Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u utorak je održalo redovitu polugodišnju raspravu o Bosni i Hercegovini, u sjeni povlačenja visokog predstavnika Christiana Schmidta te pojačanih političkih napetosti oko uloge međunarodne zajednice.
Schmidt je na početku sjednice dobio dopuštenje za obraćanje unatoč protivljenju zamjenice ruskog ambasadora pri UN-u Anna Evstigneeva, dok je predsjedavajući Vijeća sigurnosti iz Kine Geng Shuang odobrio njegovo sudjelovanje.
"Međunarodna zajednica se jedno vrijeme fokusirala na tzv. domaća rješenja, ali to nije donijelo pomak", rekao je Schmidt, upozorivši na, kako je naveo, osporavanje teritorijalnog integriteta BiH, glorifikaciju ratnih zločinaca i strukturalnu diskriminaciju koja otežava povratak izbjeglica.
Dodao je da pitanje državne imovine i političke blokade i dalje koče ekonomski razvoj zemlje.
Schmidt je dan ranije, 11. maja, zvanično potvrdio kako odlazi s pozicije nakon gotovo pet godina mandata "iz osobnih razloga", ali i da će na toj poziciji ostati do imenovanja nasljednika kojeg bi trebalo predložiti Vijeće za provedbu mira u BiH, kojeg čine SAD, Turska, Japan i više članica EU-a.
"Proces imenovanja mog nasljednika već je počeo i očekujem da ću poziciju napustiti u junu", kazao je Schmidt.
Rusija je od Schmidtovog imenovanja 2021. godine stala na stranu vlasti u entitetu Republika Srpska i nije priznavala Schmidta kao visokog predstavnika u BiH tvrdeći da ga je moralo potvrditi Vijeće sigurnosti UN-a, što je bio slučaj s prethodnicima, i u tome je imala podršku Kine kao druge stalne članice ovog najvišeg tijela UN-a.
Moskva i Peking se zalažu za zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH. Schmidt je pred Vijećem sigurnosti UN-a kazao da je obavijestio PIC o svojoj ostavci kako bi mogli imenovati novog visokog predstavnika.
Rasprava o budućnosti OHR-a
Sjedinjene Američke Države poručile su da Ured visokog predstavnika (OHR) "nikada nije trebao biti trajna institucija", uz stav da se ovlasti trebaju postupno prenijeti na domaće lidere.
"Sljedeći visoki predstavnik treba prenijeti odgovornosti na lokalne lidere”, rekla je predstavnica SAD-a Tammy Bruce.
Zahvalila je Christianu Schmidtu na njegovom mandatu i kazala kako će kandidate za budućeg visokog predstavnika vrjednovati na osnovu njihovih postignuća kazavši kako je imperativ da se novo imenovanje završi do kraja juna.
"Ovo nije pobjeda ili poraz bilo koje strane, već kraj jedne i početak nove faze u BiH", kazala je Bruce.
Ujedinjena Kraljevina izrazila je snažnu potporu Schmidtu i njegovim ovlastima, uključujući tzv. bonske ovlasti.
"Kad su demokratske institucije pod napadom, ključno je da međunarodna zajednica reagira. U izbornoj godini to je posebno važno”, rekao je britanski predstavnik James Kariuki.
Kina i Rusija zauzele su kritičan stav prema OHR-u. Peking je pozvao na smanjenje vanjskog utjecaja, dok je Moskva pozvala na zatvaranje Ureda visokog predstavnika i odbacila legitimitet Schmidta.
Vasilij Nebenzia, predstavnik Rusije pri UN-u, kazao je da "strano miješanje, posebno birokrata iz Berlina, Londona i Brisela narušava odnose u BiH" te pozvao da se OHR "odmah zatvori".
"Potrebno je da Bošnjaci, Hrvati i Srbi sami postignu kompromis o budućnosti zemlje, ne samo kako bi se stabilizirali odnosi unutar BiH, već i unutar regije", kazao je Nebenzia.
Ruski ambasador je pozvao na privremeno puštanje na slobodu bivšeg generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, koji je pred UN-ovim sudom u Hagu osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina, kako bi se liječio ili da se "prebaci u Srbiju da odsluži ostatak kazne".
