Ukrajinske trupe se bore protiv ruskih u ruševinama Sjevjerodonjecka, pokušavajući da sačuvaju dobitke iz iznenadne kontraofanzive koja je preokrenula tok jedne od najkrvavijih kopnenih bitaka u ratu.
Borba za mali industrijski grad sada je ključna bitka u istočnoj Ukrajini, pri čemu je Rusija fokusirala svoju ofanzivu tamo u nadi da će postići jedan od svojih navedenih ratnih ciljeva - da u potpunosti zauzme pokrajinu Luganjsk.
Nakon što su se povukli iz skoro cijelog grada suočeni s ruskim napredovanjem, ukrajinske snage su prošle sedmice izvele iznenadni kontranapad, potisnuvši Ruse iz dijela centra grada. Od tada se dvije vojske sukobljavaju preko bulevara, a obje tvrde da su nanijele ogromne žrtve drugoj strani.
Ukrajinske snage se i dalje drže u Sjevjerodonjecku, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski, uprkos tome što ih ruska vojska brojčano nadmašuje i ima više oružja.
"Ima ih više, moćniji su, ali imamo sve šanse da se borimo u ovom pravcu", rekao je Zelenski, dodajući da su intenzivne borbe od kuće do kuće i neselektivno granatiranje Rusa pretvorili Sjevjerodonjeck i njegov grad pobratim Lisičansk u "mrtve gradove".
Sjedeći sa svake strane strateški važne rijeke, u istočnom ukrajinskom regionu Sjeverodonjeck i Lisičansk su gotovo uništeni, dok ruske artiljerijske jedinice pokušavaju pokoriti ukrajinske branioce.
Ako budu osvojena, dva strateška cilja koja su još uvijek u ukrajinskim rukama isporučila bi ruskim snagama cijelu regiju Lugansk na istoku Ukrajine.
Napredovanje Rusa ostvareno prošlog mjeseca prema Popasni, nekih 50 kilometara južno od Sjevjerodonjecka, zaustavljeno je prošle sedmice, objavilo je britansko Ministarstvo odbrane 7. juna u svom dnevnom obavještajnom biltenu.
U Biltenu se navodi da će Moskva "gotovo sigurno" morati da postigne proboj bilo u Popasnu, ili sjeverno od Sjevjerodonjecka, u oblasti Izjuma ako želi postići "uspjeh i napredak ka svom političkom cilju kontrole cijele Donjecke oblasti".
Zelenski je, govoreći u svom noćnom obraćanju 6. juna, rekao da se "preteća situacija" razvila u Zaporožju, gde ruske trupe nameravaju da zauzmu glavni grad u regionu čak i dok se bore za kontrolu nad Sjevjerodonjeckom.
"Neprijatelj želi da okupira grad Zaporožje", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare 6. juna.
Generalštab ukrajinskih oružanih snaga je takođe saopštio da ruske trupe jačaju u pravcu Zaporožja.
Zauzimanje grada Zaporožja na jugoistoku zemlje omogućilo bi ruskoj vojsci da napreduje bliže centru zemlje.
Region Zaporožja, čije je dijelove već zauzela Rusija, jedan je od najvećih industrijskih regiona na jugoistoku Ukrajine i dom je najveće nuklearne elektrane u Evropi.
Zelenski je također rekao da bi moglo biti više od 2.500 zatvorenika iz čeličane Azovstal u Mariupolju koje su Rusi sada zatočili u regijama Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine.
Zelenski je rekao da se namjere Rusa u vezi sa tim zatvorenicima stalno mijenjaju. Separatistički zvaničnici u Donjecku, koje podržava Moskva, govorili su o suđenju nekim od branilaca Azovstala, jer su navodno počinili kršenje ljudskih prava u Ukrajini.
AP je u međuvremenu saopštio da su ruske snage vratile u Ukrajinu desetine tela ukrajinskih boraca ubijenih tokom opsade Azovstala.
Ukrajinska vlada nije najavila pronalaženje njihovih posmrtnih ostataka, a ruski zvaničnici nisu komentarisali, ali rođaci vojnika ubijenih u tvornici razgovarali su o procesu za AP.
Stanovnici Mariupolja suočeni su sa rastućom humanitarnom krizom, uz akutnu nestašicu hrane i vode.
Ukrajinski zvaničnik rekao je 6. juna da je kontaminacija od leševa i smeća koji se raspadaju izazvala izbijanje kolere -- što je dovelo do karantina u cijelom gradu.
"Vidimo kako se grad zatvara", rekao je medijima Petro Andryushchenko, koji je savjetnik gradonačelnika grada.
Zelenski je takođe rekao da se zemlja nada da će stvoriti sigurne koridore koji bi omogućili njenim brodovima da izvoze žito iz crnomorskih luka blokiranih borbama. Ukrajina je u pregovorima s Turskom i Britanijom o sigurnosnim garancijama za ukrajinske brodove koji prevoze žito, rekao je on.
"Za nas je važno da postoji sigurnosni koridor...da flota ove ili one zemlje osigurava otpremu žitarica", rekao je Zelenski.
Izvoz žitarica bio je tema razgovora u Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku, gdje je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel okrivio Kremlj za nadolazeću globalnu krizu s hranom.
Michel se obratio ruskom ambasadoru Vasiliju Nebenzji direktno na sastanku vijeća 6. juna, rekavši da je prije nekoliko sedmica vidio milione tona žitarica i pšenice zaglavljene u kontejnerima i brodovima u ukrajinskoj luci Odesa "zbog ruskih ratnih brodova u Crnom moru".
Njegovi komentari su naveli Nebenzju da izađe.
Rusija je 6. juna uvela sankcije protiv 61 američkog zvaničnika, uključujući ministarku finansija Janet Yellen i ministricu energetike Jennifer Granholm i čelnike vodećih odbrambenih i medijskih kompanija.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je taj potez bio odgovor na "sve veće američke sankcije ruskim političkim i javnim ličnostima, kao i predstavnicima domaćih preduzeća".
Američke vlasti optužile su ruskog biznismena Romana Abramoviča da je izvezao dva aviona bez dozvole u skladu sa američkim sankcijama uvedenim Moskvi kao odgovor na njenu invaziju na Ukrajinu.
Ministarstvo pravosuđa naložilo je zapljenu dva aviona u sudskim dokumentima u kojima se navodi da su prebačeni na rusku teritoriju ranije ove godine, kršeći kontrolu izvoza Sjedinjenih Država.
Uz izvještaje Reutersa, AFP-a, CNN-a, BBC-a i AP-a
