Šarčević: U BiH se svako ko nije ekstremni fašista smješta u ljevicu

Sporazumom 13. decembra 2019. godine, Bakir Izetbegović, Fahrudin Radončić i Željko Komšić, predsjednici Stranke demokratske akcije (SDA), Saveza za budućnost (SBB) i Demokratske fronte (DF), dogovorili su koaliciju, koja će, osim zajedničkog nastupa u vladi na federalnom i državnom nivou, u Kantonu Sarajevo (KS) smijeniti vladu tzv. Šestorke i početkom 2020. formirati novu vladu.

Vladu Kantona Sarajevo je nakon izbora u oktobru 2018. formiralo šest stranaka koje su imale 24 zastupnika. To su deklarativno ljevičarska Socijaldemokratska partija (SDP) BiH koju vodi Nermin Nikšić, Naša stranka (NS) na čelu s Predragom Kojovićem te spomenuti DF, deklarativno lijeva građanska partija, sa strankama SBB, Narod i pravda (NiP) koju je osnovao bivši član SDA Elmedin Konaković te Nezavisnom bosanskohercegovačkom listom (NBL) na čijem čelu je načelnik sarajevske općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić.

• Nova koalicija skupila dovoljno potpisa za smjenu Vlade Kantona Sarajevo
• Komšić, Radončić i Izetbegović zajedno na svim nivoima vlasti u BiH

Potez triju stranaka i smjena Vlade KS-a izazvao je brojne reakcije u javnosti.

Franjo Šarčević, viši asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu i urednik portala Prometej.ba, za facebook rubriku Zašto Radija Slobodna Evropa (RSE) odgovarao je na pitanje zašto će smjena Vlade KS-a utjecati na bh. ljevicu i stranke koje, makar deklarativno, predstavljaju ljevicu.

"Prvo da kažem da mi nije drago da je SDA opet došla na čelo Kantona Sarajevo. Žao mi je što će biti smijenjena Vlada koja je, uz mnoge nedostatke, pokazala da se stvari ipak mogu raditi bolje i transparentnije nego što su se radile dosad. Međutim, svako zlo za neko dobro. Drago mi je što je makar na ovaj način Željko Komšić i njegova Demokratska fronta definitivno pokazao ono što uviđajni ljudi već odavno argumentiraju. A to je da on ne predstavlja nikakvu ljevicu, nego da je njegova čitava politička pojava zapravo tu da bude protočni bojler jednog nacionalizma, u ovom slučaju bošnjačkog."

Majstori političke igre

Krivce ili zaslužne za smjenu Vlade, koja je kako kaže Šarčević pokazala da može bolje, vidi u pomagačima SDA.

"Radi se o Savezu za bolju budućnost, odnosno Fahrudinu Radončiću, od kojeg većina građana ionako nije očekivala nikakvu konzistentnu politiku, i o Željku Komšiću od kojeg ja osobno nikad u posljednjih sedam, osam godina nisam očekivao nikakvu konzistentnost, dosljednost i poštenje, ali je većina građana vjerovala iz nekih svojih fantastičnih razloga da se u njegovom slučaju radi o nekakvom poštenom i dosljednom čovjeku. Za SDA se ne može reći da je krivac jer to je njihov plan i program od početka. Oni su željeli po svaku cijenu da vladaju u Kantonu Sarajevo i činili su sve da im se to ispuni. Uspjeli su zahvaljujući ovim dogovorima da opet zasjednu na rukovodeće položaje u Kantonu Sarajevo i treba im kao majstorima političke igre, kao vrhunskim mešetarima na tome čestitati."

U javnosti se najviše komentirao potez predsjednika DF-a Željka Komšića. Na pitanje je li Željko Komšić dogovorom i formalno potvrdio da nije građanskog opredjeljenja, Šarčević kaže da se desilo odavno:

"Ovim potezom on je definitivno prešao na stranu etničkih i etnonacionalnih politika, koliko god on se sad 'izvlačio' i pokušao opravdati da se ne radi o tome. Ali, definitivno, više nego očito, on u praksi pokazuje da sa njim kao personifikacijom građanskog koncepta, nikad se u BiH ne možemo nadati tragovima građanskog koncepta. On u svojoj političkoj karijeri ni na koji način nije dokazao da je ljevičar, nije zastupao nijednu autentičnu lijevu politiku. Sve zapravo što je radio svodilo se na to da priča kako on voli Bosnu, što zapravo može svako da priča, pogotovo ako se to još i dobro plaća."