Za ratnog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, također osuđenog za genocid i druge zločine, Nebenzia je kazao "da ga drže u zatvoru u Velikoj Britaniji u nehumanih uvjetima gdje mu se krše ljudska prava".
Geng Shuang, predstavnik Kine, kazao je kako je važno postići političku stabilnost čim prije.
"BiH će održati izbore ove godine. Kina poziva dva entiteta, tri konstitutivna naroda i sve ostale građane da promoviraju dijalog kao način rješavanja pitanja", kazao je Shuang.
Govoreći o OHR-u, kazao je da je ključno da nema miješanja sa strane u unutarnje odnose te ponovio stav Kine da imenovanje Schmidta nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti UN-a.
"Kineska pozicija je konzistentna i jasna – podržavamo teritorijalnu cjelovitost i suverenost i podržavamo sve etničke skupine u BiH da rade na miru i pomirenju", kazao je pored ostalog kineski predstavnik.
Jérôme Bonnafont, predstavnik Francuske pri UN-u, kazao je kako je BiH prošla dug put od rata do danas te kako je Francuska jedan od svjedoka i Daytonskog mirovnog sporazuma i tog napretka, kazavši kako danas postoje neki koji to pokušavaju ugroziti.
"Separatističke retorike nisu prihvatljive. Budućnost cjelovite BiH je u EU. Političke lidere pozivamo da ne opstruiraju taj put", kazao je Bonnafont.
Ponovio je podršku OHR-u za kojeg je rekao da je ključan za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma te zahvalio Christianu Schmidtu na poslu koji je radio podsjetivši da je 2005. godine postavljeno pet uvjeta i dva cilja kako bi se OHR zatvorio.
Odnosi BiH, Srbije i Hrvatske
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović upozorio je na pokušaje destabilizacije države i miješanje susjednih zemalja.
"To se ne smije dopustiti", kazao je Bećirović.
Političke predstavnike iz entiteta Republike Srpske optužio je za destabilizaciju zemlje i njenih državnih i pravosudnih institucija ocijenivši kako se ponovno pokazuju "genocidne namjere" te dodao da se "susjedne Hrvatska i Srbija ne smiju miješati u unutarnja pitanja BiH".
"Nedavno je održano predavanje u Zagrebu na kojem su se crtale mape etničke podjele BiH. Historija nas uči da su, kada god se crtaju mape podjele BiH u Beogradu i Zagrebu, građani moje zemlje patili", kazao je Bećirović.
Pozvao je na imenovanje novog visokog predstavnika "čim prije" te kazao da "nadležnosti OHR-a ne smiju biti ugrožene".
Predstavnik Srbije Radomir Ilić odbacio je optužbe da Srbija radi na destabilizaciji BiH i kazao da je pozicija Srbije "poštivanje teritorijalnog integriteta BiH u skladu s principima Daytonskog mirovnog sporazuma".
"Rješenje nije centralizacija već ono što je već propisano Daytonom, a to je ustavni balans", kazao je Ilić.
Predstavnik Hrvatske pri UN-u Hrvoje Ćurić Hrvatinić istaknuo je podršku teritorijalnom integritetu BiH i europskim integracijama, ali i potrebu izbornih reformi.
"Jednom narodu ne smiju se birati predstavnici koje on nije izabrao", rekao je Ćurić Hrvatinić.
Odbacio je "sve implikacije da se Hrvatska miješa u unutarnja pitanja BiH" kazavši kako Hrvatska u potpunosti podržava teritorijalnu cjelovitost i suverenost BiH, ali i da je zainteresirana za budućnost ove zemlje budući da dijele više od hiljadu kilometara dugu granicu.
Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri UN-u, kazao je da član Predsjedništva BiH Denis Bećirović nije iskoristio pozornicu za predizbornu kampanju.
"Gospodin Bećirović je govorio o ovoj mapi koja se pojavila u kojoj je BiH podijeljena na hrvatsku, srpsku i muslimansku republiku", kazao je Lagumdžija te pokazao i Deklaraciju sa svesrpskog sabora koju su usvojile Srbija i entitet Republika Srpska.
Sljedeća sjednica Vijeća sigurnosti UN-a trebala bi se održati početkom novembra, kad bi se trebalo glasati i o produženju vojne misije Europske unije (EUFOR) u BiH, koja ima izvršni mandat da koristi silu u slučaju ozbiljne destabilizacije.
