Ruševine, smeće i prazne hale, slike su današnjeg "Vitezita", koje svjedoče o višegodišnjoj devastaciji i propadanju bivšeg industrijskog giganta u srednjoj Bosni.
Udaljena nekoliko kilometara od Viteza, tvornica raketnog baruta i eksploziva zapošljavala je nekada hiljade ljudi, a danas je u fokusu policijskih i tužilačkih istraga.
Tri godine nakon što je poslana u stečaj 2019., njen dio prodan je zagrebačkoj kompaniji u vlasništvu sina hrvatskog trgovca oružjem Prije nego što je "Vitezit" prodan njegovom Matiasu Zubaku, kao kupac se u nekoliko navrata pojavljivao njegov otac, trgovac oružjem iz Hrvatske Zvonko Zubak.
Ovaj biznismen je poznat i po tome što je, prema pisanju hrvatskih medija, početkom 90-ih, tokom rata u Hrvatskoj, nabavio dijelove za ruski proturaketni sistem S-300.
Nabavljen je u vrijeme kada je Hrvatska bila pod međunarodnim embargom na uvoz oružja.
No, sistem nikada nije ušao u operativnu upotrebu Hrvatske vojske, a njegova današnja lokacija nije poznata.
Zubak je 2002. tužio Hrvatsku tvrdeći da mu država nikada nije platila dogovorenu cijenu i tražeći naknadu štete u iznosu od 200 miliona američkih dolara.
Županijski sud u Zagrebu je krajme prošle godine donio presudu kojom je odlučeno da Hrvatska mora Zubaku vratiti S-300 ili isplatiti mu naknadu, nakon čega je Vrhovni sud dopustio reviziju te presude..
Stečaj i prodaju obilježile su brojne žalbe i krivične prijave povjerilaca, a sve je rezultiralo istragom u okviru koje su uhapšene četiri osobe, osumnjičene za nezakonitosti tokom prodaje i preuzimanja imovine.
Dva dana nakon što je policija pretresla prostorije tvornice i privela osumnjičene, stanovnici Viteza o svemu nerado govore, ali za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da je istraga došla prekasno.
Vitežanin Sead, koji je cijeli radni vijek proveo u Vitezitu, kaže da je većina tvorničkih pogona opljačkana još u godinama nakon ratnih devedesetih.
"Trebali su davno hapsiti. Odmah poslije rata, jer tada je krenulo rasparčavanje Vitezita. Najveću odgovornost snosi vlast koja godinama nije ništa činila", kaže Vitežanin koji je penziju zaradio u "Vitezitu".
Od rada u tvornici osnovanoj prije 70 godina, živjele su brojne porodice iz Viteza i okolnih mjesta.
Prije ratnih 90-ih imala je više od 3.000 radnika, a njeni pogoni su i u ratu ostali, uglavnom, neoštećeni.
Pod nerasvjetljenim okolnostima, "Vitezit" je krajem 2009. i početkom 2010. ostao bez vrijednih postrojenja iz vojnog pogona.
Istrage o njihovom nestanku, kao i navode da su prebačeni u Srbiju, a dio potom u Iranu, završile su bez rezultata.
"Za vrijeme rata ostalo je u njoj dosta mašina, ali je onda rasparčano. Najveću odgovornost snosi vlast, jer je bilo sve naštimano i dogovoreno. Rasparčajte vi tamo, pustite nas ovamo. Nikad se to neće do kraja rasvijetliti, jer politika to ne dopušta", kaže Sead.
Rat, pljačka, stečaj i prodaja
Tokom rata, Vitez je bio poprište žestokih oružanih sukoba između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije BiH.
Gradić smješten u Lašvanskoj dolini, sa oko 7.200 predratnih stanovnika, u ratu je bio podijeljen na bošnjački i hrvatski dio.
U poslijeratnom periodu, tvornicom su upravljali kadrovi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, uz podršku Stranke demokratske akcije (SDA), a u njenom krugu osnovano je 12 firmi "kćerki".
Za oko pet i pol miliona eura, pogon za proizvodnju nitroglicerina i plastičnog eksploziva, kao najperspektivniji dio "Vitezita", prodan je krajem 2022. zagrebačkoj kompaniji "WDG promet".
