Dostupni linkovi

Dok Brisel kritikuje, sastanak Vulina i Putina za Beograd 'ništa epohalno'


Potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin i predsednik Rusije Vladimir Putin
Potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin i predsednik Rusije Vladimir Putin

Brisel kritikuje, Beograd ponavlja da se ne odriče diplomatskih veza sa Rusijom.

To su poruke nakon najave da će se potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin u Rusiji sastati sa predsednikom te zemlje Vladimirom Putinom.

Razgovor na marginama ekonomskog samita u Vladivostoku 4. septembra bio bi prvi susret jednog visokog srpskog zvaničnika sa Putinom u Rusiji od početka invazije na Ukrajinu i uvođenja zapadnih sankcija Moskvi.

Na najavljeni susret, iz Brisela je stigla kritika i opomena Srbiji, koja teži članstvu u EU, da je Uniji potreban "pouzdan partner" i da veze sa Rusijom ne mogu ostati iste kao pre invazije na Ukrajinu.

S druge strane, premijer Srbije Miloš Vučević smatra da "nije ništa strašno" da se potpredsednik Vlada na čijem je čelu sastane sa Putinom i podsetio na to da Srbija nije prekinula diplomatske odnose sa Rusijom.

Vladimir Međak iz organizacije Evropski pokret u Srbiji ocenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da Srbija nastavlja politiku igranja na "više koloseka".

"To je nastavak politike koje svakom nudi da vidi ono što želi da vidi, a u principu srpska politika nastavlja dalje istim pravcem", kazao je.

Samo nekoliko dana pre nego što je stigla najava Vulinove posete Vladivostoku, predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da sa Vladimirom Putinom nije zvanično razgovarao najmanje dve i po godine, otkako su ruske trupe prešle ukrajinsku granicu u februaru 2022.

Ipak, susreta je bilo - poslednji put Vučić i Putin sreli su se u Pekingu u oktobru 2023, ali na marginama međunarodnog samita Pojas i put.

Vučić je tada izjavio da to nije bio bilateralni sastanak, već da su "kratko razgovarali".

Ivana Stradner saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona kaže da Vučić već duže vreme pokušava da balansira između Istoka i Zapada.

"Uvek ima 'šargarepe' i za Brisel i Vašington ali i za Peking i Moskvu", ocenila je ona za RSE.

Ivana Stradner saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona sumnja u iskrene namere predsednika Srbije Aleksandra Vučića kada je reč o pristupanju Evropskoj uniji.
Ivana Stradner saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona sumnja u iskrene namere predsednika Srbije Aleksandra Vučića kada je reč o pristupanju Evropskoj uniji.

Šta sve o najavljenom susretu misli Evropska unija?

Reagujući na najavljeni susret Vulina i Putina, Evropska unija (EU) je u odgovoru za RSE poručila da održavanje veza sa Rusijom u vreme njenog agresorskog rata protiv Ukrajine nije u skladu sa vrednostima i procesom pristupanja EU.

"Evropska unija je bila potpuno jasna sa našim partnerima: odnosi sa Rusijom ne mogu biti kao ranije s obzirom na ničim izazvan i neopravdan agresorski rat Rusije protiv Ukrajine", kazao je portparol EU Peter Stano 3. septembra.

Istakao je da EU želi da računa na sve zemlje kandidate kao pouzdane evropske partnere za zajedničke principe, vrednosti, bezbednost i prosperitet.

Zvanično, Beograd podržava teritorijalni integritet Ukrajine, ali odbija da uvede sankcije Moskvi, na šta je, kao zemlju kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, pozivaju zapadni partneri.

Svoje odbijanje pravda prijateljskim vezama sa Rusijom ali i podrškom koju od nje dobija na međunarodnom planu.

"Srbija ne može da se odrekne Moskve i to ni Rusija neće dozvoliti, jer Putinu Balkan treba da pokaže da je Zapad 'papirni tigar'", ocenila je Ivana Stradner.

Istovremeno ona sumnja u iskrene namere predsednika Srbije kada je reč o pristupanju EU.

"On je jasno rekao da želi put ka EU, a ne koristi reč 'članstvo'. To nije pitanje semantike i prevoda već njemu 'put' ka EU odgovara kako bi dobijao novac kroz pristup članstvu koji bi mu pomogao da se održi na vlasti. Članstvo EU ne želi jer bi to onemogućilo da nastavi svoju vlast gde se srozava vladavina prava", misli Stradner.

Dok ga međunarodne nevladine organizacije optužuju za urušavanje demokratije, Vučić poručuje da je Srbija sprovela svoju agendu rasta i reformi "bolje nego iko drugi".

