelu Zagreba je bespilotna vojna letjelica sovjetske proizvodnje koja je stigla iz smjera Rumunjske, preko Mađarske, objavile su hrvatske vlasti u petak.
Letjelica je oko 23 sata u četvrtak pala na zelenu površinu nedaleko studentskog doma "Stjepan Radić". Nema povrijeđenih, a oštećeno je nekoliko automobila.
"Prema onome što sada imamo kao informaciju, riječ je o letjelici ruske proizvodnje, ne zna se je li bila u posjedu ruske ili ukrajinske vojske. Zna se da je došla u Hrvatsku iz pravca Mađarske, a u Mađarsku iz pravca Rumunjske. Znamo da je letjela nekoliko minuta iznad Hrvatske i srušila se u Zagrebu", kazao je hrvatski premije Andrej Plenković novinarima.
On je naveo kako je razgovarao sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, koji ga je obavijestio da je letjelica ušla u mađarski zračni prostor iz smjera Rumunjske".
"Nadležne službe obavljaju izvide. Kontaktirali smo i ukrajinsku stranu da vidimo imaju li oni informacije o tome kako je ta letjelica došla čak do Zagreba", kazao je Plenković novinarima u Versaillesu pored Pariza gdje se nalazi na sastanku lidera Evropske unije (EU).
On je najavio kako će biti uloženi maksimalni napori da se utvrde razlozi dolaska i rušenja ove letjelice u Zagrebu.
Informacije Ministarstva obrane
Ministar obrane Mario Banožić kazao je također kako je razgovarao s ministrima obrane Mađarske i Slovenije, sa kojim su razmijenjene informacije.
"Letjelica je ušla u 22:57, došla je od strane Mađarske, zadržala se 7 minuta i kretala brzinom od 700 km/h. Pravac kretanja je utvrđen. Ovo vjerojatno nije bila prijetnja za Hrvatsku, ne trebamo biti u strahu” poručio je ministar.
Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj kazao je kako
je bespilotna letjelica ušla u hrvatski zračni prostor iz Mađarske negdje iz smjera Koprivnice, a da je – kada je ušla - zamijećena radarom koji je smješten na Sljemenu, vrhu Zagrebačke gore.
Prethodno je iz hrvatske Vlade priopćeno kako je "prema dosad prikupljenim podacima letjelica ušla u hrvatski zračni prostor iz smjera istoka prema zapadu, odnosno iz zračnog prostora Mađarske, brzinom od 700km/h na visini od 1300m".
"U tijeku je kriminalističko istraživanje u suradnji kriminalističke policije i vojne policije, a u koordinaciji sigurnosno-obrambenog sustava poduzimaju se i druge mjere, uključujući i međunarodnu suradnju, posebice s NATO savezom, kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja", objavili su.
Milanović: Nije usmjereno protiv Hrvatske
Održan je i sastanak nadležnih tijela sigurnosno-obrambenog sustava, a premijer Andrej Plenković je o ovom događaju razgovarao sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem i zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem.
"Znamo kakav je objekt doletio. Dojavu nismo nikakvu dobili. Objekt je letio iznad Mađarske preko 40 minuta, u hrvatskom prostoru letio je manje od sedam minuta i srušio se na područje Jarun, srećom bez žrtava. Ovo je ozbiljan incident i tako ga tretiramo. Istraga je u tijeku, sve detalje želimo utvrditi", rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović u izjavi medijima.
Milanović je rekao kako je procijenjeno "da ovo nije usmjereno protiv Hrvatske", te naveo da je "letjelica doletjela iz prostora Ukrajine, srušila se iznad Zagreba kad je nestala bez goriva".
Na novinarsko pitanje kako nitko nije primijetio letjelicu dok je letjela nad Rumunjskom i Mađarskom koje su – kao i Hrvatska – članice NATO-a, Milanović je kazao kako je to “trenutno predmet ozbiljne istrage u ovim državama nad kojim je letjelica provela dugo vremena”.
Nad Hrvatskom je, kako je kazao, provela manje od 7 minuta prije nego se srušila, što je bilo iznimno kratko vrijeme za reagiranje.
