Ustavni sud Kosova mora na jasan i nedvosmislen način pojasniti način glasanja za predsjednika Skupštine, te naglasiti da rok od 30 dana za konstituisanje parlamenta nije iskorišten.
Ovo su riječi Zahira Čerkinija (Cerkini), profesora ustavnog prava na Univerzitetu Isa Boletini u Mitrovici.
On očekuje da će Ustavni sud ponovo naglasiti da izbor predsjednika i potpredsjednika Skupštine mora biti izvršen otvorenim glasanjem poslanika.
"Tako je i rekao Sud (26. juna), ali je to rekao ustavnijim terminima. Očekujem da će biti jasniji, konkretniji u obavezi da se institucije sastanu i da glasaju otvoreno za konstituisanje Skupštine, izbor predsjednika i potpredsjednika", naglašava Čerkini za Radio Slobodna Evropa.
Za pojašnjenje ustavnih pitanja u vezi s konstituisanjem Skupštine, Ustavnom sudu su se obratili Demokratska partija Kosova (PDK), Demokratski savez Kosova (LDK) i predsjednica države Vjosa Osmani.
Oni očekuju novu ocjenu Ustavnog suda, s obzirom da odluka suda od 26. juna nije jasno precizirala put za konstituisanje Skupštine.
Ustavni sud je 26. juna dao rok od 30 dana poslanicima Skupštine Kosova za konstituisanje Skupštine.
Međutim, nakon 52 pokušaja, oni nisu uspjeli završiti taj proces.
Predsjednica Kosova zatražila je od Ustavnog suda da pojasni pravne posljedice nekonstituisanja Skupštine u ustavnom roku od 30 dana. Taj zahtjev je registrovan kao poseban predmet pred sudom.
Čerkini smatra da Ustavni sud treba potvrditi da taj rok treba da se resetuje i vrati na tačku kada je dnevni red sjednice skrenuo s toka.
"Očekujem da Ustavni sud kaže da rok od 30 dana još nije iskorišten, iz razloga što se nije pristupilo onome što je Sud rekao – dakle glasanju za izbor rukovodstva Skupštine, za njeno konstituisanje – već se kontinuirano pokušavalo glasati o Komisiji (za tajno glasanje)", kaže Čerkini.
Kako ističe, to znači da bi rok koji je odredio Ustavni sud za konstituisanje Skupštine trebao biti vraćen na dan kada je predsjedavajući konstitutivne sjednice, Avni Dehari, izmijenio dnevni red, zatraživši glasanje o Komisiji za tajno glasanje.
Ideju o Komisiji za tajno glasanje Dehari je predložio 1. maja, tražeći od političkih partija po jednog člana za komisiju.
Do tada, na nastavcima konstitutivne sjednice Skupštine, koja je počela 15. aprila, kandidatkinja Pokreta Samoopredjeljenje za predsjednicu Skupštine, Aljbuljena Hadžiju (Albulena Haxhiu), više puta nije uspjela dobiti potrebnih 61 glas poslanika putem otvorenog glasanja.
Ostale ključne stranke – Demokratska partija Kosova, Demokratski savez Kosova i Alijansa za budućnost Kosova (AAK) – dosljedno su odbijale tajno glasanje i predlaganje članova za Komisiju za tajno glasanje.
Ustavni sud je 24. jula donio privremenu mjeru kojom je odlučeno da od 27. jula do 8. avgusta poslanici ne smiju preduzimati radnje u vezi s konstituisanjem Skupštine Kosova.
Postupci Deharija i ponovljena kandidatura
Demokratska partija Kosova se početkom jula obratila Ustavnom sudu tražeći ocjenu ustavnosti zahtjeva Pokreta Samoopredjeljenje za predlaganje članova Komisije za tajno glasanje, stavljanje tog prijedloga na glasanje, samo glasanje o Komisiji, kao i prekid sjednice nakon što komisija nije usvojena.
Takođe, Demokratski savez Kosova zatražio je od Suda da pojasni ustavne norme i odredbe Poslovnika o radu Skupštine u vezi sa nastavkom konstitutivne sjednice od 29. juna, nakon presude od 26. juna.
Ova stranka smatra da su posljednji nastavci konstitutivne sjednice održani "u potpunoj suprotnosti" sa Ustavom Kosova i nalazima Suda iz presude od 26. juna.
Gzim Šalja (Gezim Shala) iz Kosovskog instituta za pravdu kaže za RSE da se od Ustavnog suda očekuje ocjena zakonitosti i ustavnosti postupanja predsjedavajućeg konstitutivne sjednice Skupštine.
