Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske saopćilo je da izmjene zakona kojima se uvodi tzv. pomoćni sastav policije ne ugrožavaju prava Bošnjaka u tom entitetu.
Narodna skupština RS-a usvojila je 3. jula izmjene zakona o policiji, usprkos upozorenjima iz Evropske unije i Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR).
Prethodni ministar policije Siniša Karan obrazložio je da MUP RS-a trenutno nedostaje više od 1.000 policajaca, te da bi rezervni policajci pomagali u slučaju prirodnih nesreća, na skupovima i u reguliranju saobraćaja.
Zakon je potom poslan na razmatranje Vijeću naroda RS-a, koje okuplja predstavnike Bošnjaka, Hrvata, Srba i Ostalih koji mogu sve odluke Narodne skupštine poslati pred entitetski Ustavni sud RS-a.
Klub bošnjačkog naroda uložio je veto tvrdeći da zakon mijenja organizaciju policije bez garancija proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda.
Vijeće za zaštitu nacionalnog interesa Ustavnog suda RS-a zaključilo je da princip nacionalne zastupljenosti u policiji već postoji u zakonu, što znači da pomoćni sastav policije, također, mora odražavati nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu.
"To podrazumijeva i pripadnike pomoćnog sastava policije, te da ovaj princip nije bilo potrebno ponovo naglašavati i u tekstu osporenog zakona", saopćeno je iz Ustavnog suda RS-a.
Prema zakonodavnoj proceduri, nakon odluke Ustavnog suda RS-a zakon ide na potpis entitetskom predsjedniku i objavu u Službenom glasniku RS-a.
Milorad Dodik je obavljao funkciju predsjednika RS-a do pravosnažne presude Suda BiH i odluke Centralne izborne komisije BiH o oduzimanju mandata i raspisivanju prijevremenih izbora.
Dodik ne priznaje tu odluku i predložio je novog mandatara, a Narodna skupština RS-a potvrdila je novu vladu, zbog čega je više stranaka podnijelo apelaciju državnom Ustavnom sudu BiH.
Nakon objave novog zakona o policiji u Službenom glasniku RS-a čime stupa na snagu, moguće je ponovno pokrenuti apelaciju na državnom Ustavnom sudu BiH.
