Evropska unija (EU) je upoznata sa današnjim glasanjem o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, saopštila je, kasno 12.maja, Ana Pisonero Hernandez portparolka Evropske komnisije (EK) uz ocjenu da Crna Gora treba da postigne dalji napredak u reformama vladavine prava i da se uključi u međupartijski dijalog o ključnim predstojećim imenovanjima u pravosuđu.
“Pozdravljamo da je Crna Gora u procesu revizije Zakona o državnom tužilaštvu dva puta zatražila mišljenje Venecijanske komisije”, navodi Pisonero.
Poslanici crnogorskog parlamenta su ranije danas, 12 maja, glasovima 41 poslanika iz redova vladajućih partija, Demokratskog fronta (DF), Demokrata i građanskog pokreta URA, usvojili revidiran Zakon o državnom tužilaštvu koji će omogućiti smjene u tužilaštvu. Opozicija, koja ima 40 poslaničkih mandata, nije prisustvovala glasanju.
Promjene su usvojene, iako su iz Venecijanske komisije (VK) upozorili da one ne obezbjeđuju politički neutralno tužilaštvo.
Pisonero očekuje da će se Crna Gora prioritetno pozabaviti preostalim pitanjima istaknutim u naknadnom mišljenju Venecijanske komisije o revidiranom nacrtu izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu, objavljenom 10.maja, posebno kada je riječ o ranom raspustanju svih članova Tužilačkog savjeta.
Nova parlamentarna većina je odmah nakon izbora 30. avgusta, na kojima je osvojila vlast i nakon tri decenije Demokratsku partiju socijalista (DPS) poslala u opoziciju, kao prioritet označila promjene u pravosuđu. Kako su naveli, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije nije moguća sa postojećim tužilačko-sudskim aparatom koji je, smatraju, pod kontrolom prethodne vlasti DPS-a.
Šta predviđaju izmjene?
Najvažnije promjene u Zakonu o Državnom tužilaštvu odnose se na promjenu sastava Tužilačkog savjeta koji bira Specijalnog tužioca i ostale tužioce. Usvojenim izmjenama je promijenjena njegova struktura. Imaće 11 članova, po pet iz redova tužilačke organizacije i “uglednih pravnika” koje bi birala Skupština i jedan predstavnik Ministarstva pravde.
Izmjene zakona predviđaju i da se većina sastava Tužilačkog savjeta (pet pravnika i predstavnik Ministarstva pravde) bira prostom većinom u Parlamentu.
Među novim odredbama je i prestanak mandata dijelu članova aktuelnog Tužilačkog savjeta.
Usvajanju Zakona o državnom tužilaštvu prethodila je višesatna oštra polemika između partija vladajuće koalicije i opozicije o radu državnog tužilaštva i ciljevima izmjene tužilačkog zakona.
Izmjena tužilačkog zakona za vladajuću koaliciju predstavlja korak ka ispunjavanju standarda u oblasti vladavine prava, i prekida „prakse selektivnosti u postupanju tužilaštva“.
Na drugoj strani, izmjene Zakona o državnom tužilaštvu za opozicione partije predstavlja početak mogućeg obračuna parlamentarne većine sa političkim protivnicima i kako su rekli „stavljanja tužilaštva pod političku kontrolu nove vlasti“.
Naknadnim amandmanima na Zakon implementiran je veći broj preporuka i sugestija Venecijanske komisije, saopštili su predlagači prije glasanja.
Tokom skupštinske rasprave je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao da se radi o sistemskom zakonu koji može da unaprijedi crnogorski pravni sistem, a da su njegova rješenja usaglašena sa praksom Evropske unije (EU).
Šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Slaven Radunović, najvećeg konstituenta vladajuće koalicije, saopštio je da izmjene imaju za cilj da tužioci u Crnoj Gori počnu da rade bez pritiska centara moći.
“Ovo je oslobađanje tužilaštva, mi samo želimo da točak pravde počne da se okreće”, kazao je Radunović negirajući da DF želi da se navodno revanšira nekim tužiocima.
U DF-u se zalažu za smjenu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog tima, koji su krivično gonili čelnike te partije u sudskom procesu “državni udar”.
Iz opozicione DPS su izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu nazvali “ucjenjivačkim”, jer je njihovo usvajanje ranije uslovio Demokratski front koji su u više navrata poručivali da u parlamentu neće podržati nijedan zakon, uključujući i budžet, dok se ne izglasaju tužilački zakoni.
Preporuke Venecijanske komisije
Venecijanska komisija je u mišljenju o izmjenama tužilačkih zakona ocijenila 10. maja da je neophodno osigurati da Tužilački savjet ne bude politizovan preko izbora članova iz redova “uglednih pravnika” te da izbor prostom većinom u Skupštini nije pogodan za osiguranje političke neutralnosti.
Takođe smatraju da bi prestanak mandata sadašnjim članovima Tužilačkog savjeta predstavljalo ozbiljno kršenje nezavisnosti tog tijela.
Izrazili su i zabrinutost zbog načina izbora vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca i preporučila da osoba na tu funkciju bude izbrana iz reda postojećih tužilaca. Komisija je preporučila da se pronađe široki konsenzus oko imenovanja budućeg Vrhovnog državnog tužioca.
Vrhovno državno tužilaštvo je duže vrijeme u v.d. stanju zbog nemogućnosti dogovora o njegovom izboru u parlamentu.
Ovo je drugi put da VK razmatra predloge izmjena tužilačkih zakona koje je preložila aktulna vlast u Crnoj Gori. Prvi predlog su ocijenili negativno 22. marta, kada je reagovala i Evropska unija upozorenjem da bi takve promjene unazadile reforme na putu Crne Gore ka EU.
Potom je vlast VK poslala inoviran predlog izmjena tužilačkih zakona.
Povodom rasprave u crnogorskom parlamentu, koizvjestilac Parlamentarne Skupštine Savjeta Evrope za Crnu Goru Damien Kotije (Damien Cottier) je ocijenio 11. maja da nact Zakona o državnom tužiocu ne osigurava nezavisnost Tužilačkog savjeta i pozvao poslanike da u potpunosti sprovedu oba mišljenja Venecijanske komisije.
“Trenutni nacrt predviđa da se zamijene svi članovi Tužilačkog saveta zajedno, a novi laički članovi postave prostom većinom u parlamentu. To ne osigurava nezavisnost Savjeta”, napisao je Kotije na Twitter-u.
Vrhovno državno tužilaštvo, Tužilački savjet i Udruženje državnih tužilaca su krajem aprila ocijenili da bi prihvatanje predloženih zakonskih rješenja, “izbor državnih tužilaca bio pod direktnim uticajem vladajuće većine".
