Najviši ukrajinski diplomata odbacio je primirje koje je Rusija proglasila kao "farsu", optužujući moskovske snage da su prvog dana 72-satnog prekida vatre, 8. maja, počinile stotine kršenja duž cijele linije fronta.
Istovremeno, ukrajinski parlamentu ratifikovao je 8. maja sporazum kojim se Sjedinjenim Državama daje povlašten pristup mineralnom bogatstvu zemlje, učvrstivši dogovor koji je američki predsjednik Donald Trump označio kao ključni element svojih nastojanja da posreduje u okončanju ruskog rata protiv Ukrajine.
Međutim, optužbe da Rusija krši svoje obećanje da će obustaviti vatru na tri dana – osim u slučaju da bude napadnuta – naglašavaju složenost napora za postizanje mira. Potpredsjednik SAD-a J.D. Vance izjavio je dan ranije da je "jaz ogroman" između stavova Moskve i Kijeva.
U Kijevu i drugim većim ukrajinskim gradovima ujutro 8. maja bilo je tiho nakon što je stupilo na snagu trodnevno primirje koje je jednostrano proglasila Rusija, bez izvještaja o napadima dronovima dugog dometa ili raketnim lansiranjima nakon nekoliko noći neprekidnog bombardovanja.
Ali situacija na frontu, koji se proteže oko 1.200 kilometara od ruske granice na istoku do Crnog mora na jugu, bila je sasvim drugačija, napisao je ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha na mreži X.
"Prema podacima naše vojske... ruske snage nastavljaju napade duž cijele linije fronta. Od ponoći do podneva Rusija je počinila 734 kršenja primirja i izvela 63 jurišne operacije, od kojih 23 još traju", napisao je Sibiha.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je prošlog mjeseca najavio da će Rusija obustaviti vatru od 8. do 10. maja – period koji se poklapa s vojnim paradama 9. maja na Crvenom trgu i drugim svečanostima povodom 80. godišnjice poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu – i pozvao Ukrajinu da učini isto.
Sibiha je napisao da je bilo "586 napada na položaje naših trupa, od čega je 464 izvedeno teškim naoružanjem; 176 napada dronovima; i 10 zračnih napada s 16 vođenih avionskih bombi".
"Očekivano, Putinovo 'paradno primirje' pokazalo se kao farsa", dodao je.
Ukrajinske vazdušne snage ranije su saopštile da su ruski avioni dvaput bacili vođene bombe na Sumsku oblast na sjeveroistoku Ukrajine u ranim satima 8. maja, dok je jedan vojnik iz Donjecke oblasti rekao da su ruske snage koristile dronove i bombe u jutarnjim napadima.
Vazdušne snage su navele da su prve bombe u Sumoj oblasti bačene skoro tri sata nakon što je primirje stupilo na snagu u ponoć. Drugi napad izveden je unutar dva sata nakon toga. Nema informacija o šteti.
Susret Putina i Xija
Ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je 72-satno primirje koje će se poklopiti s trodnevnim obilježavanjem 80. godišnjice poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.
Putin se u četvrtak u Kremlju sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, jednim od nekoliko čelnika zemalja koji su doputovali u Moskvu na proslavu Dana pobjede, čiji je centralni događaj vojna parada na Crvenom trgu 9. maja.
Uprkos sankcijama Zapada, Kina pomaže da ruska ekonomija ostane stabilna i finansira rat protiv Ukrajine, koji ulazi u četvrtu godinu od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, između ostalog kupovinom ruske nafte i gasa, bez javne osude Kremlja zbog krvoprolića.
Putin koristi lažne tvrdnje da je ukrajinska vlada "neonacistička" kao jedan od izgovora za ničim izazvanu invaziju.
"Zajedno s našim kineskim prijateljima čvrsto stojimo u odbrani historijske istine, čuvamo sjećanje na ratne događaje i suprotstavljamo se savremenim oblicima neonacizma i militarizma", rekao je Putin u javnom dijelu sastanka s Xijem.
Xi je Putinu rekao da Kina stoji uz Rusiju u borbi protiv "unilateralizma i hegemonističkog zastrašivanja", aludirajući na zajednički antiamerički stav. Dodao je da će "Kina sarađivati s Rusijom u preuzimanju posebne odgovornosti velikih svjetskih sila".
Xi je nazvao Putina svojim "starim prijateljem", dok je Putin Xija oslovio s "dragi prijatelju".
Među gostima u Moskvi su i slovački premijer Robert Fico, koji otvoreno osporava podršku Evropske unije Ukrajini, kao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je uprkos pritiscima EU otputovao u Moskvu, iako bi posjeta mogla ugroziti evropske integracije Srbije.
Ukrajina se nije obavezala da će poštivati primirje, navodeći da ga je Putin proglasio samo kako bi stvorio privid da želi okončati rat.
'Stvarna šansa za diplomatiju'
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je kasno u srijedu da su sirene za uzbunu odzvanjale širom Ukrajine nakon smrtonosnih noćnih napada.
"Tokom noći desio se još jedan ruski napad raketama i dronovima, balistički udari i više od 140 borbenih dronova u jednoj noći", rekao je Zelenski. "Bilo je glasno u Kijevu i drugim gradovima. Nažalost, ima ranjenih. Nažalost, ima i poginulih."
Dodao je da Ukrajina i dalje stoji iza svoje ponude o uspostavi primirja od 30 dana u ratu koji je počeo ruskom invazijom u februaru 2022.
"Naša ponuda za obustavu napada, za primirje u trajanju od najmanje 30 dana, još stoji — nismo je povukli jer predstavlja stvarnu šansu za diplomatiju", izjavio je.
Rusija nije odgovorila na prijedlog o 30-dnevnom primirju osim nastavkom novih napada, rekao je Zelenski.
"To jasno i očigledno pokazuje svima ko je izvor rata", dodao je.
Zelenski je spomenuo i brojne napade dronovima koji su ove sedmice gađali ruske ciljeve uoči obilježavanja Dana pobjede. Ti napadi doveli su do zatvaranja aerodroma u Moskvi i prizemljenja letova.
"I potpuno je pravedno da rusko nebo, nebo agresora, danas takođe nije mirno", rekao je Zelenski.
Sjedinjene Države su predložile 30-dnevno primirje još u martu, a Ukrajina je pristala. Rusija je izjavila da se takva mjera može uvesti tek nakon što se uspostave mehanizmi za njeno provođenje i nadgledanje.
Obje zemlje su pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da brzo okončaju rat, najveći sukob u Evropi još od Drugog svjetskog rata.
Putin je izjavio da je posvećen postizanju mira, ali je potpredsjednik SAD-a J.D. Vance rekao da "Rusi traže previše" dok Washington pokušava dovesti dvije strane za pregovarački sto.
"Korak koji sada moramo preduzeti jeste da Rusija i Ukrajina počnu međusobno razgovarati", rekao je Vance. "Smatramo da je vjerovatno nemoguće da mi u potpunosti posredujemo u cijelom procesu bez barem nekih direktnih pregovora."
