Piše: Ron Synovitz
Dok države postepeno otvaraju svoje ekonomije nakon višemjesečnih mjera restrikcije uvedenih zbog korona virusa, novoobjavljene naučne studije kažu da su inicijalne mjere zatvaranja i restrikcije uvedene zbog očuvanja javnog zdravlja spasile milione života.
Kritičari nastavljaju isticati da stroga zatvaranja nose zdravstvene rizike – od nedovoljnih mogućnosti pružanja tretmana pacijentima sa drugim bolestima do dobro dokumentovanog povećanja samoubistava, porodičnog nasilja, nezaposlenosti, siromaštva i pothranjenosti.
Drugi nedostaci zatvaranja zbog korona virusa odnose se na širenje ekonomske nejednakosti, remećenje obrazovnog procesa i slabljenje javnog povjerenja u budućnost koja dolazi.
Zapravo, u toku su rasprave o tome koliko brzo treba ukinuti ograničenja kako bi se ublažio ekonomski očaj širom svijeta, sa desetinama miliona ljudi koji se bore da sastave kraj s krajem.
Ali, posljednje studije iz Velike Britanije i Sjedinjenih Država zaključile su da je pravovremeno uvođenje restrikcija zbog korona virusa tokom prvih širenja zaraze bilo ispravno u smislu spašavanja života i zaštite javnog zdravlja.
Jedna studija istraživača sa Imperial College u Londonu objavljena u žurnalu Nature navodi da su restrikcije vezane za javno zdravlje do 4. maja spriječile približno tri miliona smrti u 11 evropskih država – uključujući Italiju, Španiju, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Belgiju, Austriju, Dansku, Norvešku, Švajcarsku i Švedsku.
Druga studija koju su izveli istraživači za javne politike na kalifornijskom Univerzitetu Berkeley, ispitivali su lokalne, regionalne i nacionalne "nefarmaceutske intervencije" u Kini, Iranu, Južnoj Koreji, Italiji, Francuskoj i Sjedinjenim Državama.
Takođe objavljena u časopisu Nature, studija je zaključila da su restrikcije u ovih šest zemalja "spriječile ili odgodile 62 miliona potvrđenih slučajeva što u prosjeku ugrubo korenspondira sa 530 miliona ukupnih infekcija".
Solomon Hsiang, vodeći autor studije je rekao da je globalna akcija da se zaustavi širenje virusa “spasila više života u kraćem vremenskom periodu nego ikada prije”.
"U odsustvu političkih akcija, procjenjujemo da su rane infekcije COVID-19 izrazile eksponencijalni rast od oko 38 procenata dnevno", zaključili su istraživači. "Otkrili smo da su politike protiv zaraze imale značajan uticaj na usporavanje njenog rasta."
"Neke politike su imale drugačiji uticaj na različite populacije, ali prikupili smo konzistentne dokaze da sadašnji paketi politika postižu velike, korisne i mjerljive zdravstvene ishode", dodali su.
To je dovelo do sumnji kod nekih zvaničnika da preispitaju kako ići dalje – naročito u mjestima gdje se pojavljuju novi skokovi zaraze.
Iranski predsjednik Hasan Rohani je 13. juna rekao da će stroge restrikcije biti ponovo uvedene u njegovoj zemlji ako građani nastave da ne poštuju propise za javno zdravlje.
Nakon postepenog relaksiranja od sredine mjeseca aprila, Iran je posljednjih sedmica zabilježio nagle skokove infekcija i smrtnih slučajeva na dnevnom nivou – slične brojke koje je imao u aprilu.
U svom govoru putem televizije 13. juna, Rohani je okrivio putnike za koje je rekao da šire zarazu korona virusa u provincijama koje su ranije imale nizak stepen rizika.
Izrazio je zabrinutost zbog masovnih molitvi u nedavno otvorenom hramu imama Reze, najvećem iranskom vjerskom kompleksu muslimana šiita u sjeveroistočnom dijelu Irana.
"Ako nema saradnje, moraćemo da ponovo uvedemo restrikcije", rekao je Rohani, dodajući da je poštovanje zdravstvenih mjera restrikcije potrebno "kako bi privreda mogla da radi".