"Treba jasno i nedvosmisleno pojasniti i postupke gospodina Deharija, kao predsjedavajućeg sjednice Skupštine, kako bi se utvrdili i obrazložili prekršaji koje je do sada počinio", ističe Šalja.
On dodaje da Ustavni sud treba razjasniti i pitanje prava na predlaganje kandidata za predsjednika Skupštine, odnosno da li je Pokret Samoopredjeljenje, kao stranka sa najviše osvojenih glasova na februarskim izborima, zloupotrijebila to pravo stalnim predlaganjem istog kandidata, uprkos tome što nije uspio da dobije potrebnu većinu glasova za potvrdu.
"Ustavni sud je već naglasio da su u ovakvim situacijama potrebni kompromisi kako bi se nastavilo dalje i sada jednostavno treba da pokaže kako da se postupi u slučaju kada kompromisa nema", ističe Šalja.
Slično mišljenje dijeli i profesor Čerkini, koji navodi da Ustavni sud mora jasno odrediti šta se dešava ukoliko isti kandidat za predsjednika Skupštine ne dobije potrebne glasove u više uzastopnih pokušaja.
"Da bi se izašlo iz ove situacije, bilo bi korisno da Ustavni sud, možda, iznese i pozitivnu enumeraciju (konkretni opis, s činjenicama i detaljima navedenim redom) – koliko puta jedan kandidat može biti predložen za predsjednika Skupštine... da se navede tačan broj puta i u kojem vremenskom roku jedan kandidat može biti nominovan", riječi su Čerkinija.
On dodaje da takvo pojašnjenje ne znači gubitak prava pobjedničke stranke da predloži kandidata za predsjednika Skupštine.
Ustavni sud 'da isključi izbore'
Zbog nemogućnosti da obezbijedi glasove za izbor predsjednice Skupštine, poslanica Samoopredjeljenja, Aljbuljena Hadžiju, još u junu je iznijela ideju o održavanju vanrednih parlamentarnih izbora, zajedno sa lokalnim, kasnije ove godine.
Tu ideju je ponovila i njena partijska kolegica Mimoza Kusari-Ljilja (Lila), koja je, ukazujući na oklijevanje određenih stranaka da uđu u koaliciju, izjavila da prijevremeni izbori mogu biti rješenje.
Spomenula je i mogućnost oduzimanja mandata poslanicima Skupštine, kao posljedicu nemogućnosti konstituisanja Skupštine.
Održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora zbog blokade konstituisanja Skupštine razmatrano je i unutar Demokratske partije Kosova. Ipak, njen lider Memlji Krasnići (Memli Krasniqi) isključio je mogućnost da se ti izbori održe istovremeno s lokalnim ove godine.
Demokratski savez Kosova nije spominjao mogućnost prijevremenih izbora, dok je Alijansa za budućnost Kosova navela da ih ne traži, ali je spremna da učestvuje ukoliko budu raspisani.
Čerkini naglašava da Ustavni sud uopšte ne bi trebao da se bavi ovom idejom.
"Ideja da Ustavni sud može da oduzme mandate poslanicima i pošalje zemlju na izbore... smatram da Sud to ne bi trebao učiniti. Nije u nadležnosti Ustavnog suda da interveniše u političku vlast i da šalje zemlju na izbore", kaže Čerkini.
S tim stavom se slaže i Gzim Šalja. Prema njegovim riječima, nemogućnost konstituisanja Skupštine nije predviđena u Ustavu Kosova kao okolnost koja bi omogućila oduzimanje mandata poslanicima.
Iako još nije poznato kakva će biti odluka Ustavnog suda, Šalja kaže da ranija praksa tog suda pokazuje da novi izbori ne mogu biti raspisani putem njegovih presuda.
"Sam Ustavni sud je 2014. godine rekao da nigdje u Ustavu ne piše da neizbor predsjednika Skupštine automatski vodi zemlju na izbore. Međutim, ne znamo da li će Sud sada promijeniti tu praksu", ističe Šalja.
Oba stručnjaka za pravna i ustavna pitanja smatraju da ostaje neizvjesno kada bi Ustavni sud mogao izaći s pojašnjenjima u vezi sa zahtjevima koji su mu uputili PDK, LDK i predsjednica Osmani.
Ipak, uzimajući u obzir da 8. avgusta ističe rok privremene mjere Ustavnog suda, kojom se zabranjuje djelovanje poslanika u pravcu konstituisanja Skupštine, očekuju da bi odluka Suda mogla biti donesena prije tog datuma.