Nedjelja se završila skraćenjem mandata Skupštine Crne Gore, čime je otvoren put parlamentarnim izborima koji se najavljuju već za jesen. O tome, ali i drugim događajima koji su obilježili ovu sedmicu, razgovaramo sa Daliborkom Uljarević, izvršnom direktorkom Centra za građansko obrazovanje.
Uljarević: Skraćenje mandata Skupštine je samo konačna verifikacija i uvod u mjesecima najavljivane izbore za koje su se svi akteri pripremili na svoj način. To će biti vrlo dinamična i vrlo vjerovatno prilično negativna kampanja. Mislim da su u Crnoj Gori svakako potrebni izbori u ovom trenutku, posebno zbog činjenice da se suočavamo sa velikim ekonomskim problemima, kada se u javnosti pojavljuju brojne afere vezane za zloupotrebu političke moći, kada Crna Gora treba da otvori poglavlje 23, 24. Upravo su izbori način da se provjeri stabilnost političkog sistema i suštinska percepcija građana i građanki, odgovornosti vlasti za brojne probleme sa kojima se crnogorsko društvo danas suočava. Ostaje na samim akterima da se vidi šta će iz ove situacije uspjeti da valorizuju i pretvore u svoj dobar izborni rezultat. Vlast je očigledno kalkulisala sa tim kada će skratiti mandat Skupštine, pokušavajući da popravi svoju predizbornu poziciju. Mislim da treba sačekati izborne rezultate da se vidi koliko je i da li je to zaista imalo uticaja na opredjeljenje birača u ovakvoj situaciji.
Uljarević: Meni se već sada čini izvjesnim da ćemo imati tri opozicione kolone – SNP kao najjaču opozicionu partiju, Demokratski front, koji se još uvijek oblikuje, ali koji predstavlja novi kvalitet na političkoj sceni u Crnoj Gori i Pozitivnu Crnu Goru. Teško je da će SNP, posebno nakon iskustva iz 2010. godine, pristati da stavi na raspolaganje svu svoju infrastrukturu drugim, objektivno slabijim igračima. Čak bi i ovakav nastup mogao da artikuliše i dobar rezultat opozicije. Stvar može da zakomplikuje činjenica, ukoliko se to desi, da budu raspisani istovremeno parlamentarni i predsjednički izbori. U tom slučaju, opozicija bi trebalo da ima jedinstvenog kandidata, a trenutno stanje stvari na terenu nije baš najpovoljnije za pregovore te vrste iako je Lekić neko ko uživa priličan ugled u biračkom tijelu SNP-a. SNP bi u tom slučaju trpio dodatni pritisak i to bi cjelokupnoj opoziciji potrošilo dodatnu energiju za promjene. Ukoliko ne budu raspisani parlamentarni i predsjednički izbori zajedno i činjenica da ovi opozicioni subjekti izađu u te tri kolone, ne mora neminovno uticati na loš rezultat opozicije – naprotiv, ukoliko se to na adekvatan način artikuliše.
Indikator niskog stepena političke kulture
Uljarević: Ovaj slučaj je jednim dijelom okončan, u segmentu kada govorimo o sudskom postupku, ali mislim da se mora skrenuti pažnja na posljedice čitavog slučaja. Jedna od tih posljedica je da se u postupku pred sudom nije našao inicijator sukoba, gradonačelnik Mugoša. Druga, da se pojavio cio set medicinske dokumentacije koja je na sudu primljena kao nevalidna i za koju bi se moralo utvrditi kako je nastala. Koji su to ljekari produkovali dokumentaciju sa sadržajem koji bi se pokazao netačan u sudskom postupku. Sud je utvrdio da je napad na novinara Jovovića postojao i da je to bilo krivično djelo. Činjenica je i to da su bezbjednost novinara ugrozila lica koja moraju imati poseban senzibilitet prema javnom interesu i odgovornom društvenom ponašanju. Upravo ovaj slučaj pokazuje suprotno i mora da nas zabrine jer je to snažan indikator izuzetno niskog stepena, i političke kulture i onih koji učestvuju u njenom daljem oblikovanju.
Uljarević: Ovaj požar je pokazao da se mnogo više pažnje i obzira moralo posvetiti pitanju pripadnika romske populacije i to u krajnje neuslovnim uslovima života u kojima su oni bili. Vjerujem da je trebao da snosi odgovornost i neko u MUP-u, u odjeljenju koji se bavi vanrednim situacijama. Ne treba biti ekspert i znati da pri takvoj konstituciji nastambine nema te vatrogasne službe koja može stići na vrijeme. Trebalo je nešto u samom naselju instalirati kako bi se stanovnici mogli zaštititi.
