Zvuči kao čista fantazija. Uzbuđeni znanstvenici iz Evropskog centra za nuklearno istraživanje (CERN), smještenog u okolini Geneve, govore o mogućem pronalasku nove dimenzije svemira i više saznanja o “tamnoj energiji”.
Large Hadron Collider (LHC) ili Veliki hadronski sudarač trebao bi nam donijeti, do sada, nedokučiva saznanja o nastanku svemira, simulirajući “Veliki prasak”.
Znanstvenici iz CERN-a su kratkom odgodom sudara, umirili stanovnike Geneve. Naime, priča o ovom eksperimentu i tumačenja skeptika da bi se mogle napraviti crne rupe, koje bi mogle biti veličine atoma, unijela je zabrinutost među stanovništvo.
Nakon svega, tvrde skeptici, te crne rupe bi u svemiru mogle izazvati kolapsiranje zvijezda sa prodornom gravitacijom, i njihovim utapanjem u druge planete.
Posljednja stvar koju bi stanovnici Geneve poželjeli, jeste da njihov grad bude uvučen u rupu na švicarsko- francuskoj granici, gdje Hadron ima svoj 27 kilometara dug tunel.
CERN odbacuje ovakva razmišljanja kao neosnovana.
Novi period povijesti
U deset milijardi dolara vrijednom velikom hadronskom sudaraču došlo je do sudara dva snopa protona, koji su se kretali u suprotnom smjeru. Kretanje je bilo skoro kao brzina svjetlosti, a nivo energije na najvećem, ikad postignutom.
Kontrolna soba Evropskog centra za nuklearno istraživanje (CERN)
Najteži dio je postići sudar protona. Steve Myers iz CERN-a kaže da je to kao kad pokušavate iskreirati sudar dvije igle ispaljene iz suprotnih smjerova Atlantika i "sudariti ih na pola puta".
Inicijalni pokušaj ovog sudara je propao jer se, jedan snop čestica ”izgubio”, nije bio dovoljno kvalitetan pa je cijeli eksperiment zaustavljen i potom ponovo pokrenut.
Rolf Dieter Heuer, generalni direktor CERN-a ističe da su vrata ka novoj fizici otvorena, ”obilježavajući novi period povijesti i veliki dan za fiziku čestica".
Velikim praskom je prije oko 14 milijardi godina nastao svemir. Znanstvenici tvrde da trenutno poznajemo samo pet posto svemira, a ostalo su tamne materije i tamne energije koje su nam nepoznanica.
Prvi snop u ubrzivaču pušten je u septembru 2008. godine, no nakon deset dana dolazi do havarije, koja cijeli eksperiment odgađa za godinu i pol.
Akcelerator je od kraja prošle godine u ponovnom radu, probio je granicu sudaranja snopova protona na rekordnoj energiji od 1,1 TeV. U cijelom projektu uključilo se 20 zemalja EU te nekoliko tisuća znanstvenika iz cijelog svijeta.
U CERN-u očekuju da će ovim eksperimentima dobiti dokaze o takozvanom Higgsovu bozonu, hipotetičkoj čestici koja daje masu drugim česticama i smatra se da je upravo od nje nastao svemir.
Radi se o kompleksnom poduhvatu, nakon kojeg će biti potrebni mjeseci za analizu postignutih rezultata.
Large Hadron Collider (LHC) ili Veliki hadronski sudarač trebao bi nam donijeti, do sada, nedokučiva saznanja o nastanku svemira, simulirajući “Veliki prasak”.
Znanstvenici iz CERN-a su kratkom odgodom sudara, umirili stanovnike Geneve. Naime, priča o ovom eksperimentu i tumačenja skeptika da bi se mogle napraviti crne rupe, koje bi mogle biti veličine atoma, unijela je zabrinutost među stanovništvo.
Nakon svega, tvrde skeptici, te crne rupe bi u svemiru mogle izazvati kolapsiranje zvijezda sa prodornom gravitacijom, i njihovim utapanjem u druge planete.
Posljednja stvar koju bi stanovnici Geneve poželjeli, jeste da njihov grad bude uvučen u rupu na švicarsko- francuskoj granici, gdje Hadron ima svoj 27 kilometara dug tunel.
CERN odbacuje ovakva razmišljanja kao neosnovana.
Novi period povijesti
U deset milijardi dolara vrijednom velikom hadronskom sudaraču došlo je do sudara dva snopa protona, koji su se kretali u suprotnom smjeru. Kretanje je bilo skoro kao brzina svjetlosti, a nivo energije na najvećem, ikad postignutom.
Najteži dio je postići sudar protona. Steve Myers iz CERN-a kaže da je to kao kad pokušavate iskreirati sudar dvije igle ispaljene iz suprotnih smjerova Atlantika i "sudariti ih na pola puta".
Inicijalni pokušaj ovog sudara je propao jer se, jedan snop čestica ”izgubio”, nije bio dovoljno kvalitetan pa je cijeli eksperiment zaustavljen i potom ponovo pokrenut.
Rolf Dieter Heuer, generalni direktor CERN-a ističe da su vrata ka novoj fizici otvorena, ”obilježavajući novi period povijesti i veliki dan za fiziku čestica".
Velikim praskom je prije oko 14 milijardi godina nastao svemir. Znanstvenici tvrde da trenutno poznajemo samo pet posto svemira, a ostalo su tamne materije i tamne energije koje su nam nepoznanica.
Prvi snop u ubrzivaču pušten je u septembru 2008. godine, no nakon deset dana dolazi do havarije, koja cijeli eksperiment odgađa za godinu i pol.
Akcelerator je od kraja prošle godine u ponovnom radu, probio je granicu sudaranja snopova protona na rekordnoj energiji od 1,1 TeV. U cijelom projektu uključilo se 20 zemalja EU te nekoliko tisuća znanstvenika iz cijelog svijeta.
U CERN-u očekuju da će ovim eksperimentima dobiti dokaze o takozvanom Higgsovu bozonu, hipotetičkoj čestici koja daje masu drugim česticama i smatra se da je upravo od nje nastao svemir.
Radi se o kompleksnom poduhvatu, nakon kojeg će biti potrebni mjeseci za analizu postignutih rezultata.
