Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su ukrajinske oružane snage zarobile dvoje kineskih državljana koji su se borili kao dio ruske vojske u ukrajinskoj Donjeckoj oblasti. On je pozvao saveznike Kijeva da reaguju na situaciju i zatraže objašnjenje od Pekinga.
U poruci na Telegram kanalu 8. aprila, Zelenski je naveo da je dvoje kineskih državljana zarobljeno tokom bitke u kojoj je učestvovalo nekoliko drugih kineskih vojnika, koji su svi bili dio ruske vojske u Donjecku.
Od kada je Moskva pokrenula svoju punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Peking je postao blizak saveznik. Međutim, pozicionirao se kao neutralan u sukobu. Peking je predložio planove za mir u cilju okončanja sukoba i nije poznato da je direktno pomogao Kremlju.
U ekskluzivnom izvještaju u februaru, Radio Slobodna Evropa je identifikovao, kroz prokrijumčarenu rusku bazu podataka Ministarstva odbrane, ime kineskog državljanina koji je rekao da je ratovao za Rusiju, iako je odbio da da detalje.
"Imamo dokumenta ovih zarobljenika, bankovne kartice i lične podatke", rekao je Zelenski u postu na Telegramu koji je uključivao slike jednog od navodnih kineskih vojnika koji je uzet za taoce.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova još uvijek nije komentarisalo tvrdnje ukrajinskog predsjednika, koji nije dao detalje o tome ko je komandovao tim vojnicima.
Ukrajinski lider je rekao da preliminarna obaveštajna saznanja sugerišu da je prisutno još kineskih državljana unutar ruskih vojnih jedinica koje operišu u Ukrajini i da Sigurnosna služba Ukrajine (SBU) i relevantne vojne jedinice "aktivno rade" na potvrdi opsega kineskog učešća u ratu.
Zarobljeni kineski državljani trenutno se nalaze u pritvoru SBU-a, gdje su u toku istražni i operativni postupci.
"Učešće Rusije i Kine, zajedno sa drugim zemljama, bilo direktno ili indirektno, u ovom ratu u Evropi je jasna signalizacija da [ruski predsjednik Vladimir] Putin ima namjeru da učini sve osim da okonča rat", napisao je Zelenski.
Zelenski potvrdio prisustvo trupa u ruskoj Belgorodskoj oblasti
Zelenski je po prvi put javno kazao da ukrajinske trupe drže položaje unutar ruske Belgorodske oblasti. Ukrajina, u međuvremenu, obilježava smrt djece poginule u ruskom zračnom napadu prošle sedmice.
Sahrane su održane u ukrajinskom gradu Krivi Rog 8. aprila za trogodišnjeg dječaka Timofija i sedmogodišnju djevojčicu Arinu, dvoje od 20 žrtava napada – devet od kojih su bila djeca. Uzrasti poginulih kretali su se od tri do 79 godina.
Prisutni su tužno prolazili pored portreta dvoje djece dok su zvona zvonila širom rodnog grada predsjednika Ukrajine. Gradonačelnik Oleksandr Vilkul nazvao je napad najpogubnijim u trogodišnjem ratu Rusije protiv Ukrajine.
Zelenski je pozvao na međunarodni pritisak i snažnije mjere kako bi odvratili Moskvu od nastavka ovakvih napada.
Ukrajinski zvaničnici su izjavili da je korištena raketa sa kasetnim municijama kako bi se maksimalizirali gubici među ljudima, "ne mareći za živote civila", prema riječima Volker Turka, šefa ljudskih prava UN-a.
Tokom večernjeg obraćanja, Zelenski je također spomenuo izvještaj Oleksandra Sirskog, ukrajinskog vrhovnog komandanta, "o liniji fronta, našoj prisutnosti u Kurskoj oblasti i našoj prisutnosti u Belgorodskoj oblasti."
"Mi nastavljamo aktivne operacije u pograničnim područjima neprijatelja i to je apsolutno opravdano. Rat se mora vratiti tamo odakle je došao... Glavni cilj ostaje isti: da zaštitimo zemlju i zajednice u Sumskoj i Harkovskoj oblasti od ruskih okupatora", dodao je on.
Zelenski, koji ranije nije javno komentarisao ovakve operacije unutar Rusije, pohvalio je 225. napadačku pukovniju Ukrajine za njihov rad u tom regionu.
Ruski vojni blogeri su izvještavali o borbama u Belgorodskoj oblasti između ruskih i ukrajinskih trupa.
Moskva je tvrdila nakon napada na Krivi Rih da "nema napada na socijalne objekte i infrastrukturu", ponavljajući dugogodišnji odgovor na optužbe ukrajinskih zvaničnika da napad predstavlja ratni zločin.
Svjedočanstva očevidaca, zvanične izjave, javni zapisi i drugi izvori otvorenih podataka koje je proučio istraživački tim Systema, istraživačka redakcija Radija Slobodna Evropa na ruskom jeziku, međutim, pokazuju da je restoran koji ruska vojska tvrdi da je bio meta napada jer je navodno bio domaćin sastanku vojnih jedinica i stranih savjetnika, zapravo bio mjesto održavanja foruma industrije ljepote i rođendanske zabave.
Rusija je negirala napade na civilnu infrastrukturu uprkos svakodnevnim dokumentovanim napadima na gradove širom Ukrajine.
Ti napadi su eskalirali od kada je Bijela kuća počela pritiskati Rusiju da pristane na primirje sa Ukrajinom u martu.
Ukrajina je pristala prihvatiti američki prijedlog za početno 30-dnevno primirje, nakon pregovora u Saudijskoj Arabiji, dok Rusija tvrdi da još uvijek proučava prijedlog.
Moskva i Washington su također najavili dogovor o ograničavanju vojne aktivnosti u Crnomorskoj regiji.
Međutim, ukrajinske i ruske snage su nastavile međusobno ispaljivati dronove i rakete gotovo svake noći.
