"Predstavnik iz Republike Srpske (RS) gospodin Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH ne želi učestvovati u bilo kojim zajedničkim poslovima vezanim za državu BiH, tako da vjerovatno, PISA njemu dođe kao kolateralna šteta", kaže za rubriku Zašto? Radija Slobodna Evropa profesor Namir Ibrahimović, voditelj obrazovne reforme u Kantonu Sarajevo i direktor OŠ "Safvet-beg Bašagić".
Na Odluku o učešću BiH u Programu za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA/2021.) i Odluku o pristupanju BiH Međunarodnom istraživanju razvoja čitalačke pismenosti (PIRLS 2021.) član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik na sjednici 22. jula uložio je veto i proglasio je "veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske".
Dodik je tada rekao da nije protiv usvajanja tih odluka, već protiv toga da se institucije RS zaobilaze i ne konsultuju iako su ta pitanja, poput unutrašnjih poslova i obrazovanja u nadležnosti entiteta.
"Nadležnost u oblasti obrazovanja isključivo je na Republici Srpskoj (RS) i ta nadležnost nije na nivou BiH, kao što se pokušava prenijeti “, rekao je Milorad Dodik, obraćajući se na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) održanoj 29. jula u Banjaluci.
Sjednica je zakazana na njegov zahtjev, nakon što je pokrenuo zaštitu vitalnog entitetskog interesa na odluke Predsjedništva BiH. Potom je Narodna Skupština Republike Srpske podržala veto koji je predložio Dodik.
U zaključcima Narodne Skupštine Republike Srpske se navodi da Skupština RS podržava učešće obrazovnih sistema iz BiH, odnosno Republike Srpske, u Međunarodnom istraživanju razvoja čitalačke pismenosti PIRLS.
Narodna Skupština je zadužila člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da u skladu sa svojim ovlaštenjima, pokrene novu inicijativu i pregovore za zaključivanje Sporazuma o učešću BiH u Programu za međunarodno ocjenjivanje učenika PISA 2021 uz obavezno poštovanje mišljenja i stavova nadležnih organa Republik Srpske.
"Dodik želi da on bira ko će od učenika biti testiran i da se to izdvojeno prikaže, ne bi li rezultati testova pokazali veći stepen njihovog znanja od stvarnog", navedeno je tada u saopštenju iz kabineta člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.
Trojica članova Predsjedništva BiH nisu do kraja novembra postigla konsenzus oko odluka vezano za PISA-u i PIRLS.
Profesor Ibrahimović podsjeća kako su i nadležne obrazovne vlasti iz Republike Srpske zahtijevale neku vrstu izdvojenog teritorija, koji bi se u PISA rezultatima pokazivao potpuno posebno.
Ibrahimović smatra da je to bespotrebno jer, kako kaže za RSE, Republika Srpska iz važećih, postojećih rezultata PISA istraživanja iz 2018. godine, na kojem je BIH prvi put učestovala, može izvući sve podatke za RS i sve škole koje su učestvovale u istraživanju.
"Tako da taj zahtjev je mnogo skuplji, zahtijeva mnogo veći broj uzoraka, a neće dobiti ništa drugačije ni preciznije rezultate. Mislim da je to čista neka politička igra, da se ustvari suštinski zanemaruje važnost obrazovanja“, kaže Ibrahimović.
Činjenica je da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine još nije odlučilo da li će BiH učestvovati na PISA testiranju koje je trebalo biti provedeno sljedeće godine, ali će zbog pandemije korona virusa biti provedeno 2022.godine.
Obećavali su da će donijeti konačnu odluku, ali to se još nije desilo i nema naznaka kada će se to desiti.
"U državi u kojoj skoro da nema istraživanja kvaliteta obrazovanja, nama PISA istraživanje treba kao hljeb nasušni“, smatra Ibrahimović.
On kaže kako politika koju jedan bh.entitet Republika Srpska provodi kada je u pitanju PISA testiranje neće voditi boljitku djece, učenika u Republici Srpskoj, niti boljem obrazovnom sistemu u RS.
"PISA i obrazovni sistem nikada ne smiju biti moneta za potkusurivanje unutar politike i društva Bosne i Hercegovine. To treba biti konsenzusno dogovoreno da je svima nama važno da imamo kvalitetno obrazovanje, a jedna od bitnih stvari koje prate kvalitet obrazovanja ili rade na njemu jeste i učestvovanje u međunarodnim testiranjima PISA", kaže Ibrahimović.
BiH je među 79 država svijeta koje su učestvovale u sedmom ciklusu PISA istraživanja 2018. godine, a rezultati, pored ostalog, pokazuju da svaki drugi 15-ogodišnjak ne može da funkcioniše niti u školskom sistemu, niti u privatnom životu ili u nastavku školovanja.
U BiH PISA testiranje je rađeno na uzorku od 6.480 učenika, u 213 osnovnih i srednjih škola u kojima je testirano 46 petnaestogodišnjaka, a u fokusu je bila čitalačka pismenost.
Rezultati pokazuju da minimalni nivo funkcionalne pismenosti ne dostiže 58 posto učenika u matematici, 54 u čitanju i 57 u prirodnim naukama.
Rezultati prvog PISA istraživanja u BiH su prvi realni, međunarodno mjerljivi pokazatelji koliko je kvalitetno obrazovanje, te kakvim znanjem, vještinama i kompetencijama raspolažu učenici iz BiH.
Ukoliko ova država ne bi učestvovala u PISA testiranju za dvije godine, to bi bilo pogubno, jer u BiH se kvalitativno ne istražuje obrazovni sistem smatra Ibrahimović.
"Mi zapravo ne možemo da vidimo koliko se u našem obrazovnom sistemu njeguju, uče, proučavaju funkcionalna znanja koja su od presudne važnosti za život budućeg stanovnika ove države. Nemjerljivo je važno da redovno učestvujemo u istraživanjima“, smatra on.
Za razliku od BiH, zemlje u Regionu duži niz godina učestvuju u PISA istraživanjima.
Ibrahimović kaže kako PISA istraživanje dubinski propituje obrazovni sistem svako tri godine, te da su to podaci iz kojih bi ozbiljna, pametna obrazovna politika mogla izvući važne stvari i na osnovu njih mijenjati obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini.
"Ja se nadam i ono što bih ja volio jeste da svi akteri političke scene u Bosni i Hercegovini koji misle da je obrazovanje važno trebaju učiniti sve da pritisnu sve nadležne institucije koje o tome odlučuju, u ovom slučaju Predsjedništvo BiH, ali i političke stranke koje su gospodari života u Bosni i Hercegovini, da natjeraju da to shvate krajnje ozbiljno", navodi Ibrahimović.
PISA je najveće svjetsko istraživanje u obrazovanju, koje se od 2000. godine provodi svake tri godine pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku saradnju (OECD), među ciljanom starosnom grupom - petnaestogodišnjacima.
Facebook Forum