Pročitajte i ovo:

Nove ideje ljevice, stara lica bosanske politike

Hoće li Komšićevi potezi u vezi s Vladom KS-a imati dugoročnije posljedice, prema Šarčeviću ovisi o budućim izborima za koje se nada da neće pobjeđivati neko samo na temelju činjenice da je "nosio pušku u ratu, već na temelju programa, stručnosti i poštenja".

Posljednje događaje vidi kao otvaranje prostora da se preuzme dio biračkog dijela kojem je prodavan sumnjivi, magloviti patriotizam u zamjenu za pitanja socijalne pravde, transparentnosti, bolje funkcionalnosti društva i uopće pravnog sistema u državi.

"I da se počne razmišljati o tome da bit ljevice nije ni u kakvom patriotizmu, pogotovo u ovom floskulatornom patriotizmu, patriotizmu kao priči o prošlosti i priči o narodu i naciji, nego je bit ljevice u borbi za bolje i pravednije društvo, i u borbi za narod kao radnički narod te zemlje."

Postoji li bh. ljevica?

Nijedna stranka u BiH, od relevantnih političkih subjekata nije ljevičarska stranka, smatra Šarčević.

"Za SDP se može reći da je stranka lijevog centra, Naša stranka je klasična stranka liberalnog centra, a sve ove druge stranke su u rasponu od desnog centra do krajnje desnice. I mi zapravo nemamo ljevičarske politike u ovoj zemlji, s izuzetkom kažem određenih struja unutar SDP-a."

Problem je što, kaže Šarčević, svako ko nije ekstremni fašist se automatski smješta u ljevicu.

"A zapravo nemamo ljevice. Niko ne priča o autohtonim ljevičarskim idejama. Dakle, ljevica se treba okrenuti radnom narodu ove zemlje. Treba zastupati njegove interese i naravno uz sve to boriti se za izgradnju sekularnog društva, za izgradnju društva koje će biti oslobođeno štetnih utjecaja, i ratnih ideologija, i vjerskih ideologija. A to je sve ono što zapravo u poslijeratnoj povijesti naše zemlje još uvijek nikada na pravi način nismo imali, osim ako izuzmemo neke kratkotrajne bljeskove."

Pročitajte i ovo:

'Žrtvovanje socijaldemokratije u BiH'

'Koalicija Petak 13.'

Na pitanje kako će odluka o smjeni Vlade KS-a utjecati na politički život u BiH, Šarčević ne očekuje velike promjene. Naredne godine vidi kao nastavak istih političkih igara po istim pravilima i u istim koordinatama.

"Dakle, opet će u suštini vlast činiti SDA, HDZ i Dodikovi tzv. socijaldemokrati, uz asistiranje ovih manjih stranaka."

Dogovor SDA, SBB-a i DF-a desio se u petak 13. decembra. U reakcijama i medijskim istupima članova Naše stranke i SDP-a upravo je ovaj detalj simboličan, pa je tako predsjednik Naše stranke Peđa Kojović predložio petak 13. za popularno ime nove vlade KS-a.

"Zanimljivo je da se desilo to baš na petak 13. koji je praznovjerno dan na koji se ljudi boje da im se ne desi nešto loše, većini građana Sarajeva, po mom mišljenju, se desilo nešto jako loše. A to je da im se Stranka demokratske akcije vrati na čelo Kantona Sarajevo i da oni nastavljaju tamo gdje su stali prije nego što ih je trenutna vlast na jedan momenat, odnosno na jednu godinu bila zaustavila", kaže Šarčević.

Posljednja dešavanja u KS-u još jednom su za posljedicu imala brojna saopćenja, reakcije i medijske istupe pojedinaca i stranaka u kojima se, smatra Šarčević, uglavnom ogleda i program političkih subjekata – „neka su malo argumentiranija, druga su isključivo nabacivanje floskula, tu se ne raspravlja nikakvih argumentima, nego se udara na emocije i nekakve lične veze i obračune“.