Pojedine banke u BiH najavile su da bi u narednom periodu moglo doći do rasta kamatnih stopa i do četiri posto. U Udruženju banaka BiH ističu kako se već sada osjeća pad kreditne sposobnosti stanovništva zbog teške ekonomske situacije, te da će zbog nove zakonske regulative, koja se odnosi na zaštitu žiranata, kreditiranje stanovništva, biti otežano.
Iako se za visoke kamate godinama pravdaju lošom naplatom kredita, gotove sve strane banke u BiH iskazale su ove godine pozitivno poslovanje, zbog čega ekonomski stručnjaci smatraju kako nema realnog osnova za podizanje kamatnih stopa.
Kontinurana politička kriza, nefunkcionisanje vlasti, izostanak ekonomskih reformi, pad industrijske proizvodnje - samo su neki od razloga zbog kojih je neminovan rast kamatnih stopa u BiH, tvrde čelni ljudi najvećih banaka u BiH.
Glavni sekretar Udruženja banaka Mijo Mišić kaže kako su banke u prethodnom periodu morale smanjiti oko 50 miliona eura operativnih sredstava radi ušteda, dok je istovremno rast udjela loših kredita s tri narasto na 12, 6 posto.
„Nažalost, i broj radnika se u prethodne tri godine smanjivao. Mislimo da je sada, sa obzirom na cijenu kapitala, kreditni rejting zemlje, političku situaciju, nedostatak samoga kapitala i njegovu cijenu, teško održivo daljnje stanje jednog stabilnog stanja kamatnih stopa u BiH“, rekao je Mišić.
Jedan od razloga zbog kojih banke najvaljuju podizanje kamatanih stopa na kredite leži i u novom zakonu o zaštiti žiranata kojim će, kako navode u Udruženju banaka, biti otežan pristup kreditnim linijama većem dijelu građanstva, što će se u konačnici odraziti na pozitivno poslovanje banaka:
„Zakon predlaže da svi krediti do 20.000 maraka moraju biti bez žiranata, da se ne mogu uzimati žiranti kao sredstvo osiguranja, tako da bi jedna velika populacija, čak mislim socijalno najugroženija, ostala bez te mogućnosti. Mi se slažemo da tu ima i prevara, ali u odnosu na ukupan volumen kredita, ovi problemi su izuzetno mali“, kaže Mišić.
No, s ovim se ne slažu u Udruženju za zaštitu žiranata BiH. Dženana Mahmutović, predsjednica sarajevskog ogranka, kaže kako slične izjave na najbolji način pokazuju kako je korištenje žiranata do sada zapravo bio najjeftininiji način za plasman kredita:
„Jer kako vi možete meni objasniti kako je neko ko ima 400 maraka platu mogao dobiti 52 kredita u iznosu od 500.000. Znači banke su napravile neviđenu stvar prema građanima i prema državi jer ne mogu plasirati više novca nego što im je bilo potrebno. Mi već tri godine tražimo da nam Agencija za bankarstvo da imena ljudi koji ne plaćaju svoje kredite.“
Ilustrativna fotografija
Iako se za visoke kamate godinama pravdaju lošom naplatom kredita, gotove sve strane banke u BiH iskazale su pozitivno poslovanje ove godine, upozorava Miloš Teodorović iz Udruženja ekonomista “SWOT”. Smatra kako nema opravdanja za podizanje kamatnih stopa u trenutnom nivou plasmana s obzirom i na nivo sredstava koje drže kod Centralne banke, a koji je veći od propisanog.
„Koja je logika ako misle da smo tri posto stanovništva i ako još podignete kamatne stope, na koji to način može pomoći plasmanu kredita. Na osnovu ostalih podataka djeluje da sredstava ima i da je ovo više pokušaj da banke namire neke svoje miniuse nego što stvarno sredstava nema“, smatra Teodorović.
Novi zakon o zaštiti žiranata može ugroziti poslovanje banaka, slaže se Teodorović, ali i dodaje: „Parametri su pokazali da su dosadašnji zakoni bili na strani banaka, i to značajno, tako da s novim zakonskim rješenjima i u jednom i u drugom entitetu se pokušava stvoriti neki balans, gdje će i ljudi i pravna lica koji dižu kredite biti u malo povoljnijem položaju.“
Ekonomski analitičar Marko Đogo upozorava kako, za razliku od razvijenih zemalja, Centralna banka u BiH nema mogućnost da odobravajući jeftine kredite pomogne komrecijalne banke Time bi došlo do snižavanja kamatnih stopa i povećaanja plasmana kredita u kriznim vremenima.
„Mi živimo u zemlji u kojoj su Centralnoj banci vezane ruke za takve akcije. Dešava se duže vrijeme privredna kriza i onda taj račun za lošu privrednu situaciju, prije ili poslije, stigne i bankama, banke ih onda prebace svojim korisnicima usluga. Teško je reći da u ovom trenutku postoje opravdanja za takvo ponašanje banaka, ali i da loša privredna situacija vodi težim uslovima odobravanja kredita, to svakako.“
Ako bi zaista došlo do povećanja kamatnih stopa u BiH, to bi imalo niz posljedica na većinu stanovnika koji podižu kredite ukoliko se najave povećanja kamatnih stopa zaista i realiziraju. Đogo dodaje kako isključivo odgovornim treba smatrati nedostatak sistema koji bi na slične krize mogao odgovoriti, i generalno loše stanje kojem je kumovala aktuelna politika.
„Kada banke iz inostranstva dođu, oni svoj zahtjev za profitom mjere spram rizika koji preuzimaju. Što je veći rizik u zemlji u koju dolaze, tu su veće profitne stope. Ako radite u zemlji u kojoj niste sigurni u budućem periodu šta će se sa njom dešavati, onda svakako tražite da taj rizik nadoknadite većim profitom“, zaključuje Đogo.
Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88, Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.