Vučević: 'Ako je dozvoljeno Orbanu, može i Vulin'

Odgovarajući na pitanje RSE o Vulinovom susretu sa Putinom, premijer Srbije Miloš Vučević je 3. septembra izjavio da to "nije ništa epohalno i tako strašno".

"Mi nismo prekinuli diplomatske odnose sa Ruskom Federacijom, nije zabranjeno da se neko sretne sa predstavnicima Ruske Federacije", dodao je Vučević.

Vučević je naglasio i da Srbija ne ohrabruje rat u Ukrajini i da ne podržava narušavanje teritorijalnog integriteta Ukrajine.

"Glasali smo za sve rezolucije koje potvrđuju ukrajinski integritet, ali mi se ne odričemo prijateljstva sa Ruskom Federacijom, nismo uveli sankcije, nismo proterali ambasadora. Naprotiv, imamo normalnu komunikaciju", istakao je i ponovio da Srbija neće da se izvinjava za svoju politiku.

Podsetio je i da je mađarski premijer Viktor Orban, kao premijer države članice Evropske unije i NATO, nedavno bio u Moskvi i sastao se sa Putinom.

"Ako je Orbanu dozvoljeno, naravno da može i Vulin da se sastane. Ne vidim šta je tu drugačije", ocenio je premijer Srbije.

Na zvaničnom sajtu Vlade Srbije nije najavljen sastanak Vulina i Putina. Vučević je rekao da je o tome saznao iz medija.

Međutim, Vladimir Međak iz nevladinog Evropskog pokreta podseća da Vulin u Vladivostok ide u svojstvu potpredsednika Vlade Srbije.

"On to ne radi na svoju ruku. Znači, nije tamo u privatnom kapacitetu. On mora da ima podršku i odobrenje Vlade za tako nešto", istakao je Međak.

Vladimir Međak iz organizacije Evropski pokret u Srbiji podseća da za sastanak sa Putinom, Vulin "mora imati podršku i odobrenje" Vlade Srbije.
Vladimir Međak iz organizacije Evropski pokret u Srbiji podseća da za sastanak sa Putinom, Vulin "mora imati podršku i odobrenje" Vlade Srbije.

Šta je povod susreta Vulina i Putina?

Najava sastanka ruskog predsednika i potpredsednika Vlade Srbije stigla je iz Putinovog kabineta. Nije precizirano šta će biti teme njihovog razgovora.

"Mislim da će Vulin da objašnjava tamo spoljnopolitičku poziciju Srbije i da uverava ruske prijatelje da se ona nije promenila. Jer ne vidim drugi razlog šta će on tamo", kaže Vladimir Međak.

Ocenjuje da je direktan povod za to, poseta predsednika Francuske Emanuela Makrona Srbiji i dogovor o kupovini francuskih borbenih aviona "Rafal".

"Svaki put posle nekog sastanka sa Zapadom, dolazi sastanak (srpskih zvaničnika) sa ambasadorom Rusije u Beogradu. Pa se onda tu prenose poruke šta se zapravo desilo. Tako i ovo", dodaje Međak.

Da je sastanak Vulina i Putina očekivan nakon posete francuskog predsednika, ali nemačkog kancelara Olafa Šolca u julu, smatra i Ivana Stradner iz Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona.

"Tek sto su Francuska i Nemačka pomislile da mogu da slave da je Beograd bliži Zapadu, Vučić mora da zadovolji i Moskvu", kazala je Stradner.

'Sastanak sa Vulinom pokazatelj Putinove pozicije'

Vladimir Međak iz nevladinog Evropskog pokreta smatra da je "dosta ispod nivoa Vladimira Putina" to što se sastaje sa nekim ko je na funkciji nižoj od njegove.

"To pokazuje i njegovu trenutnu spoljnopolitičku poziciju (nakon zapadnih sankcija). S druge strane, Vulin je čovek od poverenja u čije poruke u Rusiji veruju", ocenio je.

Međak dodaje i da je Rusija spremna da "zažmuri" na određene postupke Srbije, kako ne bi izgubila jednog od retkih evropskih saveznika.

S druge strane, Ivana Stradner ocenjuje da od ovog sastanaka koristi ponajviše ima Vučić.

"Jer on može uvek da kaže Zapadu kako on lično nema kontakt sa Putinom, što je delimično i tačno", dodaje.

Vulin i susreti sa ruskim zvaničnicima

Vulin se, kao visoki zvaničnik Srbije koji je proteklih godina obavljao važne državne funkcije – od potpredsednika Vlade, preko prvog čoveka obaveštajne službe i ministra policije, redovno sastajao sa ruskim zvaničnicima u Beogradu i Moskvi.

