Nakon što je Evropska komisija potvrdila da je primila pismo nekolicine članica Unije o ozbiljnom povećanju onih koji traže azil, u Briselu su zabrinuti da bi to, uz skoro usvajanje mehanizma za privremenu suspenziju azila, moglo dovesti do blokade slobodnog kretanja za stanovnike Zapadnog Balkana.
Ukazujući da je ovdje riječ u najvećem broju lica koja dolaze iz Srbije i Makedonije, u razgovoru za Glas Amerike, analitičarka Evropske stabilizacijske inicijative, Aleksandra Štiglmajer, tvrdi kako problem nije u takozvanim lažnim azilantima, već u dugim procedurama u nekim evropskim zemljama i pogodnostima koje one pružaju svima koji preko zime žele krov nad glavom, hranu, zdravstvenu njegu i pristojan dzeparac.
Preko 14 hiljada onih koji uglavnom dolaze iz Srbije i Makedonije u evropske zemlje samo tokom proteklih osam mjeseci jeste zabrinjavajuća brojka za evropske zemlje, međutim, problem treba rješavati u samoj Evropi, uvjerena je analitičarka organizacije koja već dugo u fokusu ima pitanje viza za naš region.
"Opasnost postoji, jer je ovaj put Njemačka koja je obuhvaćena problemom. Tamo je u septembru bilo 4,000 prijava za azil od strane srpskih i makedonskih gradjana, a to je veliki broj. U cijeloj prošloj godini je bilo 8 hiljada a to znači da su u jednom mjesecu imali polovicu onoga sto su imali cijelu godinu ranije. Dakle, Njemačka hoće da reaguje, samo problem je u tome da ponovno uvođenje viznog režima nije rješenje.
Ono što treba napraviti je da se oduzmu beneficije zbog kojih ljudi idu u Njemačku - od svih tih balkanskih nacionalnosti, skoro niko više ne dobija azil zato jer tamo nema više političkih progona. Nema razloga da se daje azil i to znači da je riječ o lažnim azilantima. Ali u Njemačkoj se može tokom procesa traženja azila provesti preko pola godine: dobiješ smještaj, dobiješ hanu, odjeću, dobiješ medicinsku brigu i uz to se sada još daje džeparac od 420 eura za četveročlanu porodicu. Prije je to bilo manje, a riječ je o sudskoj odluci Ustavnog suda iz jula mjeseca i to je razlog zašto su sada ljudi navalili na Njemačku”, kaže analitičarka Evropske stabilizacijske inicijative.
Na pitanje koliko vlade Zapadnog Balkana, posebno u Srbiji i Makedoniji, treba da rade da bi se talas lažnih azilanata smanjio, ona kaže:
“Evropska komisija traži akciju od njih, ali oni mogu jako malo napraviti. Komisija traži da rade neke informativne kampanje, ali neće ljudi slušati to da neće dobiti azil u Njemačkoj ili bilo kojoj drugoj državi EU. Njima je važno da mogu provesti nekoliko mjeseci na sigurnom i toplom. Ili, Evropska komisija traži bolju saradnju sa članicama EU, ili da se provjerava ko izlazi iz države, ali to je jako veliki problem zato što se većinom radi o Romima i ako bi sada Srbija ili Makedonija počeli skidati Rome sa autobusa, to bi bila etnička diskriminacija. Znači, rješenje je u EU jako jednostavno, da se države Balkana proglase zemljama sigurnog porijekla i da se radikalno skrati cijela procedura."
Da li ipak, kada sagleda kako se razvijaju stvari posljednjih mjeseci, Štiglmajer vidi stvarnu opasnost da bi neka od država regiona mogla ostati bez bezviznog režima?
“Momentalno, to bi bila jako duga zakonska procedura, ali radi se na izmjeni zakona da bi se to moglo skratiti. U najgorem slučaju moglo bi se dogoditi da se bezvizni režim suspenduje na proljeće. Ali ja se nadam da do toga neće doći - prvo, iz političkih razloga, jer bi to zaista bio udar na Srbiju i Makedoniju i bilo bi pitanje da li bi te zemlje još uvijek bile proevropski orjentisane, a drugo - rješenje je stvarno u državama Evropske unije u kojima je procedura azila preduga i one je moraju skratiti i to prvenstveno za tražioce azila sa Balkana”, zaključuje Aleksandra Štiglmajer.
U svakom slučaju, krajem ovog mjeseca će ministri unutrašnjih poslova na redovnom skupu imati ovu temu i očekuje se da će, pod pritiskom lažnih azilanata, ubrzati proceduru usvajanja mehanizma koji će privremeno staviti van snage bezvizni režim sa zemljom iz koje je najveći pritisak pridošlica.