Odgovor Švedske na korona virus tokom marta i aprila posmatran je kao eksperiment u izbjegavanju strogih mjera zatvaranja i održavanja ekonomije.
Ali najnaseljenija država na sjeveru Evrope imala je iskustvo velikog broja smrtnih slučajeva i infekcija na dnevnom nivou, bila je mnogo gora u kontroli bolesti u odnosu na susjedne skandinavske zemlje.
Anders Tegnell, glavni epidemiolog koji je kreirao labavi pristup u zaustavljanju širenja pandemije ispočetka je kritikovao stroga zatvaranja koja su uvodile druge evropske države.
Ali, Tegnell je 3. juna u intervjuu za Sveriges Radio priznao da je njegov pristup bio pogrešan i da je previše Šveđana umrlo od COVID-19.
"Kada bismo se ponovno susreli s istom bolešću, upravo onim što danas znamo o njoj, mislim da bismo se našli na pola puta između onoga šta je uradila Švedska i onoga šta je ostatak svijeta uradio", rekao je Tegnell.
Dolazi drugi val?
Velika zabrinutost mnogih ekonomija koje su se ponovo otvorile je da bi se drugi val pandemije mogao proširiti u predstojećim mjesecima prije nego što se vakcina razvije i distribuiše - prisiljavajući povratak na stroge mjere zatvaranja.
"Tvrdnje da je sve gotovo mogu se čvrsto odbiti", rekao je Seth Flaxman, istraživač u londonskoj studiji Imperial College. "Mi smo tek na početku ove pandemije."
Istraživači kažu da to znači da postoji vrlo stvaran rizik da drugi val dođe tokom ljeta ili početkom jeseni, dok se restrikcije i dalje budu ublažavale.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) sa sjedištem u Parizu kaže da su globalni izgledi za narednu godinu "vrlo neizvjesni" usred pandemije koja je "pokrenula najoštriju ekonomsku recesiju u gotovo stotinu godina i nanijela ogromnu štetu za zdravlje ljudi, radna mjesta i blagostanje."
Kao posljedica te neizvjesnosti, najnovija ekonomska prognoza OECD-a koristi besprimjeran, dvostruki pristup da bi se objasnilo ono što naziva „dva podjednako vjerovatna scenarija - jedan u kojem će drugi val infekcija, s obnovljenim mjerama zabrane, doći prije kraja 2020., i onaj u kojem se izbjegava još jedan veliki val".
Mnogi stručnjaci kažu da se na restrikcije i mjere fizičke distance uvedene zbog korona virusa ne treba gledati kao na prekidač koji se uključuje i isključuje, već kao na brojčanik koji je, po potrebi, moguće učiniti jačim ili slabijim.
"Nemoguće je s bilo kojim stepenom sigurnosti predvidjeti šta će se dogoditi", rekao je dr. Anthony Fauci, vrhunski američki stručnjak za zarazne bolesti, za Glas Amerike (VOA) o mogućnosti drugog vala.
"Jedino što znamo da će se dogoditi je da će biti zaraze među siromašnima i zimi", rekao je Fauci. "To znamo jer je ovaj virus tako prenosiv. To neće spontano nestati s planete."
"Imaćemo je bez obzira na to hoće li nas ili ne zadesiti drugi val na jesen", rekao je Fauci. "Mi smo potpuno ovisni o našoj sposobnosti i našoj učinkovitosti kako bismo mogli prepoznati, izolirati i kontaktirati te nove slučajeve. Oni se pojavljuju, [i] ako to uradimo učinkovito, možemo spriječiti drugi val. Nije neizbježno da ćemo imati drugi val. To možemo spriječiti ako postupimo ispravno."
Upitan da li svježa izbijanja bolesti COVID-19 u nekim američkim državama koje ublažavaju uvedene restrikcije znači da se ta mjesta otvaraju prebrzo, Fauci je odgovorio: "Ne možete reći da jedna veličina odgovara svima."
"Morate biti oprezni da ne kategorizirate kompletne Sjedinjene Države na jednodimenzionalan način", rekao je Fauci za VOA. "To je vrlo velika zemlja i različite države, regije, gradovi, mjesta i okruzi imaju različite nivoe zarazne aktivnosti."
