“Gotovina je kralj”, višedecenijski je slogan njemačkih potrošača i vlasnika malih obrta.
Međutim, pandemija COVID-a 19 donijela je naglu promjenu u njemačkim navikama i kulturi.
Oko 88 posto ispitanika u Njemačkoj željelo je nastaviti koristiti gotovinu u budućnosti, pokazala je studija njemačke Bundesbank iz 2017. godine.
Prema istoj studiji, Nijemci su u svojim novčanicima nosili prosječno 107 eura. Plaćanje karticama preferiraju uglavnom mladi. U izvještaju Evropske bankarske komisije se navodi da su Nijemci prvaci među zemljama eurozone u nošenju gotovine.
EHI Retail Institut iz Kelna je godinu kasnije objavio podatak da je 48,6 posto Nijemaca plaćalo karticama, a 48,3 posto gotovinom.
Međutim, gotovina je korištena u 76 posto svih transakcija u maloprodaji, a Nijemci račune u restoranima i trgovinama namirnicama plaćaju gotovinom dva puta više od evropskog prosjeka. S pandemijom COVID-a 19, bolesti koju izaziva korona virus SARS-Cov-2, potrošačke navike u Njemačkoj, pa tako i način plaćanja, mijenjaju se, objavio je Bundesbank.
Sklonost štednji
Trgovine namirnicama, benzinske pumpe i slične prodavaonice istaknule su obavijesti kojima su poticale kupce da plaćaju karticama, a one su emitirane i u radijskim i televizijskim programima. Banke su podigle limit na beskontaktno plaćanje na 50 eura.
Krajem aprila je 43 posto ispitanika izjavilo da je promijenilo svoje navike u vezi plaćanja, u usporedbi s 25 posto početkom mjeseca. Šezdeset i osam posto onih koji su promijenili svoje navike je izjavilo da će vjerovatnije platiti karticom.
Drugo nedavno istraživanje koje je provela njemačka Inicijativa za platni sustav otkrilo je da 57 posto Nijemaca koristi debitne i kreditne kartice sada više nego prije pandemije, a gotovo polovica ih je “značajno smanjila” upotrebu gotovine.
Za mnoge vlasnike njemačkih poduzeća - pa i potrošače - gotovina je kralj. To se posebno odnosi na manje objekte, poput malih kvartovskih trgovina i restorana.
I to je navika ukorijenjena u kulturi štednje sa sklonošću prema opipljivom trošenju, navodi BBC.
Dugogodišnja sklonost gotovini “temelji se na temeljnoj sklonosti konkretnom nasuprot apstraktnom”, kazao je za BBC povjesničar iz Dortmunda Robert Muschalla, koji je kustos izložbe “Štednja - povijest njemačke vrline” za 2018. godinu organizirane u Historijskom muzeju Njemačke. Muschalla kaže da se ta ideologija pojavila u kasnom 18. stoljeću, kada su se Nijemci socijalizirali da daju prioritet opipljivom rezultatu svoga rada nasuprot apstraktnim oblicima razmjene.
Stoljeće kasnije, kad su sukobi radnika i poslodavaca postajali sve češći, Muschalla kaže kako je poticanje štednje shvaćeno kao način za smanjenje napetosti u tvornici.
“Moto je bio: 'Oni koji naporno rade i štede, a imaju što izgubiti, ne podižu revoluciju'”, kazao je on. Takve vrijednosti zadržale su se kroz razdoblja ekonomskih turbulencija nakon oba svjetska rata.
“Nakon Drugog svjetskog rata štedionice su se protivile uvođenju potrošačkih kredita, strahujući da će to naštetiti kulturi štednje”, dodao je. Od tad je u gotovo cijelom svijetu uvedeno kartično plaćanje, međutim većina Nijemaca koji imaju kartice koriste debitne, a ne kreditne.
Vraćanje starim navikama?
BBC navodi kako stariji Nijemci i danas imaju običaj ići jednom sedmično u banku, obično četvrtkom, kako bi podigli novac, petkom idu u kupovinu namirnica u trgovinama, subotom na tržnicu, a ostatak troše do sljedećeg sedmičnog odlaska u banku.
“Osim što tako imaju kontrolu nad vlastitim budžetom jer im je, smatraju, lakše pratiti potrošnju, mnogi stariji Nijemci sjećaju se i vremena od prije tridesetak i više godina kad je bio jak državni nadzor i kontrola zbog čega pažljivo čuvaju osobne podatke i svoju privatnost”, kazao je za BBC Georg Hauer, generalni direktor regionalne njemačko-austrijsko-švicarske kompanije za internetsko bankarstvo N26, čije je sjedište u Berlinu.
Međutim, i mladi poslodavci su, piše BBC, bili neskloni kartičnom plaćanju tako da su neki, poput frizerskih salona, odbijali uvesti kartično plaćanje uz obrazloženje, između ostalog, jer im je tako lakše pratiti koliko su zaradili. Oni koji bi došli bez keša, bili bi zamoljeni da odu na najbliži bankomat i podignu gotovinu.
Međutim, s izbijanjem pandemije COVID-a 19, neke su radnje čak zabranile korištenje gotovine i inzistirale na beskontaktnom plaćanju. Pitanje je hoće li se Nijemci nakon pandemije vratiti starim navikama i kulturi gotovine. Hauer iz kompanije za internetsko bankarstvo N26 je kazao da je pandemija pokrenula promjene u ponašanju, da brzina i veličina promjene govori da to nije teško napraviti, ali da je ljudima potreban snažan razlog da promijene stare navike.
Ingo Limburg, voditelj Njemačke inicijative za platni sistem, kazao je za Deutsche Welle 7. maja da očekuje nastavak veće upotrebe kartice.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
