Da li ću podnijeti ostavku – to je moj lični čin i to ću zadržati za sebe, rekla je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica.
U odgovoru na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE) Medenica nije željela da precizira da li će podnijeti ostavku na funkciju nakon što je Evropska komisija (EK) izrazila zabrinutost načinom na koji Sudski savjet tumači Ustav i zakone pošto je Medenicu i sedam predsjednika crnogorskih sudova naimenovao na višestruko veći broj mandata od dozvoljenih.
EK je u dokumentu od 11. juna, izrazila zabrinutost zbog naimenovanja visokih funkcionera u pravosuđu, koja nijesu u skladu s preporukama Antikorupcijskog tijela Savjeta Evrope (GRECO), i navela da se pravosuđe i tužilaštvo još percipiraju kao ranjivi na političko uplitanje.
U Nacrtu neformalnog dokumenta EK (non-paper) se podsjeća da je između 2019. i početka 2020. godine Sudski savjet ponovo naimenovao ukupno sedam predsjednika crnogorskih sudova, uključujući i predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, na treći mandat.
Samo dan nakon objave non-pejpera reagovao je potpredsjednik crnogorske Vlade Zoran Pažin koji je apelovao na sve predsjednike sudova kojima teče treći mandat da preispitaju riješenost da obavljaju tu funkciju.
On je pozvao predsjednike sudova da "postupajući po sopstvenoj savjesti, a uvažavajući stav EK preispitaju svoju riješenost" da obavljaju funkciju predsjednika suda i u ovom mandatu.
"Dijelim stav Evropske komisije da u demokratskom društvu nije prihvatljiva jedna vrsta koncentracije moći, koja se očituje u više puta ponavljanim izborima čelnika sudova", naveo je tada Pažin nakon sjednice Savjeta za vladavinu prava na kojoj je razmatran Nezvanični radni dokument EK.
Ostavka je lični čin
Na pitanje da li će podnijeti ostavku nakon izjave Pažina i ocjena u non-pejperu Evropske komisije, Medenica je odgovorila da je to njen lični čin.
"Rečeno je u izjavi ministra Zorana Pažina da je moj izbor izvršen po Ustavu i zakonu, ali da bi zbog sistema demokratizacije i demokratskih standarda neki trebalo da podnesu ostavku. Šta je ministar mislio i na koga je mislio, to pitanje postavite njemu", kazala je Medenica.
Pažin vrši politički uticaj na sudstvo
Medenica je naglasila da su sudije izabrane po Ustavu i zakonu, i optužila ministra pravde Zorana Pažina da vrši politički uticaj na sudstvo u Crnoj Gori.
"Ono što je ministar pravde u jednom aktu kroz izjavu rekao direktno je uticalo na samostalnost sudske grane vlasti", kazala je Medenica.
Da li će predsjednica Vrhovnog suda predsjednicima sedam osnovnih sudova preporučiti da podnesu ostavku obzirom na zabrinutost EK, Medenica je odgovorila:
"Nijesam neko ko treba da preporuči sudijama da podnesu ostavke," kazala je Medenica.
Vrhovni sud, na čelu sa Medenicom, je već praktikovao slanje preporuka sudijama kako da se odnose prema određenim predmetima.
Naime, 13.jula prošle godine Vrhovni sud je uputio instrukcije osnovnim sudovima, da se u postupcima suđenja smijenjenim članovima regulatornih tijela (Savjeta RTCG, Agencije za sprečavanje antikorupcije …) "proglase nenadležnim. Na podsjećanje RSE, na te preporuke Medenica je kazala:
"Ja nikome nijesam dala lično preporuku kako će da sudi niti to mogu. Niti mi to Ustav i zakoni daju ovlašćenja da upućujem sudije kako i na koji način da se ponašaju u sudskom postupku. I konačno kakve odluke da donose. Prema tome to nije tačno".
Na opasku RSE da je upravo ona potpisnica Načelnog pravnog stava koji je upućen sudijama osnovnih sudova, Medenica je odgovorila:
"Nije to moj načelan stav već osamnaest sudija Vrhovnog suda", rekla je Medenica na konferenciji za novinare, 19. juna, na kojoj je predstavila godišnji izvještaj o radu sudova.
Sporni treći mandat i imovinski karton
Vesnu Medenicu je Sudski savjet u kome je i ministar pravde Zoran Pažin, 16. jula prošle godine jednoglasno izabrao po treći put na funkciju predsjednice Vrhovnog suda.
Podsjetimo, Ustav Crne Gore je u julu 2013. godine, amandmanima koji su odmah stupili na snagu, zabranio da ista osoba bude birana za predsjednika Vrhovnog suda više od dva puta.
Osim spornog trećeg mandata, Medenica je optuživana i za neprijavljivanje imovine.
U novembru, 2019. godine, nevladina organizacija Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) otkrila je da Medenica nije prijavila promjenu imovinskog statusa odnosno, ostvarenje prihoda od 139.000 eura, stečenih od prodaje zemljišta. Da prijavi zemljište bila je obavezna prema Zakonu o sprečavanju konflikta interesa koji propisuje da javni funkcioner ima obavezu da prijavi promjenu u imovini koja je veća od 5.000 eura, podnoseći poseban izvještaj o prihodima i imovini.
Građanski pokret URA objavio je protekle sedmice (16. juna) da Medenica posjeduje sat Roleks, vrijedan oko 20 hiljada EUR , koji nije prijavljen u imovinskom kartonu.
Odgovarajući na optužbe Medenica je kazala da je sat poklon koji je dobila od pokojnog supruga prije 23 godine i da je plaćen pet hiljada njemačkih maraka. U tom periodu, kako tvrdi, ona je obavljala funkciju zamjenice Višeg državnog tužioca u Podgorici.
Zakon o sprječavanju sukoba intreresa, po kome je javni funkcioner bio dužan da podnese Komisiji izvještaj o svojoj imovini i prihodima, stupio je na snagu 2009. godine.
EK godinama unazad u redovnim Izvještajima za Crnu Goru poziva vlast u Podgorici da pokažu konkretne rezultate u poglavljima 23 i 24 koja se tiču vladavine prava. Pregovaračka poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost, prva su otvorenai tako će ostati do kraja pregovaračkog procesa.
Crna Gora je prije više od deset godina, u decembru 2010. godine postala kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU) kada su šefovi država i vlada 29. juna 2012. u Briselu potvrdili otvaranje pregovora o pristupanju Crne Gore EU.
Facebook Forum