Članice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) usvojile su 20. maja historijski sporazum o pripravnosti na buduće pandemije, a nakon izbijanja COVID-a 19 koji je ubio milione ljudi između 2020. i 2022. godine,
Međutim, odsustvo Sjedinjenih Država, koje su nakon što je Donald Trump preuzeo drugi mandat na čelu te države najavio povlačenje iz WHO, baca sjenku na učinkovitost sporazuma.
Ipak, nakon tri godine pregovora Skupština WHO u Ženevi usvojila je pravno obavezujući pakt, prenio je Reuters.
Zemlje članice WHO-a pozdravile su usvajanje pljeskom.
"Sporazum je pobjeda za javno zdravstvo, nauku i multilateralno djelovanje. Osigurat će da bolje, zajednički, zaštitimo svijet od budućih pandemijskih prijetnji", rekao je glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Sporazum su podržale 124 zemlje, nijedna nije glasala protiv, ali je 11 zemalja, uključujući Poljsku, Izrael, Italiju, Rusiju, Slovačku i Iran, bilo suzdržano.
Šta predviđa sporazum?
Sporazumom se osigurava da lijekovi, terapija i vakcine budu globalno dostupni kada se dogodi sljedeća pandemija.
Također, zahtijeva se od proizvođača koji sudjeluju u sporazumu da tokom pandemije dodijele od 20 posto svojih vakcina, lijekova i testova WHO-u kako bi se osiguralo da i siromašnije zemlje imaju pristup.
Ovaj dokument "sadrži ključne odredbe, posebno u istraživanju i razvoju, koje bi, provedu li se, mogle usmjeriti globalni odgovor na pandemije prema većoj pravednosti", rekla je za Reuters direktorica za zagovaranje politika u inicijativi Lijekovi za zanemarene bolesti Michelle Childs.
Zašto je bitno povlačenje SAD?
Međutim, američki pregovarači napustili su rasprave o sporazumu nakon što je predsjednik Donald Trump, nakon preuzimanja dužnost u januaru, započeo 12-mjesečni proces povlačenja SAD-a, daleko najvećeg finansijskog podržavatelja WHO-a, iz te organizacije pod okriljem UN-a.
Stoga Sjedinjene Države, koje su uložile milijarde dolara u razvoj vakcina tokom pandemije COVID-a 19, ne bi bile obavezane sporazumom. A ni države članice WHO-a ne bi se suočile s kaznama ako ga ne provedu, podsjeća Reuters.
Sporazum se našao pod prijetnjom 19. maja, kada je Slovačka pozvala na glasanje, budući da je njen premijer, skeptičan prema vakcinama protiv COVID-a 19, zahtijevao da njegova zemlja ospori usvajanje sporazuma.
Koja su ograničenja?
Drugi ocjenjuju da sporazum nije ispunio početne ambicije i da bez snažnih okvira za provedbu ostaje rizik za neuspjeh u budućoj pandemiji.
"To je prazna ljuska... Teško je reći da je to sporazum s čvrstom obavezom gdje postoji snažna predanost... To je dobra polazna točka. Ali morat će se razviti", rekao je Gian Luca Burci, akademski savjetnik u Globalnom zdravstvenom centru na Ženevskom poslijediplomskom institutu, neovisnoj istraživačkoj i obrazovnoj organizaciji.
Sporazum neće stupiti na snagu dok se ne dogovori aneks o dijeljenju patogenih informacija.
Pregovori o tome započet će u julu s ciljem dostave aneksa Svjetskoj zdravstvenoj skupštini na usvajanje, naveo je WHO. Diplomatski izvor sa zapada sugerirao je da bi moglo proći i do dvije godine dok se ne postigne dogovor.
