Tokom i nakon nedavnih protesta dijela opozicije u Crnoj Gori sve češće se postavlja pitanje punog funkcionisanja pravne države i poštovanje njenih institucija. Koliko doprinos u opstrukciji primjene zakona i ometanju pravde stiže od onih koji su upravo dio institucija i od kojih to po definiciji ne bi smjelo da dođe, kao što su policijski šefovi, advokati ali i mediji koji na adekvatan način ne obavljaju društvenu ulogu i funkciju koja im je namijenjena?
U podgoričkom tužilaštvu za četvrtak je zakazano saslušanje poznatog advokata protiv koga je podnijeta krivična prijava zbog povrede tajnosti postupka, pošto je navodno odao službenu tajnu. Zvuči paradoksalno da tako nešto čine oni koji po slovu zakona i etičkim standardima profesije to ne bi smjeli da čine. A da je curenje povjerljivih informacija nešto što zabrinjava, nedavno je na televiziji Crne Gore ukazao sam Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, nakon što su se u medijima pojavili navodni izvodi iz iskaza zaštićenih svjedoka u postupcima koji se vode za aktuelne slučajeve korupcije.
“Ne želim da upirem prstom u bilo koga, jer bi to bilo neozbiljno,ali često u posjedu informacija koje se objave ili kako Vi kažete procure, nije samo tužilaštvo u posjedu. Uglavnom su isti branioci u predmetima koji se pokazuju kao da cure.“
Voditelj: Znači Vi upirete prstom u branioce?
“Ne upirem prstom ni u koga, nego samo kažem da ima i tih pokazatelja.“
U prilog fenomenu da u primjeni zakona i nepoštovanju pravne države i njenih institucija, učestvuju upravo oni koji su dužni da to omoguće, najdrastičniji je bio primjer odbijanja šefa Specijalnih jedinica policije da tužilaštvu otkrije relevantne informacije o intervenciji njenih pripadnika u slučajevima koji su u noći protesta Demokratskog Fronta uznemirili javnost. Ćutanje sa tako visokog nivoa, motivisalo je pojedine javne djelatnike da javno postave pitanje: Da li među pripadnicima snaga sigurnosti vlada zakon omerte ili svi moraju da podliježu normama crnogorskog pravosuđa? Sve to, prema riječima bivšeg ministra pravde, advokata Dragan Šoća, govori o nefunkcionisanju državnih institucija.
“A kad u jednoj državi ne funkcionišu institucije onda je to vrlo opasno. Onda se postavlja pitanje da li mi tu možemo da govorimo o državi. Ovo kažem pod pretpostavkom da ljudi koji krše propise ostaju nekažnjeni. Da se razumijemo, nema države gdje se propisi ne krše ali u ozbiljnoj državi to se ne bi smjelo tolerisati. Ja se iskreno nadam da će Vrhovni državni tužilac, koji je najavio da neće biti nikakve tolerancije i da ako neko misli da zbog toga što raspolaže silom misli da to može da ga štiti od zakona, da će se gadno opeći oko toga. To će biti ozbiljan test!“
Sa druge strane, opravdano se pod lupu stavljaju mediji, koji sve manje odgovorno i sve više pristrasno i huškački izvještavaju, svjedoče i analiziraju, i umjesto da pomognu, ometaju pravdu i utvrđivanje činjenica. To pitanje posebno je izoštreno u posljednje vrijeme nakon demonstracija DF-a ,kad su se na naslovnicima pojedinih listova našle fotografje i imena onih koji su, prema izvorima tih medija, u noći protesta napadali policiju, ili slike svih pripadnika Specijalnih jedinica, uprkos činjenici da je dio njih učestvovao u pojedinim brutalnim intervencijama po podgoričkim ulicama. Na destruktivnu ulogu glasila koji ne poštuju profesionalne i etičke standarde, nedavno je na konferenciji koju je u Podgorici organizovala EU, upozorio specijalni tužilac Milivoje Katnić.
“Organi pravosuđa imaju pravo ali i obavezu da se zaštite od senzacionalističkih novinskih napisa i medijskih istupa novinara koji u svojim tekstovima grubo krše ljudska prava. Ako je očigledno da izvještavanje novinara iz krivičnog postupka nije motivisano pravom javnosti da bude informisana, tada svojim ponašanjem pravosudni organi ne smiju doprinositi medijskom neprofesionalizmu.“
Na čestu zloupotrebu medija, koji ometaju pravdu i dostizanje vladavine prava, u izjavi za Radio Slobodna Evropa upućuje profesorica medijskog prava Aneta Spaić.
“Mediji u svom postupnju zapravo zloupotrebljavaju ono što je evropska tekovina odnosno tekovina Evropskog suda za ljudska prava. Jer, iako se dozvoljava javni diksurs, iako se dozvoljava otvaranje debata na javnoj sceni koje su iz domena nekog sudskog postupka, mi svakodnevno svjedočimo zloupotrebi evrpskog standarda da se određeno pitanje razmotri na javnoj sceni iako se paralelno sa njim događa i sudski postupak.“
A čitava politička i društvena kriza u Crnoj Gori upravo se vrti oko vladavine prava, kao ključne odrednice svake ozbiljne države, što je dan ranije apsotrofirao prvi čovjek Zakonodavne vlasti u Crnoj Gori Ranko Krivokapić.
“Moja mjera za zrelu državu, a time i za srećnu državu, jeste vladavina prava. Ako država ima vladavinu prava onda je to je zrela država.“