Ona je u vlasništvu Matiasa Zubaka, koji se spominje u Zagrebačka kompanija koja je kupila "Vitezit" bila je uključena u nabavku naoružanja za Ukrajinu, koje Kijevu nikada nije isporučeno.
Njen vlasnik, Matias Zubak nalazi se u Ukrajini na listi osoba za kojima se traga. Njegovo ime objavljeno je na zvaničnoj stranici Ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine, u rubrici osoba koje se skrivaju od istražnih organa.
Prodaja tvornice u Vitezu spominjala se proteklih godina, nakon pokretanja međunarodne istrage zbog nestanka ukrajinskog novca za naoružanje.
Za odbranu od ruske invazije, ukrajinsko Ministarstvo odbrane je u oktobru 2022. naručilo 100.000 granata i za to platilo oko 36 miliona dolara. No, naoružanje nikada nije isporučeno, zbog čega je Ukrajina pokrenula sudski postupak za povrat novca.
Iz firme "WDG promet" ranije je potvrđeno da su bili uključeni u posao nabavke, ali su tvrdili da im je ukrajinski novac, ukupno 5,6 miliona eura, ukraden s računa u jednoj češkoj štedionici. zbog čega je u toj zemlji uvršten na listu traženih osoba.
Zubak je, nakon kupovine Vitezita, u Vitezu osnovao istoimenu firmu "WDG d.o.o.", ali mu vlasništvo do danas nije uknjižio, jer je utvrđeno da mu je prodana Nakon što je sudskom odlukom kompaniji "WDG" odobreno preuzimanje imovine Vitezita, sve je zaustavio zemljižno-knjižni ured, koji je odbio knjiženje, uz obrazloženje da se radi o državnoj imovini.
Zakonom koji je u BiH 2005. nametnuo visoki predstavnik, zabranjeno je raspolaganje državnom imovinom do donošenja državnog zakona koji će regulirati to pitanje, što do danas nije urađeno.
U slučaj se uključilo i Pravobranilaštvo BiH koje je pred Općinskim sudom u Travniku, krajem prošle godine, pokrenulo tužbu protiv Vitezita u stečaju i "WDG prometa".
Zatražilo je poništavanje presude o prodaji imovine Vitezita, te predložilo mjere osiguranja, s ciljem zabrane raspolaganja nekretninama Vitezita.
Općinski sud u Travniku odbacio je u augustu tužbu Pravobranilaštva BiH, a "WDG" se do danas nalazi u posjedu Vitezita. Iz Pravobranilaštva BiH nisu odgovorili na upit RSE koje mjere planira poduzeti..
Novac od prodaje "Vitezita" ostao je zamrznut na bankovnom računu, ali je, unatoč zakonskoj zabrani, WDG u ljeto prošle godine ušao u posjed Vitezita.
Nakon hapšenja, oglasili su se iz zagrebačke kompanije "WDG Promet" ističući da su se tokom dugog postupka ponašali odgovorno i da su preuzeli "zaštitarsku službu kako bi spriječili devastaciju imovine".
Dok radnici godinama iščekuju kraj stečaja, a industrijski pogoni propadaju, "vlast se ponaša kao da je tuđa, a ne državna", naveli su, među ostalim, u saopćenju.
Vlada Federacije BiH se, kao većinski vlasnik "Vitezita", godinama nije javno oglašavala o problemima u toj kompaniji.
Iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije BiH su, nekoliko dana prije policijske akcije, naveli za RSE da su zatražili hitno postupanje nadležnih organa, zbog "nezakonitog uporavljanja imovinom".
Radnička potraživanja
U protekle dvije decenije broj radnika "Vitezita" je smanjivan. Nedugo nakon pokretanja stečaja, proizvodnja je postepeno ugašena i većina radnika je ostala bez posla.
Vlatka Mlakić, radila je u tvornici 30 godina, a u augustu prošle godine dobila je dobila otkaz. Ona za RSE kaže da se radnicima do danas duguje oko 15 miliona mraka, za neisiplaćene plaće i doprinose.
