Tri godine otkako je vojna industrija u srednjoj Bosni prodana zagrebačkoj kompaniji, koja se spominje u aferi sa ukrajinskim naoružanjem, vlast Federacije BiH priznaje da je kupac nezakonito preuzeo imovinu "Vitezita".
U strahu da bi nekadašnji gigant za proizvodnju eksploziva i raketnog goriva mogao biti potpuno devastiran, zatražene su hitne mjere nadležnih institucija.
U međuvremenu, Ukrajina traga za vlasnikom kompanije koja je kupila bh. tvornicu, zbog sumnje u pronevjeru državnog novca namijenjenog za nabavku naoružanja za odbranu od ruske invazije.
Za oko 5,5 miliona eura, pogon za proizvodnju nitroglicerina i plastičnog eksploziva, kao najperspektivniji dio "Vitezita", prodan je krajem 2022. zagrebačkoj kompaniji "WDG promet", čiji je vlasnik Matias Zubak, sin hrvatskog trgovca oružjem Zvonka Zubaka.
Nakon kupovine, Zubak je u Vitezu osnovao firmu "WDG d.o.o.", registriranu kao društvo za proizvodnju, promet i usluge, ali prema službenim podacima, s jednim zaposlenim.
Kompanija WDG ušla je u posjed "Vitezita", iako vlasništvo nikada nije zvanično upisano, jer je utvrđeno da se radi o Nakon što je sudskom odlukom kompaniji "WDG" odobreno preuzimanje imovine Vitezita, sve je zaustavio zemljižno-knjižni ured, koji je odbio knjiženje, uz obrazloženje da se radi o državnoj imovini.
Zakonom koji je u BiH 2005. nametnuo visoki predstavnik, zabranjeno je raspolaganje državnom imovinom do donošenja državnog zakona koji će regulirati to pitanje, što do danas nije urađeno.
U slučaj se uključilo i Pravobranilaštvo BiH koje je pred Općinskim sudom u Travniku, krajem prošle godine, pokrenulo tužbu protiv Vitezita u stečaju i "WDG prometa".
Zatražilo je poništavanje presude o prodaji imovine Vitezita, te predložilo mjere osiguranja, s ciljem zabrane raspolaganja nekretninama Vitezita.
Općinski sud u Travniku odbacio je u augustu tužbu Pravobranilaštva BiH, a "WDG" se do danas nalazi u posjedu Vitezita. Iz Pravobranilaštva BiH nisu odgovorili na upit RSE koje mjere planira poduzeti..
Iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije BiH za Radio Slobodna Evropa su naveli da su o tome obavijestili nadležne organe i zatražili hitno postupanje.
"Firma WDG koja je osnovana u upravnoj zgradi poslovnog sistema 'Vitezit', trenutno nezakonito upravlja imovinom 'Vitezita' u stečaju", kazali su iz Ministarstva, ne navodeći konkretno od kojih institucija su zatražili reakciju.
Stečaj u "Vitezitu" su od 2019. obilježile brojne žalbe i kaznene prijave povjerilaca, koji su upozoravali, među ostalim, na nezakonitu prodaju državne imovine i umiješanost kupca u aferu sa ukrajinskim naoružanjem.
No, Vlada Federacije BiH se, kao većinski vlasnik "Vitezita" čijom je odlukom i poslan u stečaj, do danas rijetko javno oglašavala o problemima koji su uslijedili zbog prodaje tvornice.
Ukrajinska potjernica
Zagrebačka kompanija koja je kupila "Vitezit" bila je uključena u nabavku naoružanja za Ukrajinu, koje Kijevu nikada nije isporučeno.
Njen vlasnik, Matias Zubak nalazi se u Ukrajini na listi osoba za kojima se traga. Njegovo ime objavljeno je na zvaničnoj stranici Ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine, u rubrici osoba koje se skrivaju od istražnih organa.
Navedeno je i da istragu provodi Sigurnosna služba Ukrajine, ali za RSE iz te ukrajinske službe, kao ni iz Ministarstva unutrašnjih poslova, nisu odgovorili na šta se ona konkretno odnosi i u kojoj je fazi.
U ukrajinskoj potjernici, uz Zubakovo ime i fotografiju, navedeno je kazneno djelo koje se odnosi na pronevjeru u velikim razmjerima ili kao dio organizirane grupe.
Za to djelo, krivični zakon Ukrajine predviđa, pored ostalog, zatvorsku kaznu koja može iznositi i do 12 godina.
Na pitanje RSE da li je Ukrajina zatražila raspisivanje "crvene", odnosno međunarodne potjernice za Zubakom, iz Interpola su naveli da o konkretnim slučajevima ne mogu govoriti i da su za to nadležene ukrajinske vlasti.
Zubakovo ime, trenutno, nije moguće pronaći u Interpolovoj online bazi osoba za kojima je raspisana tzv. crvena potjernica.
"Sažeci crvenih potjernica mogu biti objavljeni na našoj web stranici, međutim većina, oko 90 posto njih, ograničena je, isključivo, na upotrebu policijskih organa", naveli su iz Interpola.
Zubak nije odgovorio na pisani upit RSE o istragama i situaciji u Vitezitu, a za razgovor nisu bili dostupni ni njegovi odvjetnici.
Odvjetnik Anto Nobilo izjavio je prije nekoliko dana medijima u Hrvatskoj da je ukrajinska potjernica za Zubakom zastarjela, te da su, u međuvremenu, riješeni sporovi između njega i ukrajinskog Ministarstva odbrane, sa kojim ponovo posluje.
Ukrajinsko Ministarstvo odbrane nije odgovorilo na upit RSE-a da prokomentira istragu o neisporučenom oružju ni navode Zubakovog odvjetnika.
Istrage u BiH
Prodaja tvornice u Vitezu spominjala se proteklih godina, nakon pokretanja međunarodne istrage zbog nestanka ukrajinskog novca za naoružanje.
Za odbranu od ruske invazije, ukrajinsko Ministarstvo odbrane je u oktobru 2022. naručilo 100.000 granata i za to platilo oko 36 miliona dolara. No, naoružanje nikada nije isporučeno, zbog čega je Ukrajina pokrenula sudski postupak za povrat novca.
Iz firme "WDG promet" ranije je potvrđeno da su bili uključeni u posao nabavke, ali su tvrdili da im je ukrajinski novac, ukupno 5,6 miliona eura, ukraden s računa u jednoj češkoj štedionici.
Za krađu su optužili uposlenike štedionice, iz koje su, pak, odgovorili tvrdnjom da je novcem namijenjenim za ukrajinsko naoružanje "kupljena tvornica Vitezit".
Uz Ukrajinu, istrazi su se pridružile policijske i pravosudne institucije u BiH, o čemu je ranije pisao RSE. Prema dostupnim podacima cilj joj je otkrivanje šta se dogodilo s novcem za naoružanje.
Novac kojim je kupljen "Vitezit" ostao je blokiran na bankovnom računu, a navode o nezakonitostima u stečaju i prodaji istražuju tužilaštva u Bosni i Hercegovini.
Predmet po prijavljenim neregularnostima u stečajnom postupku preuzeo je Posebni odjel za suzibijanje korupcije i organiziranog kriminala pri Tužilaštvu Federacije BiH.
Drugi, koji je formiran po zahtjevu za međunarodnu pravnu pomoć iz Ukrajine, a tiče se prodaje imovine Vitezita, prebačen je državnom Tužilaštvu BiH.
Iz državnog Tužilaštva nisu odgovorili na upit RSE šta je do sada urađeno u ovom predmetu.
Bez dozvole za proizvodnju naoružanja
Kupac "Vitezita" u ranijim medijskim istupima najavljivao je milionske investicije i pokretanje proizvodnje u toj tvornici.
Iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije BiH potvrdili su za RSE da firma "WDG Promet" iz Zagreba nema dozvolu za proizvodnju i remont naoružanja u BiH.
Inače, prema Zakonu o stranim ulaganjima BiH inozemni kupac ne može biti vlasnik više od 49 posto firme koja se bavi proizvodnjom i prodajom oružja, municije i eksploziva za vojnu upotrebu. Za veći udio vlasništva, u ovom slučaju suglasnost mora dati Vlada Federacije BiH.
Kupac je, također, obavezan nastaviti poslovanje u oblasti namjenske industrije, za šta mora imati dozvolu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao i suglasnost Vlade Federacije BiH.
Otkako je Zubak prošle godine ušao u posjed imovine "Vitezita", iako mu nije uknjiženo vlasništvo, povjerioci te tvornice upućivali su brojne dopise stečajnom sucu u Općinskom sudu u Travniku, upozoravajući na devastaciju i otuđenje imovine.
Na to je 6. oktobra ukazao i Zlatan Bilanović, direktor Direkcije za namjensku industriju i predstavnik Vlade Federacije BiH u Odboru povjerilaca "Vitezita".
U toj urgenciji navodi se da je tokom nadzora u "Vitezitu" utvrđena stalna devastacija i otuđivanje imovine, zbog čega je Bilanović zatražio hitnu intervenciju nadležnih institucija.
Stečajni sudac je njegov dopis proslijedio stečajnoj upravnici "Vitezita" Behriji Huseinbegović, a Bilanović je za RSE potvrdio da su o slučaju obaviještene sve sigurnosne službe, odnosno policija i tužilaštva.
"I ja se pitam zašto se ništa ne dešava. Stvarno nemam ništa više reći", kazao je za RSE.
Stečajna upraviteljica Huseinbegović nije odgovorila na upit za razgovor za RSE o stanju imovine "Vitezita".
Djelujući pod nazivom "Slobodan Princip Seljo", do ratnih 90-ih prošlog stoljeća "Vitezit" je bio jedna od najvećih tvornica za proizvodnju raketnog goriva i eksploziva u Evropi.
Pogoni "Vitezita" ostali su, uglavnom, neoštećeni tokom ratnih devedesetih.
Pod nerasvjetljenim okolnostima, "Vitezit" je krajem 2009. i početkom 2010. ostao bez vrijednih postrojenja iz vojnog pogona. Istrage o njihovom nestanku, kao i navode da su prebačeni u Srbiju, završile su bez rezultata.