Otkako je papa Franjo prvi put u decembru objavio da planira posjetiti Irak, skeptici sumnjaju u ispravnost takvog putovanja strahujući zbog njegove lične sigurnosti, ali i zbog rizika velikih skupova koji bi mogli rezultirati širenjem korona virusa.
Ipak, Vatikan najavljuje da u petak, 5. marta, papa odlazi u Irak s porukom mira u nastojanju da pruži duhovni poticaj napaćenim hrišćanskim zajednicama istovremeno nastavljajući da gradi mostove s muslimanskim svijetom, pišu svjetski mediji.
Prva posjeta pape ikada
Uprkos strahovima od širenja COVID-19 i mogućih terorističkih napada, u petak bi trebala započeti prva ikad posjeta pape Iraku tokom kojeg će se Franjo sastati s napaćenim hrišćanskim zajednicama i jednim od najuticajnijih svjetskih muslimanskih vođa, piše Gardijan (The Guardian).
Za 84-godišnjeg papu to će biti prvo putovanje u inostranstvo u posljednjih 15 mjeseci otkad je pandemija ograničila njegovo kretanje. Iračka vlada obećala je visoku sigurnost tokom trodnevne posjete u šest gradova.
U zemlji su od prošle sedmice na snazi nove mjere ograničenja jer su se dnevno zabilježeni slučajevi korona virusa udvostručili za manje od sedam dana, odnosno dnevno se registruje po 4.000 novih slučajeva.
Bit će to 33 posjeta papa Franje u inostranstvo u njegovih osam godina na čelu Rimokatoličke crkve i, dodaje Gardijan, započet će u Bagdadu svečanošću u predsjedničkoj palati i sastankom s predsjednikom Barhamom Salihom i premijerom Mustafom al-Kadhimijem. Papa će u subotu otputovati na jug do svetog grada Nadžaf kako bi se susreo s uticajnim šiitskim klerikom, ajatolahom Ali al-Sistanijem.
List naglašava da će za malu hrišćansku zajednicu u Iraku vrhunac putovanja biti papina posjeta sjeveru zemlje gdje je na hiljade hrišćana ubijeno pod vlašću takozvane Islamske države između 2014. i 2017. godine. Papa će između ostalih posjetiti gradove Erbil, Mosul i Karakoš kako bi upoznao ljude koji sada pokušavaju obnoviti svoje zajednice i crkve.
Desetkovane hrišćanske zajednice
Posjeta papa Franje Iraku, opustošenom nakon decenija sukoba, predstavlja čin solidarnosti s drevnom, ali sve manjom hrišćanskom zajednicom i simboličan čin približavanja muslimanima, piše agencija Frans pres (Agence France-Presse) dodajući kako se od centra Bagdada do šiitskog svetišta Nadžaf na ulicama već nalaze transparenti s njegovim likom i natpisima “Baba al-Vatican”.
Od Ura, rodnog mjesta proroka Abrahama u južnoj pustinji, do opustošenih hrišćanskih gradova na sjeveru, asfaltiraju se ceste i obnavljaju crkve u udaljenim područjima koja nikada nisu imale tako istaknutog posjetioca. "Imat će moćne riječi za Irak, gdje su počinjeni zločini protiv čovječnosti", rekao je Nadžib Mikael, kaldejski katolički nadbiskup sjevernog grada Mosula.
Iračka hršćanska zajednica jedna je od najstarijih i najraznolikijih na svijetu, a Kaldejci i drugi katolici čine oko polovine, zajedno s armenskim pravoslavcima, protestantima i drugima. Do 2003., kada je američka invazija srušila diktatora Sadama Huseina, hrišćani su činili oko šest odsto od 25 miliona Iračana. Od današnjih oko 40 miliona stanovnika u Iraku, ističe AFP, hrišćana je tek oko 400.000.
Stručnjaci smatraju da je desetkovan broj hrišćana u Iraku najviše posljedica sektaških sukoba koje su pripadnike manjina natjerali na bijeg. Džihadisti takozvane Islamske države 2014. preuzeli su kontrolu nad sjevernom provincijom Niniviom - gdje je većina iračkih hrišćana bila koncentrisana - razarajući gradove uz poruke stanovništvu da se “preobrate ili umru”.
