"Čast mi je da otvorim Grad teatar, i da odam počast Njegošu - simbolu Crne Gore, simbolu poezije, proze i filozofije ove nacije", kazao je Mario Vargas Ljosa u subotu uveče u Budvi.
Poslednji živi predstavnik latino-američkog magičnog realizma je na književnoj večeri kojom je počelo 29. festivalsko izdanje govorio o svojoj i latino-američkoj književnosti, inspiraciji, Nobelovoj nagradi, uticaju literature na oblikovanje čovječanstva. I o ljubavi.
"Kada pričamo o ljubavi, ono na što pritom mislimo je romantična ljubav. U modernim društvima, međutim, ljubav je nešto sasvim drugo. Mladi su danas mnogo praktičniji, manje romantični. Zato je samo jedna romantična vizija", kazao je Ljosa.
Nedavno je objavljen čuveni dijalog o romanu u Latinskoj Americi koji je Ljosa 1967. godine vodio sa Gabrijelom Garsija Markesom u Limi. Obojica su kasnije postali Nobelovci, a Ljosa je Markesa tada pitao čemu služi kao pisac. Isto pitanje je moderatorka književne večeri Ksenija Popović postavila Ljosi.
"Pisac obogaćuje život ljudi. Živimo maštajući, putujemo kroz vrijeme i prostor, ulazimo u živote ljudi i radimo stvari koje u realnom životu nikada ne bismo radili. Roman ima veomavažan uticaj na formiranje ličnosti čitaoca, a time i na formiranje društva koje treba da budeslobodno i demokratsko. U kojem ljudi imaju kritičan stav prema svijetu u kojem žive", naveo je on.
Na pitanje da li pisac više od čitaoca upravlja sudbinom svog djela, Ljosa se prisjetio susreta sa jednim francuskim kritičarom.
"Razgovarali smo o jednom liku iz moje knjige sa krimenom zločina. Moj sagovornik je, međutim, tvrdio da taj lik nije počinio zločin. Već da ga je izmislio jer je želio da ponovo zadobije izgubljenu poziciju lidera u svojoj grupi. Rekao mi je: Vi uopšte niste shvatili roman koji ste npisali! Vaš roman je mnogo kompleksniji od toga što Vi mislite! Eto, zato mislim da poslednju riječ uvijek ima čitalac", kaže Ljosa.
Podsjetimo, uoči književne večeri u sklopu početka 29. Grada teatra, slavni peruanski Nobelovac Mario Vargas Ljosa je održao pres konferenciju, na kojoj je govorio o književnosti, aktivizmu pisca, globalizaciji. Odgovorio je i na par pitanja RSE.
RSE: Kako vidite Evropu danas, u vrijeme ilegalnih migracija, problema sa grčkom ekonomijom, zategnutih političkih odnosa sa Rusijom?
Ljosa: Kada se raspao Sovjetski Savez, svi su mislili da je demokratija zakucala i na ta vrata. Naravno, to je bilo naivno razmišljanje. Jer, kad se govori o slobodi, Evropa je shvatila da se mogu dobiti bitke, ali ne i rat: iako je Sovjetski Savez nestao, još živi stara sovjetska tradicija autoritarnosti, totalitarizma, živa je ta imperijalistička tradicija. Zato slobodne kulture moraju stalno biti na oprezu pred novim prijetnjama.
Optimista sam kada je riječ o Evropi, mislim da je projekat ujedinjene Evrope jedan od najvećih političkih projekata našeg doba, koji ima korijen u kulturi slobode. I pored prekomjerne biroktratije i velikih problema koje ima, ujedinjena Evropa je donijela ogromne beneficije mnogima, i što više taj projekat bude napredovao, sve više će doprinositi napretku zemalja koje joj pripadaju. Taj projekat treba braniti od reakcionarnih nasrtaja nacionalizma i religioznosti koji su uzroci najvećih katastrofa. Problemi koje Evropa ima su od tih probuđenih demona, koji postoje od uvijek, kao sijenka istorije.
