Dostupni linkovi

Zašto bi Rusija koristila hipersoničnu raketu da napadne Ukrajinu?


Ruski bombarderi dugog dometa Tu-22M-3 ttkom vojne parade povodom Dana pobjede kojom se obilježava 71 godina nakon pobjede u Drugom svjetskom ratu na Crvenom trgu u Moskvi, Rusija, 9. maja 2016.
Ruski bombarderi dugog dometa Tu-22M-3 ttkom vojne parade povodom Dana pobjede kojom se obilježava 71 godina nakon pobjede u Drugom svjetskom ratu na Crvenom trgu u Moskvi, Rusija, 9. maja 2016.

Najnoviji ruski raketni napad na ukrajinsku civilnu infrastrukturu označio je jedan od najvećih takvih napada u posljednjih nekoliko mjeseci.

Zašto?

U četvrtak je Rusija ispalila više od 80 projektila u golemom pokušaju da savlada ukrajinsku protuzračnu odbranu i osakati energetski sistem zemlje.

Rusija redovito pokreće slične udare od oktobra u pokušaju da demoralizira stanovništvo i prisili ukrajinsku vladu da se povinuje zahtjevima Kremlja.

Napadi u četvrtak, 10. marta, ipak su se razlikovali od ranijih uključivanjem većeg broja sofisticiranih hipersoničnih projektila koji su najnaprednije oružje u ruskom arsenalu.

No baš kao ni prethodne takve rakete, nisu uspjele uzrokovati trajnu štetu energetskoj mreži zemlje, a ekipe za popravke brzo su obnovile opskrbu strujom u većini regija.

U nastavku je pregled najnovijeg ruskog raketnog napada i oružja koje je uključeno.

Šta su rekli ukrajinski i ruski zvaničnici?

Zapovjednik ukrajinske vojske, general Valerii Zalužnji, rekao je da je Rusija lansirala 81 projektil i osam eksplozivnih bespilotnih letjelica Šahed iranske proizvodnje u baražnoj vatri u četvrtak rano, a ukrajinska protuzračna odbrana oborila je 34 rakete i četiri bespilotne letjelice.

Prema Zalužnjiju, te rakete uključuju šest hipersoničnih projektila Kinžal, najnaprednije oružje u ruskom arsenalu.

Glasnogovornik ukrajinskih zračnih snaga Jurij Ihnat naglasio je da Ukrajini nedostaju sredstva za presretanje Kinžala i starijih projektila Kh-22 koji su također korišteni u udarima u četvrtak.

Rusko ministarstvo odbrane opisalo je baraž kao "udar odmazde" za ono što je Moskva opisala kao prekogranični napad ukrajinskih sabotera koji su prošle sedmice napali dva sela u regiji Brjansk u zapadnoj Rusiji.

Skupina samoprognanih Rusa koji se bore uz ukrajinske snage preuzela je odgovornost za napad, dok je Ukrajina negirala umiješanost. Moskva nije rekla koliko je raketa ispaljeno, ali je tvrdila da su pogodile zadane mete.

Fotografija preuzeta iz videa koji je objavila press služba ruskog Ministarstva odbrane 15. jula 2022. prikazuje krstareću raketu Kalibr dugog dometa koju je lansirao ruski vojni brod s nepoznate lokacije.
Fotografija preuzeta iz videa koji je objavila press služba ruskog Ministarstva odbrane 15. jula 2022. prikazuje krstareću raketu Kalibr dugog dometa koju je lansirao ruski vojni brod s nepoznate lokacije.

Kako se najnoviji napad razlikovao od ranijih?

Vojni analitičari primijetili su da je broj projektila Kinžal, korištenih u baražnoj vatri u četvrtak, bio znatno veći u usporedbi s prethodnim napadima, koji obično nisu uključivali više od nekoliko takvih oružja.

Kinžal je jedno od najnovijih i najnaprednijih ruskih oružja.

Ruska vojska kaže da balistička raketa koja se lansira iz zraka ima domet do 2 000 kilometara (oko 1 250 milja) i leti brzinom deset puta većom od brzine zvuka, što otežava presretanje.

Kombinacija hipersonične brzine i teške bojeve glave omogućuje Kinžalu uništavanje jako utvrđenih ciljeva, poput podzemnih bunkera ili planinskih tunela.

Rusija je koristila Kinžal za udare na ciljeve u Ukrajini počevši od ranih dana invazije, ali je koristila skupo oružje štedljivo i protiv prioritetnih ciljeva, očito odražavajući mali broj dostupnih Kinžala.

