U poslednjem Pregledu procjene opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori za 2015. - SOCTA - posebna pažnja posvećena je sve većem angažovanju mlađih pomoraca u lancu krijumčarenja narkotika.
U poslednjem SOCTA dokumentu navodi se da krijumčarenje i trgovina drogom ostaju dominantna aktivnost najvećeg broja registrovanih kriminalnih grupa. Tvrdi se da su rute krijumčarenja marihuane ostale nepromijenjene, da su ulazni putevi na granici između Albanije i Crne Gore, a izlazni na prelazima ka BiH i Hrvatskoj. Promjene ruta nijesu zabilježene ni kada je riječ o kokainu. U SOCTA dokumentu se kao glavni rizik pominju prekookeanski kontejnerski brodovi na relaciji Južna Amerika-Zapadna Evrope. Zabilježen je uvećan trend izbacivanja pošiljki na otvorenom moru koje se kasnije preuzimaju i dalje krijumčare obično manjim jahtama, a posebna pažnja posvećena je, kako se kaže, sve većem angažovanju i porastu broja pomoraca iz Crne Gore, posebno lica mlađe starosne dobi, u međunarodnim lancima koji se bave krijumčarenjem narkotika. Zbog toga se u ovom dokumentu preporučuje angažovanje specijalista za prikupljanje podataka o imovini i sprovođenje finansijskih istraga pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i pomoraca uključenih u krijumčarenje narkotika na međunarodnom nivou.
Dejan Knežević rukovodilac sektora za narkotike u Upravi policije Crne Gore za naš radio kaže da se u krijučarenje uključuju crnogorski, srpski i hrvatski državljani koji su zaposleni u međunaordnim pomorskim kompanija.
„Koji kao pomorci za račun kriminalnih grupa prenose kokain iz južnoameričkih luka do EU u količinama od par kilograma do nekoliko desetina kilograma po isporuci. Jedan od intenziviranih načina krijumčarenja je kada se na prekookeanskim brodovima u Južnoj Americi na kontejnerima polome plombe, ubaci se kokain, a onda se po dolasku u neku od luka u EU kokain preuzima od strane članova kriminalnih grupa. U pojedinim slučajevima prisutan je i element korupcije lučkih službenika u evropskim lukama. Drugi prisutan način krijumčarenja je kada se prilikom dolaska brodova brzim čamcima kokain donosi do brodova u nepropusnim torbama koji preuzimaju korumpirani mornari koji ga skrivaju do dolaska u Evropu, gdje se torbe sa GPS lokatorima izbacuju u more. Krijumčari dolaze po kokain opet gliserima i dalje ga distribuiraju na ilegalnom tržištu EU“.
Knežević kaže kako se policijska saradnja intenzivira jer problem predstavlja činjenica da pojedini naši državljani krivična djela čine isključivo u inostranstvu.
„Ili u Južnoj Americi, ili skandinavskim zemljama ili Zapadnoj Evropi, a njihov boravak u CG nije obilježen bilo kakvim radnjama vezanim za krijumčarenje droge.“
I pored više pokušaja nismo uspjeli da na ovu temu nađemo sagovornika među mlađim crnogorskim pomorcima i kapetanima koji kažu da se radi o veoma delikatnoj priči. Na razgovor je pristao iskusni pomorac Ladislav Vuković, član Udruženja kapetana, On kaže da već dugo nije na brodu, ali da je upoznat sa ovim problemom. Vuković ipak smatra da notirani trend ne smije baciti ljagu na čitavu profesiju.
"Ono što ja mogu reći, a mislim da će se i kolege pomorci složiti, da to ne može biti dobra vijest za pomorce bez obzira što to nije pitanje pomoraca kao profesije nego pojedinaca. Ako ćemo čitavu profesiju postaviti u jednu takav ravan onda ćemo više štete napraviti nego koristi da se jedna takva praksa isključi."
RSE: Koliko Vam je simptomatično i koliko govori o aktulenom društvenom trenutku to što se u tom kontekstu pominju uglavnom pomorci mlađe generacije. Koliko togovori o izazovima tranzicionih vremena?
Vuković: Čini mi se da kako dolaze nove generacije sve je veći jaz, a što je tome razlog ne bih Vam znao reći.
RSE: Koliko je razlog tome posrnuće sistema?
Vuković: Ja vjerujem da je prvo razlog posrnuće morala.
Ljiljana Popović, predsjednica opštinskog odbora građanskog pokreta URA u Kotoru, gradu iz koga potiče najveći broj pomoraca, povezuje posrnuće morala i sistema..
„Moj stav po tom pitanju bi bio da je to posljedica sveukupnog stanja u drustvu, u državi i okruženju. A to je da mi doživljavamo zadnjih dvadesetak godina pad sveukupnih vrijednosti. Kad se nalazite u istuaciji da su mladi ljudi bez perspektive, kada ne mogu naći posao za koji su se školovali,uglavnom pribjegavaju odlasku na brod, to je makar utisak iz sredine u kojoj živim, smatrajući da je to najlakši način da dođu do neke zarade. I odalzeći na te brodove, to su uglavnom strane kompanije, oni bivaju prepušteni sami sebi. Tamo su podložni raznim uticajima, javna je tajna da im prilaze ljudi koji se bave tim poslovima. Nude im da budu kuriri, i za to naravno imaju određenu nadoknadu“.