Ipak, izgradili smo novu civilizaciju temeljenu na ujedinjenoj i različitoj Evropi, i smatram da je taj projekat potrebno braniti jer donosi dobro ne samo evropskim zemljama, već čovječanstvu.
RSE: Mnogi pisci u Crnoj Gori postaju poznatiji kao kolumnisti, iznose stavove o politici, socijalnim tendencijama, društvenim događajima. Da li je slično u Latinskoj Americi?
Ljosa: Imamo u Latinskoj Americi tendenciju da pisci i umjetnici učestvuju u društvenom životu. Ono što ih je tjeralo da se upliću u javni, socijalni i društveni život su diktature. Na taj način oni se bore protiv stvarnosti diktatorskog režima. No, kada tu diktaturu zamijeni sloboda i demokratija, onda se intelektualci povlače iz javnog života i gledaju na politiku s prezirom. To se dešava svuda, u cijelom svijetu, a slično i u Latinskoj Americi, gdje srećom nemamo više toliko diktatura.
Mario Vargas Ljosa je konferenciju za novinare u Budvi održao uoči večerašnjeg početka 29. Grada teatra i književne večeri kojom će biti otvoren Trg pjesnika. Iako u osmoj deceniji, još uvijek je vitalan i optimističan. Na novinarsko pitanje o tome da li čovjek zaslužuje da bude slobodan, ako sadašnjost pokazuje da on tu slobodu koristi za zlo, Ljosa je citirao filozofa Karla Popera sa jedne press konferencije u Španiji, kada su mu postavili slično pitanje.
„Poper je zastao na trenutak i kazao da zaista ima užasnih stvari u našem dobu, ali svaki put kada tome svjedočimo, moramo se sjetiti da u cijeloj dugoj povijesti čovječanstva, nikada nam nije bolje nego sada. Nikada nismo imali toliko načina da se borimo protiv nepravde, gladi, siromštva, predrasuda. Zato nemamo pravo da budemo pesimisti“, podsetio je Ljosa.
Umetnici su danas pajaci
Peruanski nobelovac trodnevni boravak u Crnoj Gori počeo je u petak uveče, u Gradskoj knjižari u Podgorici, susretom sa piscima, novinarima , građanima i domaćinima iz izdavačke kuće "Nova knjiga".
Kroz knjige otkrivamo što nas povezuje, iako imamo drugačiji jezik i drugačije kulture rekao je Ljosa, a na pitanje koliko je važan politički angažman pisaca konstatovao je da je teško razgraničiti vezu između pisanja i politike.
"Kritički stav prema svijetu je značajan, teško je biti apolitičan i pisati, to su dva svijeta krajnje različita, ali koja se spajaju vrlo često i teško ih je razdvojiti", rekao je nobelovac Mario Vargas Ljosa.
O karakteru kulture u današnje vrijeme Ljosa kaže:
"Danas kultura nastoji da bude zabava, tako da ona postaje površna, a nekadašnja čvrsta uvjerenja koja smo imali i koja su naši preci imali sada više ne postoje i u njih više ne vjerujemo. Danas imamo umjetnike koji nisu umjetnici, već su pajaci. Kultura danas postaje jedna predstava, jedna površna predstava koja se ne dešava samo u razvijenom svijetu već i u manje razvijenim zemljama. Postoji jedno opšte pravilo da kultura više nije niti autentična niti duboka. U mnogim djelovima svijeta kažemo da je kultura nestala, da je više nemamo."
U subotu Ljosa je svečano otvorio ovogodišnji Grad teatar i Mediteranski salon knjiga Budva 2015.
Tom prilikom "Nova knjiga" potpisaće ugovor sa Gradom teatrom o zajedničkom izdanju najnovije knjige Ljosinih dramskih tekstova, među kojima i tekst drame "Priče o kugi".
U nedelju u hotelu Splendid održaće se simpozijum "Književni plamen Vargasa Ljose", koji će okupiti i istaknute univerzitetske profesore, poznavaoce hispanoameričke književnosti i tumače Ljosinog djela, iz Crne Gore i regiona.
