Stanovnici opštine Berkovići, na krajnjem jugoistoku Bosne i Hercegovine, sredinom jula suočili su se sa zagađenjem jedinog izvora pitke vode, izvorišta Vrijeka.
Ovo pitanje lokalna zajednica naziva "crvenom linijom", koja se ne smije preći u procesu izgradnje hidroelektrane (HE) Dabar, jer se u njenoj zoni nalazi izvorište koje snabdijeva vodom oko 80 odsto stanovništva Berkovića.
Radi se o jednom od najvećih energetskih projekata u regiji, kojeg za potrebe Elektroprivrede Republike Srpske gradi kineska kompanija "China Gezhouba Group Corporation", a finansira kineska Eksim banka.
Radovi napreduju, uprkos sudskim procesima i zabrinutostima ekoloških organizacija koji upozoravaju na moguće štetne posljedice, te spore i zakonitost gradnje.
Mutna voda na česmama, u kojoj je zvaničnom analizom utvrđeno prisustvo amonijaka, gvožđa i teških metala, bila je razlog zbog kojeg je Štab za vanredne situacije u Berkovićima 17. jula pozvao građane da vodu ne koriste za piće, kupanje, te pranje odjeće i suđa.
Berkovići, prema posljednjem popisu iz 2013. godine, imaju oko dvije hiljade stanovnika, a iz istog izvorišta se napaja i dio stanovnika iz susjedne Opštine Bileća.
Iz Hidroelektrane Dabar, ali ni njenog vlasnika, Hidroelektrana na Trebišnjici, niti u matičnom preduzeću Elektroprivreda RS, nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o uzrocima ovog zagađenja.
Kako je došlo do zagađenja?
"Sad je bistrija nego prije nekoliko dana, ali mi je ne pijemo i dalje. Može se ona koristiti za pranje suda. Ovo što se dogodilo je stvarno katastrofa", opisuje trenutnu situaciju stanovnik Berkovića za RSE koji je želio ostati anoniman.
Načelnik opštine Bojan Samardžić izjavio je za RSE da je izmjerena zamućenost vode dostigla 619 jedinica, dok je zakonski maksimum pet jedinica.
Amonijaka i govžđa je bilo 10 puta više od dozvoljenog.
"Trenutno se jeste promijenila situacija, ali razlog tome je što je kratkoročno uklonjen uzrok zagađenja. Prekinuti su radovi na izgradnji HE Dabar na iskopu u zoni izvorišta, prebacili su se na drugi dio. I onda, uz određene tehničke mogućnosti, izvršili smo ispuštanje vode. Sad je nalaz ok, međutim, budući da je došlo do zagađenja samog sistema, ne preporučujemo je za upotrebu. Tu se radilo o amonijaku, gvožđu, zagađenju teškim metalima i zaista je ogroman rizik za javno zdravlje", naveo je Samardžić.
Samardžić za RSE kaže da je Opština uputila zahtjev za pojašnjenje zbog čega je došlo do zamućenja. Odgovor još nisu dobili.
Upućen je i zahtjev energetskim preduzećima za trajnu obustavu radova u dijelu vodozahvata, dok se ne pronađe stručno rješenje za zaštitu izvorišta.
"Tražimo jasnu i pisanu garanciju o vodosnabdijevanju Berkovića tokom i nakon izgradnje HE Dabar. Zvaničnu informaciju nemamo, niti je ikad iko nas upozoravao da nećemo imati stabilan sistem vodosnabdijevanja. Ukoliko ne bude odgovora na zahtjeve, preduzećemo sva pravna i politička sredstva. Pitka voda je za nas crvena linija preko koje ne možemo preći", poručio je načelnik Samardžić.
Ekološke posljedice i sumnja u zakonitost
Ekološke organizacije za RSE navode da su zatražile od Inspektorata RS da izvrši kontrolu gradilišta, vodozahvata, te uradi analize.
Iz Inspektorata nije odgovoreno na upit RSE da li su preduzeli aktivnosti oko zagađenja pitke vode u Berkovićima.
Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu naveo je da su radovi bez kontrole, prema njihovim informacijama, doveli do urušavanja kaverne u kojoj se nalazila podzemna pitka voda za okolna naselja i opštinu Berkovići.
"Pitanje je kada i kako će šteta biti sanirana, te kakve će dugoročne posljedice ostaviti na Dabarsko polje i podzemne vodonosnike", rekao je Topić za RSE.
Jedna od ključnih zamjerki koju pravni eksperti i organizacije za zaštitu okoline upućuju institucijama Republike Srpske je netransparentnost ugovora koji su potpisani za izgradnju HE Dabar.
Prema podacima dostupnim javnosti, Vlada Republike Srpske je krajem 2021. godine potpisala ugovor sa kineskom državnom kompanijom China Gezhouba Group o izvođenju radova na hidroelektrani.
Iako je najavljivano da je riječ o strateškom projektu od javnog interesa, sadržaj ugovora nije objavljen.
Pokrenuto niz sporova zbog izdavanja građevinske i ekološke dozvole
Zbog gradnje HE Dabar trenutno je pokrenuto i niz sporova koji se odnose na izdate građevinske i ekološku dozvolu, ali i zbog skrivanja ugovora.
Izvršna direktorica Aarhus centra u BiH, koja se bavi ulogom građana u očuvanju životne sredine, Ermina Veljović, izjavila je za RSE da je do sada pokrenuto pet upravnih sporova, od kojih su tri presude pred Okružnim sudom u Banjaluci donesene u korist Centra.
"Sud je poništio građevinsku dozvolu za trafostanicu, za dio pristupnog puta i za podzemni tunel. To su ključni infrastrukturni elementi projekta, a tunel, po mom shvatanju, je bitan dio priče i u ovom zagađenju izvorišta koje je nastalo", kaže Veljović, naglašavajući da uprkos tome izvođači nisu zaustavili gradnju.
Istakla je i kako je nadležno ministarstvo, nakon poništenja građevinskih dozvola izdalo nove. U toku ove godine Aarhus centar je pokrenuo sudske procese za ocjenu zakonitosti postupka.
Aarhus centar, u saradnji sa drugim organizacijama, tvrdi da je odluka o odobrenju gradnje u suprotnosti sa zakonima, te da nisu ispoštovane odredbe Aarhuške konvencije, čija je potpisnica i Bosna i Hercegovina.
Njene odredbe nalažu obavezno učešće javnosti u donošenju odluka, što, u ovom slučaju, tvrdi Veljović, nije ispoštovano, čak ni kod izdavanja novih dozvola.
U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS naveli su za RSE da sve izdate dozvole "važe do konačne odluke nadležnog suda".
"Ministarstvo će postupiti u skladu sa konačnim odlukama suda. Nove dozvole koje su izdate, izdate su u skladu sa sudskim odlukama. Mi ćemo postupiti i po odlukama koje donese Vrhovni sud Republike Srpske", navodi se u odgovoru za RSE.
Aarhus centar se, pored domaćih sudova, obratio krajem prošle godine i međunarodnom Komitetu za provođenje Bernske konvencije, koja se odnosi na zaštitu evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, čiji je potpisnik I BiH.
Ekološki aktivisti upozoravaju kako je gradnjom HE Dabar ugrožena i jedinstvena Dabarska gaovica, vrsta ribe koja živi samo tu i nigdje više.
Šta se zna o gradnji HE Dabar?
Radovi na gradnji Hidroelektrane Dabar su počeli 23. juna 2023. godine.
Projekat je vrijedan nešto više od 220 miliona evra, sa instaliranom snagom od približno 160 megavata i planiranim rokom izgradnje od 46 mjeseci.
HE Dabar dio je planiranog hidroenergetskog megaprojekta "Gornji horizonti", u okviru kojeg je planirano sedam hidroelektrana u slivu rijeka Neretve i Trebišnjice.
Za radove koju izvodi kineska državna kompanija na HE Dabar obezbijeđen je i kredit od kineske Exim banke u vrijednosti oko 85 % ukupne investicije.
Preostalih 15 % vrijednosti projekta uplatila je Elektroprivreda Republike Srpske kroz Hidroelektrane na Trebišnjici.