RSE donosi pregled nekih od susreta Vulina sa ruskim zvaničnicima u protekle tri godine, na osnovu zvaničnih saopštenja.

  • Vulin je kao potpredsednik Vlade Srbije otputovao u Vladivostok, gde učestvuje na ekonomskom forumu koji je počeo 3. septembra, saopštio je Pokret socijalista – partija čiji je osnivač.

  • Kao vicepremijer Vulin je boravio u Moskvi u avgustu 2024, gde je imao više susreta sa ruskim državnim vrhom. Tada se, kako je saopštila Vlada Srbije, ruskim bezbednosnim strukturama "zahvalio na upozorenju" o pripremi masovnih nereda i pokušaju državnog prevrata" u Srbiji. Bilo je to u vreme protesta protiv rudnika iskopavanja litijuma, koji su na ulice izveli hiljade ljudi. Predstavnici vlasti optuživali su Zapad da stoji iza protesta, što su zapadni zvaničnici odbacili.

  • Vulin se, kao potpredsednik Vlade Srbije, tokom zvanične posete Moskvi u junu 2024. sastao sa ruskim zvaničnicima iz bezbednosnog, vojnog i političkog sistema – pored ostalih, sa sekretarom Saveta bezbednosti Sergejem Šojguom. Ta poseta bila je njegov prvi zvanični odlazak u Rusiju, otkako je izabran za potpredsednika Vlade.

  • Kao član delegacije Srbije, od 23. do 25. aprila 2024. učestvovao je na Međunarodnom forumu bezbednosti u Sankt Peterburgu. Javnost u Srbiji je za učešće Vulina saznala iz fotografija nastalih tokom obraćanja predsednika Rusije Vladimira Putina učesnicima foruma.

  • Krajem januara 2024. ruski predsednik Vladimir Putin Vulina je odlikovao Ordenom prijateljstva. Vulin je odlikovan i za "veliki lični doprinos u razvoju i unapređenju saradnje Bezbednosno-informativne agencije Srbije i Spoljne obaveštajne službe (SVR) Rusije". Orden mu je u Moskvi 30. januara uručio Putinov izaslanik, direktor Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin. Samo dva dana ranije u Moskvi ga je odlikovao i direktor Federalne bezbednosne službe Rusije Aleksandar Bortnikov.

  • Vulin je u julu 2023. stavljen pod sankcije Sjedinjenih Američkih Država (SAD), pored ostalog, zbog veza sa Kremljom. Vulin je tada postao najviši zvaničnik Srbije koji je stavljen na američku "crnu listu" otkako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić došao na vlast 2012.

  • U decembru 2022. Vulin je postao direktor Bezbednosno-informativne agencije Srbije. Kritičari te odluke opisali su ga tada kao "oficira za vezu Srbije i Rusije".

  • Vulin je u oktobru 2022, kao ministar policije, u Beogradu imao sastanak sa zamenikom ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandrom Gruškom. Tema sastanaka Gruška sa srpskim zvaničnicima, pored ostalog, bilo je "jačanje rusko-srpskog strateškog partnerstva u kontekstu rastuće globalne krize".

  • U avgustu 2022. Vulin se kao ministar policije u Moskvi sastao sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovim. Izjavio je da je "Srbija jedina zemlja u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji i koja nije postala deo antiruske histerije". Tokom te posete Rusiji, sastao se, pored ostalog, i sa direktorom državnog odbrambenog i tehnološkog giganta "Rosteha", koji je pod zapadnim sankcijama.

  • U decembru 2021, nekoliko meseci uoči ruske invazije na Ukrajinu, Vulin je sa funkcije ministra unutrašnjih poslova u Moskvi poručio da Srbija "nikada neće biti deo prostora za pokretanje kampanje protiv Rusije i njenog rukovodstva".

  • Sredinom maja 2021, Aleksandar Vulin se kao ministar policije sastao sa tadašnjim sekretarom Saveta bezbednosti Rusije Nikolajem Patruševim. Tada je istakao da "odnosi između Srbije i Rusije nikada nisu bili na višem nivou". Ubrzo nakon toga, krajem maja 2021, u Rusiji je usledilo hapšenje pojedinih opozicionih aktivista. Oni su optužili Vulina da su uhapšeni nakon informacija koje je Vulin navodno prosledio ruskim bezbednosnim službama - o sastanku ruskih opozicionara u Beogradu početkom maja 2021. Vulin je te navode odbacio kao lažne.

Saradnja na tekstu: Gjeraqina Tuhina

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG