Takozvanom “balkanskom rutom” u Evropu je tokom 2015. godine stiglo oko 800 hiljada ljudi. O izbjegličkoj krizi koja je obilježila 2015. u cijelom svijetu, zimskim centrima za izbjeglice koji su uspostavljeni u zemljama Balkana i o tome šta trenutno radi UNHCR, za Radio Slobodna Evropa govori regionalni glasnogovornik ove organizacije za Jugoistočnu Evropu Neven Crvenković.
RSE: 2015 godinu obilježila je najveća izbjeglička kriza od Drugog svjetskog rata - koliko je izbjeglica do sada prošlo tzv. “balkanskom rutom”?
Crvenković: Prema našim procjenama tokom 2015. godine tzv. balkanskom ili istočno sredozemnom rutom je u Evropu stiglo oko 800 hiljada ljudi, mahom preko Grčke. Tom broju treba dodati oko 200 hiljada ljudi koji su u Evropu takođe preko Sredozemnog mora došli u Italiju. Sveukupno imamo za 2015. godinu do sada preko million ljudi, što izbjeglica, što migranata koji su došli u Evropu preko Sredozemnog mora.
RSE: Kakva je trenutno situacija sa dolaskom izbjeglica u zemlje regije?
Crvenković: Nadolaskom lošijeg vremena, zime, otežanih uvjeta na Egejskom moru između Turske i Grčke, došlo je i do smanjenja broja izbjeglica i migranata koji ulaze u Evropu prije Grčke. Mi trenutno raspolažemo sa nekim podacima od oko dvije i po do tri tisuće ljudi koji trenutno svakim danom ulaze u Evropu preko Grčke. To naravno predstavlja jedno bitno smanjenje broja izbjeglica ali sve usljed loših vremenskih uvjeta.
RSE: Šta je sa Zimskim centrima za smještaj izbjeglica na Balkanu?
Crvenković: Na početku su zemlje na ovoj tzv. balkanskoj ruti bile suočene sa ogromnim brojem ljudi koji su dolazili na njihove granice i ulazili u njihove države. Nakon tih početnih poteškoća ipak su se zemlje uspjele stabilizirati po tom pitanju i poboljšati i prihvatne kapacitete i kapacitete za registraciju i smještaj izbjeglica i migranata. Trenutno to funkcionira jako dobro, ali kažem sve ovisi o daljnjem razvoju situacije.
RSE: Šta konkretno UNHCR radi sada u ovim zimskim uslovima?
Crvenković: UNHCR konkretno pomaže vlastima u ovim spomenutim državama, na tzv. balkanskoj ruti, prvenstveno tu govorim o Grčkoj, Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniiji, Srbiji i Hrvatskoj u uspostavljanju i jačanju kapaciteta za što prikladniji prihvat izbjeglica i migranata u ovom zimskom periodu. Tu se radi prije svega na uspostavljanju kapaciteta prigodnih za ove zimske uvjete, znači postavljanje šatora i drugih instalacija, dvorana koje su grijane za smještaj i registarciju izbjeglica. To nam je prvenstveni cilj, da tu pomognemo vlastima u ovim državama kako bi se prikladnije opremili ti prihvatni centri za izbjeglice koje još uvijek dolaze.
RSE: Kakve su procjene za naredni period?
Crvenković: Nezahvalno je prognozirati razvoj buduće situacije vezano za dolazak izbjeglica i migranata u Evropu. To ovisi od mnogo, mnogo faktora što vremenskih, što političkih koji se trenutno pripremaju. Razvoj cijele situacije ovisi o tome kako će se razvijati situacija na samom korjenu problema, a to su upravo ove zemlje iz kojih ljudi moraju bježati poput Sirije, Iraka i Afganistana.
