Nakon što je propala namjera Srpske crkve da nekadašnjeg crnogorskog vladara, vladiku i pisca Petra Drugog Petrovića Njegoša proglaši svecem, otvara se pitanje hoće li se realizovati namjera Vlade da na 200 godišnjicu Njegoševog rođenja taj datum proglasi državnim praznikom. Tome se oštro usprotivila Bošnjačka stranka koja smatra da je u Njegoševom književnom djelu bilo ideja kojom su pravdani zločini prema islamskom stanovništvu u Crnoj Gori u 19 i 20 vijeku.
,,Vrlo sam saglasana da se Njegošev rođendan uzme kao praznik kulture u Crnoj Gori. To je jednostavno logično, očekivano od Crne Gore jer je Njegoš pisac koji nas je najviše i nacionalno i na svaki drugi način osvijestio.”
Tako publicista Rajko Cerović misli o prijedlogu crnogorskog Ministarstva kulture da se u godini u kojoj se obilježavaju dva stoljeća od Njegoševog rodjenja, taj datum proglasi državnim praznikom. No ideja je naišla na oštro protivljenje dijela aktuelne vlasti iz Bošnjačke stranke, a koja smatra da bi takav čin bio neprimjeren građanskoj Crnoj Gori i značio bi nedostatak senzibilteta prema islamskom stanovništvu. Pogotovo, kako se navodi u saopštenju te partije, ako se zna da su neke ideje Njegoševog književnog djela bile idejni koncept i opravdanje izvođačima zločina i genocida nad islamskim stanovništvom i u 19. i u 20. vijeku u Crnoj Gori i okruženju. Na dvijestotine godina od Njegoševog rođenja, kako smatraju u Bošnjačkoj stranci, bilo je primjerenije da se sa kritičke distance sagleda Njegoševo djelo i makar iz školskih udžbenika izbace oni sadržaji koji vrijeđaju muslimane i šalju opasne poruke vjerske i etničke netrpeljivosti.
Za takvo reagovanje Bošnjaka ima razumijevanja istoričar i profesor Univerziteta Šerbo Rastoder.
,,Moj je stav da je Njegoš kao velikan pjesničke misli ima svoj značaj i svoje mjesto u vremenu u kojem je nastao. Njegoš je u tom duhu anti islamista čije opravdanje možemo naći u tome što je to bila objektivna i realna težnja bila naroda tada za oslobođenje. Ali zloupotreba Njegoša u 20 i 21. vijeku je nešto što ga je diskvalifikovalo kao model uzor etike i morala u crnogorskom društvu, ne samo u Crnoj Gori nego i širom Balkana jer se on doživljava kao neko sa čijim slikama su napravljeni najveći zločini nad islamskim stanovništvom na prostoru Balkana.”
I Rajko Cerović smatra da Njegoša treba razumijevati u kontekstu vremena u kome je nastalo njegovo djelo a kada se Crna Gora borila protiv turskih osvajača. Sve ostalo je zloupotreba za koju sam Njegoš nije kriv.
,,Njegoš jednostvano zaštićuje svoju slobodu i daje veliku žrtvu za tu slobodu i njemu sigurno crnogorci koji primaju Islam ne mogu biti saveznici nego neprijatelji jer učestvuju i u vojnim pohodima na Crnu Goru. To ispada nekako da Bošnjaci danas praktično preziru crnogorsku borbu za slobodu. Tačno je da se zloupotrebljava Njegoš ali to se radi kod neznalica i šovinista. Ali to nije Njegoš i nije to njegova misija. On ne mrzi islam, on je naprotiv ispjevao odu Stambolu . Potpuno mi je razumljiva bošnjačka osjetljivost na zloupotrebu Njegoša ali on za to nije kriv”, kazao je Cerović.
Ko god da je kriv, dio laičke i političke javnosti u Njegoševom literarnom stavaralaštvu i dalje nalazi kontroverze, tumačeći njegovu “istragu poturica” iz Gorskog Vijenca kao književnu verziju etničkog čišćenja i pokriće za sve kasnije zločine i genocid koji je počinjen prema muslimanskom stanovništvu.
Šerbo Rastoder zaključuje:
,,Sa Njegoševom slikom su svi pohodi u 20 . vijeku napravljeni i manje više svi zločini su pravdani činjenicom da je, eto, i veliki vladika smatrao da treba trijebiti gubu iz torine, da je poturica gori od Turčina. Ali uzimanje od Njegoša sve što je najgore i to upotrebljvati u 20. i 21. vijeku je nešto što je protiv Njegoša. Njegoša treba očigledno braniti od crkve i vlasti jer imamo nov pokušaj da Njegoš postane parola, a ne poruka. Ja sam za to da se Njegoš kao velikan crnogoske nacionalne kulture i tradicije spasi ali sam protiv toga da se Njegoš ponovo upotrijebi iz razloga koji su dnevno političke a ne suštinske prirode.”
