Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (BiH) kazala je da Tužiteljstvo BiH ne istražuje neprovođenje 24 odluke tog suda.
“U 11 predmeta Tužiteljstvo BiH nas je obavijestilo da je donijelo naredbu o neprovođenju istrage, dok u ostalim predmetima uopće nema obavijesti o postupanju Tužiteljstva”, kazala je Valerija Galić 13. juna na konferenciji za medije na Jahorini kod Sarajeva.
Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obvezujuće i njihovo neprovođenje je kazneno djelo za koje su propisane zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina.
“Zakonom je propisano da je kazneno djelo ne samo odbijanje izvršenja, nego i sprječavanje izvršenja”, naglasila je Galić.
Parlament BiH i Parlament entiteta Federacija BiH nisu izvršili po četiri odluke, dvije odluke nije izvršila Narodna skupština entiteta Republika Srpska, jednu odluku nije izvršila Komisija za koncesije, a jedna odluka je u državnom parlamentu djelomično izvršena.
Državni parlament nije izmijenio Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužiteljskim institucijama na nivou BiH, Izborni zakon BiH, Zakon o policijskim službenicima BiH, te Zakon o obavještajno-sigurnosnoj agenciji.
Djelomično neizvršena odluka je izmjena Statuta Grada Mostara.
Federalni Parlament nije od 2012. godine izvršio odluke koje se odnose na Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, Zakon o izmjenama i dopunama o izvršnom postupku Federacije BiH i Zakon o izvršnom postupku.
I Narodna skupština RS-a nije provela odluku Ustavnog suda BiH i izmijenila Zakon o izvršnom postupku u tom entitetu.
Predsjednica Ustavnog suda je dodala da je od 2002. godine do danas, Ustavni sud BiH donio 98 odluka o neizvršenju odluka iz apelacijske nadležnosti, odnosno onih koje se tiču postupanja ili nepostupanja sudova u BiH na koje su žalbe ulagali pojedinci ili firme.
“U 84 predmeta je Tužiteljstvo BiH donijelo naredbu o obustavi i neprovođenju istrage, a o ostalim predmetima Ustavni sud nije obaviješten o postupanju. U svojim odgovorima Tužiteljstvo je najčešće navodilo 'da nema dokaza o postojanju osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela'”, kazala je Galić.
Godišnje pet do šest tisuća predmeta
Od 2000. godine do danas Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u 24 predmeta iz “apstraktne kontrole“, odnosno ocjene ustavnosti donesenih zakona donio rješenje o neizvršenju.
Ustavni sud BiH je od jula prošle godine izdao 984 naloga za izvršenje iz apelacijskih predmeta od čega se oko 80 posto odnosi na kršenja prava na suđenje u razumnom roku i naknadu nematerijalne šteta.
Galić je kazala kako trenutno pet odluka iz zaštite ustavnosti (tzv. U predmeti) nije izvršeno. Pojasnila je da će se za devet odluka predložiti da se skinu s liste neizvršenih odluka zato što je u sedam odluka Ustavni sud BiH, umjesto zakonodavnih tijela kojima je dat nalog za izvršenje, osporeni zakon ili dio zakona stavio van snage.
U preostale dvije odluke je Ustavni sud odredio drukčiji način izvršenja.
“Ustavni sud godišnje zaprimi pet do šest tisuća predmeta i godišnje riješi oko 5.000. Na dvije plenarne sjednice sud je riješio 539 predmeta. Možemo reći da se većina odluka provodi. Međutim, značajan broj odluka koje se odnose na zaštitu ustavnosti i za koje možemo reći da imaju određene i političke i pravne posljedice, ne izvršavaju se dulji niz godina”, zaključila je Galić.
Dodala je da je “razočarana” jer se pozivu na konferenciju odazvao “jako mali broj” onih koji su zaduženi za izvršenje odluka Ustavnog suda BiH “kao da nisu sebe prepoznali”.
Johann Sattler, šef Delegacije i specijalni predstavnik Europske unije u BiH, kazao je na konfereniciji za medije da u svakom društvu i državi mora postojati konačna instanca i arbitri koji nisu političari i nisu izvršna vlast, već pravosuđe.
“Pogotovo je to važno za zemlje koje teže članstvu u EU. Nije slučajno da je jedan od 14 ključnih prioriteta upravo pravosuđe i Ustavni sud i izvršenje njegovih odluka”, kazao je Sattler.
Pritisci na Ustavni sud i suce
Među posljednjim odlukama Ustavnog suda koje se tiču ocjene ustavnosti zakona, bila je ona koja se tiče apelacije članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića vezano za izmjene Izbornog zakona BiH i amandmana na Ustav entiteta Federacija BiH.
Izmjene je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, a Ustavni sud je ocijenio da su u skladu s Ustavom BiH kao i da se odluke visokog predstavnika ne mogu propitivati pred sudovima u BiH.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH)ukinuo je 20. januara 2023. dio državnog Zakona o zastavi, u dijelu u kome se navodi da odrednica “zajedničke institucije” nije u skladu sa Ustavom BiH.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavio je 2. marta 2023. privremeno van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u Republici Srpskoj.
Nakon toga, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 26. aprila zaključke kojima između ostalog osporava rad tog suda, poziva na potpuno nepoštovanje njegovih konačnih i obavezujućih odluka te poziva na blokadu rada i ostavku suca i potpredsjednika tog suda Zlatka Kneževića.