"Ako se nalazite u okrugu ili području koje ima vrlo malo zaraze, možete se osjećati ugodno pri pokušaju normalizacije i ublažavanja restrikcija", rekao je Fauci. "Ako se nađete u području gdje je infekcija i dalje vrlo aktivna, ne bi bilo pametno pokušavati i rapidno ublažavati mjere."
"Moja preporuka je uvijek bila da je potrebno biti vrlo oprezan kako bi se izbjegavala mjesta u kojima se stvara gužve", zaključio je Fauci. "Ako to učinite, što vam ne preporučujem... Ali ako to učinite, trebali biste se osigurati maskom i stalno je nositi" u javnosti.
Ukidanje mjera zabrane, ponovno postavljanje restrikcija
Armenija je primjer zemlje koja je relativno brzo ukinula mjere zatvaranja, ali je bila prisiljena prilagoditi se novom izbijanju bolesti.
Zemlja je prvi put objavila vanredno stanje 16. marta kao odgovor na pandemiju.
Sredinom aprila počela je postepeno ponovo otvarati svoju ekonomiju, nakon samo nekoliko sedmica strogih mjera ograničenja, dok je broj infekcija u zemlji još uvijek bio u porastu.
Dana 4. maja, s nešto manje od 1.400 potvrđenih aktivnih slučajeva COVID-19 u Armeniji, vlada je dopustila restoranima da započnu posluživati večere na otvorenom.
U roku od jedne sedmice, većini trgovina bilo je omogućeno ponovo otvaranje, osim u trgovačkim centrima ili drugim velikim tržištima, a ograničenja putovanja su ukinuta. Fabrikama svih vrsta bilo je takođe omogućeno ponovo otvaranje, zajedno s kozmetičkim salonima i frizerima.
Ministar zdravlja Arsen Torosian upozorio je u to vrijeme da bi broj zaraženih uskoro mogao nadmašiti kapacitet bolnica u Armeniji za liječenje svih pacijenata
U intervjuu za Radiju Slobodna Evropa, Torosian je rekao da će takav razvoj događaja prouzrokovati da će zdravstveni službenici tretirati "umjerene i teške slučajeve" kao "prioritet", jer armenske bolnice imaju kapacitet liječenja od 3000 do 4000 pacijenata zaraženih korona virusom.
Do 6. juna, kada je broj zaraza u zemlji premašio 12.000 - uključujući skoro 250 smrtnih slučajeva - premijer Nikol Pashinian rekao je novinarima da ima "obavezu" da otkrije "gorku istinu".
Iako su zbog nedostatka bolničkih kreveta zdravstveni službenici počeli koristiti sportski kompleks za proširenje kapaciteta liječenja korona virusa u zemlji, epidemija je preplavila zdravstveni sistem nadmašivši sposobnost Armenije da se brine za sve zaražene bolesnike.
Vlada je potom 12. juna odobrila treće produženje vanrednog stanja - čime naredba ostaje na snazi barem do 13. jula.
"Naša situacija sa širenjem korona virusa je loša", rekao je Pashinian tog dana, "moram biti iskren. Jako sam uznemiren tim podacima."
Pashinian - koji je zajedno sa suprugom i troje djece također prebolio korona virus i potom se oporavio - dodao je da je 13. juna automobilom otputovao u svoju kancelariju i "kroz prozor automobila mogao vidjeti da ljudi nastavljaju da krše pravila epidemiološke sigurnosti."
Armenci će sada morati ponovo nositi maske na svim javnim mjestima.
Okupljaju sa više od pet osoba, uključujući porodične događaje, zabranjena su. I vlada može zatvoriti preduzeća koja ne poštuju stroga pravila o higijeni i fizičkoj distanci.
Armenski zvaničnici takođe su stavljali odvojene zajednice pod karantin tamo gdje je bilo novih epidemija.
Ipak, većina armenskih kompanija ostaje otvorena, javni prijevoz je opet u funkciji, a mala djeca ponovo pohađaju predškolsku nastavu.
* Armenski servis Radija Slobodna Evropa je pridonio ovom izvještaju
Facebook Forum