,,Vrlo sam saglasana da se Njegošev rođendan uzme kao praznik kulture u Crnoj Gori. To je jednostavno logično, očekivano od Crne Gore jer je Njegoš pisac koji nas je najviše i nacionalno i na svaki drugi način osvijestio.”
Tako publicista Rajko Cerović misli o prijedlogu crnogorskog Ministarstva kulture da se u godini u kojoj se obilježavaju dva stoljeća od Njegoševog rodjenja, taj datum proglasi državnim praznikom. No ideja je naišla na oštro protivljenje dijela aktuelne vlasti iz Bošnjačke stranke, a koja smatra da bi takav čin bio neprimjeren građanskoj Crnoj Gori i značio bi nedostatak senzibilteta prema islamskom stanovništvu. Pogotovo, kako se navodi u saopštenju te partije, ako se zna da su neke ideje Njegoševog književnog djela bile idejni koncept i opravdanje izvođačima zločina i genocida nad islamskim stanovništvom i u 19. i u 20. vijeku u Crnoj Gori i okruženju. Na dvijestotine godina od Njegoševog rođenja, kako smatraju u Bošnjačkoj stranci, bilo je primjerenije da se sa kritičke distance sagleda Njegoševo djelo i makar iz školskih udžbenika izbace oni sadržaji koji vrijeđaju muslimane i šalju opasne poruke vjerske i etničke netrpeljivosti.
Za takvo reagovanje Bošnjaka ima razumijevanja istoričar i profesor Univerziteta Šerbo Rastoder.
,,Moj je stav da je Njegoš kao velikan pjesničke misli ima svoj značaj i svoje mjesto u vremenu u kojem je nastao. Njegoš je u tom duhu anti islamista čije opravdanje možemo naći u tome što je to bila objektivna i realna težnja bila naroda tada za oslobođenje. Ali zloupotreba Njegoša u 20 i 21. vijeku je nešto što ga je diskvalifikovalo kao model uzor etike i morala u crnogorskom društvu, ne samo u Crnoj Gori nego i širom Balkana jer se on doživljava kao neko sa čijim slikama su napravljeni najveći zločini nad islamskim stanovništvom na prostoru Balkana.”
I Rajko Cerović smatra da Njegoša treba razumijevati u kontekstu vremena u kome je nastalo njegovo djelo a kada se Crna Gora borila protiv turskih osvajača. Sve ostalo je zloupotreba za koju sam Njegoš nije kriv.
,,Njegoš jednostvano zaštićuje svoju slobodu i daje veliku žrtvu za tu slobodu i njemu sigurno crnogorci koji primaju Islam ne mogu biti saveznici nego neprijatelji jer učestvuju i u vojnim pohodima na Crnu Goru. To ispada nekako da Bošnjaci danas praktično preziru crnogorsku borbu za slobodu. Tačno je da se zloupotrebljava Njegoš ali to se radi kod neznalica i šovinista. Ali to nije Njegoš i nije to njegova misija. On ne mrzi islam, on je naprotiv ispjevao odu Stambolu . Potpuno mi je razumljiva bošnjačka osjetljivost na zloupotrebu Njegoša ali on za to nije kriv”, kazao je Cerović.
Ko god da je kriv, dio laičke i političke javnosti u Njegoševom literarnom stavaralaštvu i dalje nalazi kontroverze, tumačeći njegovu “istragu poturica” iz Gorskog Vijenca kao književnu verziju etničkog čišćenja i pokriće za sve kasnije zločine i genocid koji je počinjen prema muslimanskom stanovništvu.
Šerbo Rastoder zaključuje:
,,Sa Njegoševom slikom su svi pohodi u 20 . vijeku napravljeni i manje više svi zločini su pravdani činjenicom da je, eto, i veliki vladika smatrao da treba trijebiti gubu iz torine, da je poturica gori od Turčina. Ali uzimanje od Njegoša sve što je najgore i to upotrebljvati u 20. i 21. vijeku je nešto što je protiv Njegoša. Njegoša treba očigledno braniti od crkve i vlasti jer imamo nov pokušaj da Njegoš postane parola, a ne poruka. Ja sam za to da se Njegoš kao velikan crnogoske nacionalne kulture i tradicije spasi ali sam protiv toga da se Njegoš ponovo upotrijebi iz razloga koji su dnevno političke a ne suštinske prirode.”