Ministar energetike Uzbekistana izjavio je 2021. da zemlja proizvodi dovoljno prirodnog gasa da može tri puta više zadovoljiti domaću potražnju.
Međutim, proizvodnja u ovoj zemlji bogatoj gasom opada već pola decenije, a realnost je sljedeća: mnogi Uzbekistanci oslanjaju se na ugalj, drva i stajsko đubrivo za grijanje domova i kuhanje, dok većinu elektrana koje napajaju mrežu pokreće ugalj, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Stručnjaci i aktivisti upozoravaju na posljedice po okoliš: fosilno gorivo s najvećim udjelom ugljika, ugalj je jedan od glavnih uzroka klimatskih promjena, dok se hiljade stabala ilegalno sijeku za ogrjev.
Građani optužuju vladu da nije osigurala alternativna rješenja.
Problem se pogoršava svake zime jer potražnja za energentima raste usred hronične nestašice prirodnog gasa.
"Od kraja novembra je prilično hladno, a imamo probleme s isporukom gasa ne samo u selima nego i u gradovima", kaže aktivista Abdusalom Ergashev iz istočnog grada Fergane.
"U centru grada, gdje živim, pritisak gasa u cijevima toliko opadne zimi da štednjak jedva postane topao. Ljudi nemaju izbora pa spaljuju šta god mogu – ugalj, stajsko đubrivo, a sijeku i drveće, čak i voćke", kaže Ergashev.
Ilegalna sječa drveća postala je toliko rasprostranjena da je vlada pooštrila kazne. Prema zakonu koji je stupio na snagu u februaru, pojedinci uhvaćeni u ilegalnoj sječi mogu biti kažnjeni s do 17 miliona soma (1.300 dolara). Kazne su veće za državne službenike i kompanije.
Počinioci su također obavezni zasaditi 100 sadnica za svako stablo koje su ilegalno posjekli.
Mnogi Uzbekistanci, posebno oni koji žive van gradskih područja, pripremaju se za zimu mjesecima unaprijed – skladište drva, prikupljaju i suše stajsko đubrivo te kupuju ugalj. U mnogim domaćinstvima čak se i ljuske oraha i koštice voća koriste kao gorivo.
Prosječno domaćinstvo u selu tokom zime sagori oko 1,5 tona uglja, uz drva, stabljike pamuka, suho đubrivo i druge vrste goriva.
Šteta po okoliš nije jedini problem uzrokovan tamnim dimnim oblacima koji izlaze iz dimnjaka zimi.
"Vozio sam se kroz Ferganu i, čak sa zatvorenim prozorima u automobilu, miris večernjeg zraka bio je zagušujući", rekao je popularni vloger Akmal Isomiddinov u nedavnom videu. "To se ne dešava samo u Fergani. Isto je u 90 posto naše zemlje… Štetno je za okoliš i zdravlje ljudi."
Oslanjanje na ugalj
Olakšanje možda neće uskoro stići.
Uz procijenjenih 1,8 hiljada milijardi kubnih metara dokazanih rezervi, ova centralnoazijska zemlja s oko 36,4 miliona stanovnika svrstava se među 20 vodećih država svijeta po zalihama prirodnog gasa.
Međutim, prema navodima vlade, dugotrajno eksploatisana nalazišta se postepeno iscrpljuju, a preostale rezerve su teže dostupne za bušenje, što zahtijeva moderniju tehnologiju.
Zvanični podaci pokazuju da je Uzbekistan u prvih deset mjeseci 2024. godine proizveo skoro 39 milijardi kubnih metara (bcm) prirodnog gasa, što je 4,8 posto manje u odnosu na isti period prošle godine.
U 2018. godini proizvodnja je iznosila oko 61,6 bcm, ali je do 2023. pala na 46,7 milijardi kubnih metara, što je pad od 24 posto u pet godina.
Vlada planira da postepeno poveća proizvodnju za 33 posto, dostigavši 62 bcm – nešto iznad nivoa iz 2018. – do 2030. godine.
U međuvremenu, vlasti navodno podstiču veće oslanjanje na ugalj.
Vlasti su 2023. godine naredile hiljadama državnih škola, vrtića i medicinskih ustanova da prijeđu s gasa na ugalj, javljaju uzbekistanski mediji.
Kako je proizvodnja gasa opala, proizvodnja uglja je konstantno rasla.
Prema vladinim podacima, godišnja proizvodnja porasla je s manje od četiri miliona tona u 2016. na 6,5 miliona tona u 2023.
Vlada planira da poveća proizvodnju uglja na 10 miliona tona do 2025.
Uz upozorenja o klimatskim promjenama, uzbekistanske vlasti tvrde da ulažu u zelene izvore energije, uvode subvencije za električna vozila i pokreću kampanju sadnje 200 miliona stabala kako bi se poboljšao kvalitet zraka.