VIDEO: Intervju sa Aleksandrom Špiglmajer
* Tekst preuzet sa portala Glasa Amerike
Ukazujući da je ovdje riječ u najvećem broju lica koja dolaze iz Srbije i Makedonije, u razgovoru za Glas Amerike, analitičarka Evropske stabilizacijske inicijative, Aleksandra Štiglmajer, tvrdi kako problem nije u takozvanim lažnim azilantima, već u dugim procedurama u nekim evropskim zemljama i pogodnostima koje one pružaju svima koji preko zime žele krov nad glavom, hranu, zdravstvenu njegu i pristojan dzeparac.
Preko 14 hiljada onih koji uglavnom dolaze iz Srbije i Makedonije u evropske zemlje samo tokom proteklih osam mjeseci jeste zabrinjavajuća brojka za evropske zemlje, međutim, problem treba rješavati u samoj Evropi, uvjerena je analitičarka organizacije koja već dugo u fokusu ima pitanje viza za naš region.
"Opasnost postoji, jer je ovaj put Njemačka koja je obuhvaćena problemom. Tamo je u septembru bilo 4,000 prijava za azil od strane srpskih i makedonskih gradjana, a to je veliki broj. U cijeloj prošloj godini je bilo 8 hiljada a to znači da su u jednom mjesecu imali polovicu onoga sto su imali cijelu godinu ranije. Dakle, Njemačka hoće da reaguje, samo problem je u tome da ponovno uvođenje viznog režima nije rješenje.
Ono što treba napraviti je da se oduzmu beneficije zbog kojih ljudi idu u Njemačku - od svih tih balkanskih nacionalnosti, skoro niko više ne dobija azil zato jer tamo nema više političkih progona. Nema razloga da se daje azil i to znači da je riječ o lažnim azilantima. Ali u Njemačkoj se može tokom procesa traženja azila provesti preko pola godine: dobiješ smještaj, dobiješ hanu, odjeću, dobiješ medicinsku brigu i uz to se sada još daje džeparac od 420 eura za četveročlanu porodicu. Prije je to bilo manje, a riječ je o sudskoj odluci Ustavnog suda iz jula mjeseca i to je razlog zašto su sada ljudi navalili na Njemačku”, kaže analitičarka Evropske stabilizacijske inicijative.
Na pitanje koliko vlade Zapadnog Balkana, posebno u Srbiji i Makedoniji, treba da rade da bi se talas lažnih azilanata smanjio, ona kaže:
“Evropska komisija traži akciju od njih, ali oni mogu jako malo napraviti. Komisija traži da rade neke informativne kampanje, ali neće ljudi slušati to da neće dobiti azil u Njemačkoj ili bilo kojoj drugoj državi EU. Njima je važno da mogu provesti nekoliko mjeseci na sigurnom i toplom. Ili, Evropska komisija traži bolju saradnju sa članicama EU, ili da se provjerava ko izlazi iz države, ali to je jako veliki problem zato što se većinom radi o Romima i ako bi sada Srbija ili Makedonija počeli skidati Rome sa autobusa, to bi bila etnička diskriminacija. Znači, rješenje je u EU jako jednostavno, da se države Balkana proglase zemljama sigurnog porijekla i da se radikalno skrati cijela procedura."
Da li ipak, kada sagleda kako se razvijaju stvari posljednjih mjeseci, Štiglmajer vidi stvarnu opasnost da bi neka od država regiona mogla ostati bez bezviznog režima?
“Momentalno, to bi bila jako duga zakonska procedura, ali radi se na izmjeni zakona da bi se to moglo skratiti. U najgorem slučaju moglo bi se dogoditi da se bezvizni režim suspenduje na proljeće. Ali ja se nadam da do toga neće doći - prvo, iz političkih razloga, jer bi to zaista bio udar na Srbiju i Makedoniju i bilo bi pitanje da li bi te zemlje još uvijek bile proevropski orjentisane, a drugo - rješenje je stvarno u državama Evropske unije u kojima je procedura azila preduga i one je moraju skratiti i to prvenstveno za tražioce azila sa Balkana”, zaključuje Aleksandra Štiglmajer.
U svakom slučaju, krajem ovog mjeseca će ministri unutrašnjih poslova na redovnom skupu imati ovu temu i očekuje se da će, pod pritiskom lažnih azilanata, ubrzati proceduru usvajanja mehanizma koji će privremeno staviti van snage bezvizni režim sa zemljom iz koje je najveći pritisak pridošlica.
VIDEO: Intervju sa Aleksandrom Špiglmajer
* Tekst preuzet sa portala Glasa Amerike