"Propadanje 'Vitezita' počelo je 1996., ali premalo se vodilo računa. Znači vlasnik je bila Vlada Federacije BiH i svi imamo osjećaj da je to sve prepušteno i da se godinama radilo na ivici zakona. Vlasnik je o svemu premalo vodio računa i evo do čega je došlo", kaže ona za RSE.
Kako kaže, radnici su se nadali da će prodaja, nakon stečaja, donijeti pokretanje investicije i pokretanje proizvodnje.
"Vjerovali smo i mislili da će se riješiti problem, međutim kako je tekao proces pokazalo se da nije to to", kaže ona.
Zagrebački kupac "Vitezita" u ranijim medijskim istupima najavljivao je milionske investicije i pokretanje proizvodnje u toj tvornici.
Prema Zakonu o stranim ulaganjima BiH, za to mora imati dozvolu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao i suglasnost Vlade Federacije BiH.
Iz resornog resornog Ministarstva Federacije BiH potvrdili su za RSE da ta firma nema dozvolu za proizvodnju i remont naoružanja u BiH.
'Ujeo vuk magarca'
Godinama prije stečaja i prodaje tvornice, radnici "Vitezita" su nekoliko puta izlazili na ulice, te pješačili i do zgrade Vlade FBiH u Sarajevo, tražeći isplatu zaostalih plaća i povezivanje staža.
Njih 20-ak predvodi bivši radnik Safet Sivro, koji za RSE kaže da im do danas nije uvezan staž za odlazak u penziju i da je za to potrebno ukupno oko 300.000 maraka.
On za propast "Vitezita" odgovornima smatra bivše menadžmente tvornice, kao i Vladu Federacije BiH koja o njoj nije vodila računa.
"Krivi su svi direktori, a najviše Vlada Federacije BiH, jer nikad nije ni pokušala da dobije informaciju gdje potrošeni milioni koje je dala za 'Vitezit'. Nije bila zainteresirana, oni su to podijelili na dio pod kontrolom Bošnjaka i na ono što pripada Hrvatima", kazao je.
Sivro ističe da je o višegodišnjem rasprčavanju pogona "Vitezita" davao i izjavu istražiteljima Državne agencije za istrage i zaštutu BiH, ali da ne očekuje nikakve rezultate.
"Pozivali su me, ali kad god sam dao izjavu ništa - ujeo vuk magarca. Tu treba da se uključi neki nezavisni sudac i istražitelji i ja sam spreman odmah da im otkrijem ko je prodao tu firmu", kaže Sivro.
Mještani koji su, pod uvjetom anonimnosti, pristali razgovarati za RSE kažu da je istraga o prodaji Zubakovoj kompaniji tek "vrh ledenog brijega".
"Vlada se sad sjetila da ima 'Vitezit', a godinama je ignorirana pljačka. Sjetili se kad je sve završeno i kad se nema šta ukrasti. Samo što beton nisu odnijeli, a gdje su pogoni koji su koštale milione. Od 'Vitezita' je ostala samo pustara i skladišta u koja niko ne smije ući, jer ako otvoriš vrata i nešto može roknuti. Sad im je problem ovaj kupac, nakon što je dao pare", kaže jedan od mještana.
Na pitanje zašto mještani nerado govore o "Vitezitu", jedan od njih, čiji identitet je poznat redakciji RSE, kaže da "niko iz straha da se ne zamjere političkim strankama neće da javno kaže istinu".
"Ako nešto kažeš protiv, nećeš dobiti ništa, dijete ti neće dobiti posao", ističe on.
Tvornica raketnog baruta i eksploziva u Vitezu otvorena je 1950. godine. Nakon rata, u njenom krugu osnovano je 12 firmi "kćerki" koje su kupovale dijelove "Vitezita".
Dio imovine dobilo je, nekoliko godina prije otvaranja stečaja, i stotinjak radnika koji su menadžment kompanije tužili zbog neisplaćenih plaća i doprinosa.
Umjesto novca u izvršnom postupku dobili su zemljište, potom su ga dalje preporodavali lokalnim poduzetnicima iz Viteza koji su ogradili parcele, a na jednoj od njih je danas farma krava.
Stečaj koji je uslijedio bio je pod lupom Ureda za reviziju institucija Federacije BiH, koji je "Vitezitu" dao negativno mišljenje 2020. godine.