U to je vrijeme, papa Franjo podržao je vojnu akciju protiv IDIL-a razmatrajući posjetu sjevernom Iraku u znak solidarnosti s tamošnjim hrišćanima, što se ipak nije ostvarilo. Papa Ivan Pavao II planirao je posjetiti Irak 2000. godine, ali Sadam Husein naglo je otkazao putovanje. Njegov nasljednik Benedikt XVI, prema pisanju AFP, nikada nije napravio korak ka Bagdadu.
Rijedak znak jedinstva
Uz posjetu manjinskom hrišćanskom stanovništvu u zemlji koja je rodno mjesto proroka Abrahama, Franjo - koji je temu izgradnje "kulture susreta" učinio centralnim dijelom svog papinstva - stići će u Irak kao hodočasnik mira koji želi da se poveže s većinsko muslimanskim stanovništvom u zemlji, ocjenjuje Forin polisi (The Foreign Policy).
Papa Franjo se nada da će biti ministar ljudi - i iračkih hrišćana i muslimana - koje su vođe prečesto zaboravljali vodeći niz destabilizirajućih ratova. Posjeta rimskog pontifikata, ukazuje američki časopis, mogao bi biti rijedak znak jedinstva u zemlji najpoznatijoj po svojim podjelama.
Uprkos nedavnim raketnim napadima u Erbilu i samoubilačkim bombaškim napadima u Bagdadu, i dok zemlja doživljava uznemirujući porast slučajeva COVID-19, papa Franjo će pokušati da učini ono što nijedan vođa Katoličke crkve nije učinio prije njega. Kad su ga pitali zašto insistira na tako upitnom putovanju, papin odgovor početkom februara bio je: "Ja sam pastor ljudi koji pate."
U Nadžafu, dodaje Forin polisi, predstoji susret pape i šiitskog ajatolaha Sajida al Sistanija, koji bi prema nekim nagađanjima mogao pristupiti deklaraciji o ‘Ljudskom bratstvu’, kojeg je papa potpisao sa sunitskim autoritetom Ahmedom al-Tajebom u Abu Dabiju 2019. Sam susret se smatra značajnim napretkom i za šiitsko-sunitske i za muslimansko-hrišćanske odnose u zemlji.
Kao što je to činio tokom prošlih posjeta većinski muslimanskim zemljama poput Egipata, Maroka i Ujedinjeniha Arapskih Emirata, očekuje se da će papa ponoviti snažnu molitvu za pluralizam, žestoko se opirući ideji da postoji sukob civilizacija između Istoka i Zapada, napisao je Forin polisi.
Upozorenja zdravstvenih stručnjaka
Stručnjaci za zarazne bolesti izražavaju zabrinutost zbog predstojećeg putovanja pape Franje u Irak, s obzirom na tamošnji nagli porast zaraza korona virusom, krhki zdravstveni sistem i neizbježnu vjerovatnoću da će veliki broj Iračana izaći da ga vide, piše Asošiejtid pres (Associated Press).
S epidemiološkog stajališta i porukom o javnom zdravlju, putovanje pape u Irak usred globalne pandemije nije preporučljivo, kažu zdravstveni stručnjaci primjećujući da su ratovi, ekonomske krize i egzodus iračkih profesionalaca opustošili bolnički sistem zemlje.
Istovremeno, naglašava AP, trenutne studije pokazuju kako je većina novih iračkih infekcija COVID-19 vrlo zarazna varijanta koja je prvi put identifikovana u Britaniji.
Organizatori obećavaju provoditi obavezno nošenje maski, fizičke distance i ograničenja gužve. Vatikan je također poduzeo vlastite mjere opreza, s 84-godišnjim papom, njegovom 20-članom pratnjom i 70-ak novinara u avionu u kojem su svi vakcinisani.
Ali, Iračani koji se okupljaju širom zemlje kako bi prisustvovali Franjinim misama u zatvorenom i na otvorenom, čuli njegove govore i učestvovali u njegovim molitvenim sastancima nisu vakcinisani - u čemu je, smatraju naučnici, glavni problem.
"Jednostavno mislim da to nije dobra ideja", rekla je dr. Navid Madani, virologinja s Harvarda ističući kako bi odluka o odgađanju putovanja ili premještanju u virtualni format bila "prilično uticajna" jer bi, kako je rekla, "signalizirala davanje prioriteta sigurnosti iračke javnosti".
Facebook Forum