Trenutni šatorski smještaj može biti samo kratkoročno rješenje i vladine institucije moraju uložiti napore da dođu do optimalnog rješenja. Činjenica je da ovaj problem treba analizirati u više faza, da se njegovom rješavanju treba pristupiti planski i odgovorno. Na kraju, da se ranije otpočelo sa faznim rješavanjem ovog problema, što nam je i bila obaveza u skladu sa zahtjevima Evropske komisije, i da se stanje na terenu adekvatno pratilo, vjerovatno bi se ovo moglo spriječiti. Bojim se da će i ova tragična situacija biti iskorišćena u predizborne svrhe, kako bi se manipulisalo glasovima tih ljudi koji su sada u očajnoj situaciji, a da se neće trajno dovesti ni do kakvog rješenja koje bi spriječilo buduće slične tragedije.
RSE: U komentarisanju događaja ove sedmice da pođemo od njenog kraja. Desilo se očekivano. Skupština je vladajućom većinom skratila mandate poslanicima, čime su stvoreni uslovi da se na jesen održe parlamentarni izbori, ali po svoj prilici ne i predsjednički, koji su vjerovatniji na proljeće sljedeće godine. Još nije izvjesno da li će opozicija, ili dio nje, izaći na izbore, pošto insistiraju na tome da ne postoje demokratski i fer uslovi za njihovo održavanje. Sa druge strane čini se da je kampanja već počela i da će biti žestoka. U kakav politički period ulazimo i sa kakvim mogućim konsekvencama?
Uljarević: Skraćenje mandata Skupštine je samo konačna verifikacija i uvod u mjesecima najavljivane izbore za koje su se svi akteri pripremili na svoj način. To će biti vrlo dinamična i vrlo vjerovatno prilično negativna kampanja. Mislim da su u Crnoj Gori svakako potrebni izbori u ovom trenutku, posebno zbog činjenice da se suočavamo sa velikim ekonomskim problemima, kada se u javnosti pojavljuju brojne afere vezane za zloupotrebu političke moći, kada Crna Gora treba da otvori poglavlje 23, 24. Upravo su izbori način da se provjeri stabilnost političkog sistema i suštinska percepcija građana i građanki, odgovornosti vlasti za brojne probleme sa kojima se crnogorsko društvo danas suočava. Ostaje na samim akterima da se vidi šta će iz ove situacije uspjeti da valorizuju i pretvore u svoj dobar izborni rezultat. Vlast je očigledno kalkulisala sa tim kada će skratiti mandat Skupštine, pokušavajući da popravi svoju predizbornu poziciju. Mislim da treba sačekati izborne rezultate da se vidi koliko je i da li je to zaista imalo uticaja na opredjeljenje birača u ovakvoj situaciji.
RSE: Kako gledate na dešavanja na opozicionoj sceni, na kojoj je došlo do formiranja dugo najavljivanog Demokratskog fronta sa Miodragom Lekićem na čelu? Kako sada stvari stoje, čini se da je malo vjerovatno da će mu prići najjača opoziciona Socijalistička narodna partija. Takođe imamo pojavu novih partija - Pozitivne i Pravedne Crne Gore. Sveukupno posmatrano, ako opozicija izađe na izbore u jednoj, dvije ili tri kolone, ima li realne šanse da prvi put ugrozi vladajuću koaliciju DPS i SDP?
Uljarević: Meni se već sada čini izvjesnim da ćemo imati tri opozicione kolone – SNP kao najjaču opozicionu partiju, Demokratski front, koji se još uvijek oblikuje, ali koji predstavlja novi kvalitet na političkoj sceni u Crnoj Gori i Pozitivnu Crnu Goru. Teško je da će SNP, posebno nakon iskustva iz 2010. godine, pristati da stavi na raspolaganje svu svoju infrastrukturu drugim, objektivno slabijim igračima. Čak bi i ovakav nastup mogao da artikuliše i dobar rezultat opozicije. Stvar može da zakomplikuje činjenica, ukoliko se to desi, da budu raspisani istovremeno parlamentarni i predsjednički izbori. U tom slučaju, opozicija bi trebalo da ima jedinstvenog kandidata, a trenutno stanje stvari na terenu nije baš najpovoljnije za pregovore te vrste iako je Lekić neko ko uživa priličan ugled u biračkom tijelu SNP-a. SNP bi u tom slučaju trpio dodatni pritisak i to bi cjelokupnoj opoziciji potrošilo dodatnu energiju za promjene. Ukoliko ne budu raspisani parlamentarni i predsjednički izbori zajedno i činjenica da ovi opozicioni subjekti izađu u te tri kolone, ne mora neminovno uticati na loš rezultat opozicije – naprotiv, ukoliko se to na adekvatan način artikuliše.
