Kako će se Svjetska zdravstvena organizacija boriti protiv budućih pandemija?

U toku su pregovori o novim pravilima za suočavanje sa pandemijama u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), a cilj je do maja 2024. imati pravno obavezujući sporazum koji će usvojiti 194 zemlje članice zdravstvene agencije Ujedinjenih nacija (UN).

Novi sporazum je prioritet za šefa WHO-a Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa koji ga je na godišnjoj skupštini agencije UN-a nazvao "generacijskom posvećenošću da se nećemo vraćati na stari ciklus panike i zanemarivanja".

Međunarodni sporazum nastoji da ojača odbranu svijeta od novih patogena nakon pandemije COVID-19 koja je ubila skoro sedam miliona ljudi.

Šta je takozvani Pandemijski sporazum?

WHO već ima obavezujuća pravila poznata kao Međunarodni zdravstveni propisi, koji od 2005. godine utvrđuju obaveze zemalja u kojima događaji u javnom zdravstvu imaju potencijal da pređu granice.

To uključuje hitno obavještavanje WHO o hitnoj zdravstvenoj situaciji i mjerama u vezi s trgovinom i putovanjima na potencijalno ugroženim područjima.

Usvojeni nakon izbijanja SARS-a 2002-2003, ovi propisi se i dalje smatraju prikladnim za regionalne epidemije, kao što je ebola, ali neadekvatni su za globalnu pandemiju. Ovi propisi se također revidiraju nakon COVID-19.

Za novi sporazum o pandemiji šireg dosega, države članice su se složile da bi trebao biti pravno obavezujući za sve one koji se prijave.

To bi bio tek drugi takav zdravstveni sporazum nakon Okvirne konvencije o kontroli duhana iz 2003. godine, ugovora koji je imao za cilj smanjenje pušenja putem oporezivanja i pravila o etiketiranju i reklamiranju duhana i duhanskih proizvoda.

Pročitajte i ovo:

Kako će funkcionisati zabrana pušenja u FBiH?

Međutim, predloženi sporazum naišao je na kritike na društvenim mrežama, uglavnom desničara, koji upozoravaju da bi to moglo dovesti do toga da zemlje ustupe ovlasti Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

WHO takve tvrdnje čvrsto negira, naglašavajući da vlade vode pregovore i da su slobodne da odbiju sporazum.

Kako zemlje gledaju na sporazum?

Evropska unija (EU), koja je predložila sporazum, smatra se njegovim najvećim pobornikom. Zemlje u razvoju, posebno u Africi, žele da iskoriste pregovore kako bi osigurale bolji pristup vakcinama, nakon navoda o "aparthejdu vakcina" od strane generalnog direktora WHO Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa.

Nakon pet rundi formalnih pregovora, najnoviji nacrt sporazuma od 208 stranica i dalje uključuje 'hiljade zagrada', koje označavaju područja neslaganja ili neodlučnog jezika, uključujući i definiciju riječi 'pandemija'.

Sa toliko uključenih zemalja članica, toliko amandmana i primjedbi - osiguranje usvajanja i sprovođenja novog sporazuma može biti jako teško.

Kako bi funkcionisao?

Još nije jasno kako bi se propisi iz 2005. i novi sporazum o pandemiji mogli uklopiti.

Jedan od prijedloga je da bi trebalo da budu komplementarni, tako da se postojeća pravila primjenjuju na lokalne epidemije, a nova pravila stupaju na snagu ako WHO proglasi pandemiju.

Nije jasno šta će se dogoditi ako se mjere ne poštuju. Kopredsjedavajući razgovora rekao je da bi bilo bolje imati proces recenzije, a ne sankcionisati države koje ga ne poštuju.

Na kojim još reformama se radi?

Odvojeni razgovori o reformi pravila iz 2005. se vode, a zemlje predlažu oko 300 amandmana.

Početni prijedlozi Washingtona imali su za cilj jačanje transparentnosti i omogućavanje WHO brži pristup mjestima izbijanja potencijalnih epidemija.

Kina je dopustila timovima stručnjaka pod vodstvom WHO-a da posjete epicentar COVID-19 u Wuhanu, ali WHO kaže da Peking još uvijek krije kliničke podatke o ranim slučajevima koji bi mogli sadržavati tragove o porijeklu virusa SARS-CoV-2.

Pregovarači privatno negoduju zbog preklapanja između dva niza razgovora i planiran je zajednički sastanak na kojem će se razjasniti njihovi dnevni redovi.