Tačne mete ruskih napada i nastala šteta ostaju nejasni jer su ukrajinske vlasti držale pod čvrstom tajnošću takve informacije kako bi izbjegle davanje traga Rusiji za planiranje budućih napada.

Tu-22M leti iznad Crvenog trga tokom probe za vojnu paradu povodom Dana pobjede koja se održava u Moskvi 9. maja kako bi se proslavila 71 godina nakon pobjede u Drugom svjetskom ratu u Moskvi, 2016.
Tu-22M leti iznad Crvenog trga tokom probe za vojnu paradu povodom Dana pobjede koja se održava u Moskvi 9. maja kako bi se proslavila 71 godina nakon pobjede u Drugom svjetskom ratu u Moskvi, 2016.

Također nije jasno koje je rakete Rusija koristila da pogodi koje ciljane objekte, iako su zapadni dužnosnici i vojni analitičari tvrdili da se Rusija suočava sa sve većim nedostatkom najsuvremenijeg oružja, s novom proizvodnjom koja je prespora da bi nadoknadila količinu koja je već potrošena.

Britansko ministarstvo odbrane primijetilo je u petak da su intervali između ruskih raketnih napada porasli, vjerovatno "zato što Rusija sada treba skladištiti kritičnu masu novoproizvedenih projektila izravno iz industrije prije nego što može osigurati dovoljno velik udar da vjerodostojno nadjača ukrajinsku protuzračnu obranu".

Kinžal nose borbeni avioni MiG-31, od kojih su neki bazirani u Bjelorusiji. Rusija je koristila teritorij svog saveznika kao odlagalište za invaziju i tamo držala svoje trupe i oružje.

Koje je još oružje koristila Rusija?

Ukrajinska vojska je rekla da je baraž u četvrtak također uključivao šest starijih projektila Kh-22, koje lansiraju teški bombarderi Tu-22M i lete brzinom više od tri puta većom od brzine zvuka.

Masivno oružje, koje ima domet od 600 kilometara i datira iz 1970-ih, dizajnirao je Sovjetski Savez za udar na američke nosače aviona i druge ratne brodove. Ima veliku snagu zahvaljujući svojoj nadzvučnoj brzini i teškom teretu od 630 kilograma eksploziva, ali njegov zastarjeli sistem navođenja mogao bi ga učiniti vrlo nepreciznim protiv ciljeva na zemlji, povećavajući vjerovatnost kolateralne štete.

Kao i u prethodnim napadima, Rusija je također ispalila moderne krstareće rakete Kh-101 koje nose strateški bombarderi i krstareće rakete Kalibr koje lansiraju ratni brodovi. Rakete velikog dometa visoke preciznosti su podzvučne i ukrajinska vojska je rekla da ih je uspješno gađala.

Još jedan dio ruskih napada bile su rakete protuzračne odbrane S-300 koje Rusija koristi protiv kopnenih ciljeva na relativno manjoj udaljenosti od prve crte.

Dok njezinoj relativno maloj bojevoj glavi nedostaje moć većeg oružja dizajniranog za gađanje ciljeva na zemlji, čini se da Rusija ima veliku zalihu takvih projektila i Ukrajina ih ne može presresti.

U ovoj snimci koju je dostavila press služba ruskog Ministarstva odbrane, krstareću raketu Kalibr dugog dometa lansirao je brod ruske mornarice u istočnom Sredozemlju, 19. augusta 2016.
U ovoj snimci koju je dostavila press služba ruskog Ministarstva odbrane, krstareću raketu Kalibr dugog dometa lansirao je brod ruske mornarice u istočnom Sredozemlju, 19. augusta 2016.

Rusija je također koristila neke projektile kraćeg dometa koji se lansiraju iz zraka u borbenim avionima i iranskim bespilotnim letjelicama. Ukrajinski dužnosnici rekli su da je vojska postala sve uspješnija u borbi s njima, obarajući većinu dronova lansiranih u svakom napadu.

Ukrajinski dužnosnici i stručnjaci kažu da korištenjem brojnih tipova projektila, kao i bespilotnih letjelica u jednom masovnom napadu, Rusija pokušava nadjačati ukrajinsku protuzračnu odbranu.

"Ukrajinskoj protuzračnoj odbrani mnogo je teže nositi se s napadom kada lansira šaroliku kolekciju balističkih i običnih projektila zajedno s bespilotnim letjelicama", rekao je Ždanov.

"Rusija je tražila slabe tačke u ukrajinskoj protuzračnoj obrani i djelomično je uspjela."

XS
SM
MD
LG