Indikator niskog stepena političke kulture
RSE: Tri godine stari incident između podgoričkog gradonačelnika i njegovog sina sa urednikom i foto-reporterom lista Vijesti, dobio je sudsku završnicu u prvostepenoj presudi kojom je Miljan Mugoša osuđen na uslovnu kaznu od šest mjeseci zatvora zbog nanošenja teške povrede uredniku Mihajlu Jovoviću, koji je oslobođen optužbi da je ozlijedio gradonačelnikovog vozača, iako ga je tužilaštvo, na osnovu prvobitnih ljekarskih nalaza, za to teretilo. To je svakako bio još jedan test za crnogorsko pravosuđe sa specifičnom težinom, s obzirom na aktere. Kako Vi sve to tumačite?
Uljarević: Ovaj slučaj je jednim dijelom okončan, u segmentu kada govorimo o sudskom postupku, ali mislim da se mora skrenuti pažnja na posljedice čitavog slučaja. Jedna od tih posljedica je da se u postupku pred sudom nije našao inicijator sukoba, gradonačelnik Mugoša. Druga, da se pojavio cio set medicinske dokumentacije koja je na sudu primljena kao nevalidna i za koju bi se moralo utvrditi kako je nastala. Koji su to ljekari produkovali dokumentaciju sa sadržajem koji bi se pokazao netačan u sudskom postupku. Sud je utvrdio da je napad na novinara Jovovića postojao i da je to bilo krivično djelo. Činjenica je i to da su bezbjednost novinara ugrozila lica koja moraju imati poseban senzibilitet prema javnom interesu i odgovornom društvenom ponašanju. Upravo ovaj slučaj pokazuje suprotno i mora da nas zabrine jer je to snažan indikator izuzetno niskog stepena, i političke kulture i onih koji učestvuju u njenom daljem oblikovanju.
RSE: Na kraju, događaj koji je uzburkao strasti i pokrenuo niz pitanja je veliki požar u kome je izgorio 13 godina star izbjeglički romski kamp na Koniku. Na sreću, nije bilo žrtava, ali je 800 ljudi ostalo bez krova nad glavom. Koliko mislite da su se nadležni na adekvatan način postavili u rješavanju osjetljivog izbjegličkog pitanja i koliko je tu, sa jedne strane, otvoren prostor za nerealna očekivanja, a sa druge za političku manipulaciju njihovim položajem i statusom?
Uljarević: Ovaj požar je pokazao da se mnogo više pažnje i obzira moralo posvetiti pitanju pripadnika romske populacije i to u krajnje neuslovnim uslovima života u kojima su oni bili. Vjerujem da je trebao da snosi odgovornost i neko u MUP-u, u odjeljenju koji se bavi vanrednim situacijama. Ne treba biti ekspert i znati da pri takvoj konstituciji nastambine nema te vatrogasne službe koja može stići na vrijeme. Trebalo je nešto u samom naselju instalirati kako bi se stanovnici mogli zaštititi.
Trenutni šatorski smještaj može biti samo kratkoročno rješenje i vladine institucije moraju uložiti napore da dođu do optimalnog rješenja. Činjenica je da ovaj problem treba analizirati u više faza, da se njegovom rješavanju treba pristupiti planski i odgovorno. Na kraju, da se ranije otpočelo sa faznim rješavanjem ovog problema, što nam je i bila obaveza u skladu sa zahtjevima Evropske komisije, i da se stanje na terenu adekvatno pratilo, vjerovatno bi se ovo moglo spriječiti. Bojim se da će i ova tragična situacija biti iskorišćena u predizborne svrhe, kako bi se manipulisalo glasovima tih ljudi koji su sada u očajnoj situaciji, a da se neće trajno dovesti ni do kakvog rješenja koje bi spriječilo buduće slične tragedije.
