Gradonačelnik Kijeva u sukobu je s predsjednikom. Ministar odbrane pod istragom je zbog borbe za kontrolu nad nabavkom oružja. Vojni regruteri teško pronalaze dovoljno ljudi za front, dok se Ukrajinci odupiru pozivima na snižavanje starosne granice za mobilizaciju.
Istovremeno, prošle sedmice još dva grada pala su u ruke ruskih snaga, iako su ti gubici više simbolični nego strateški.
Ukrajina vodi egzistencijalni rat za odbranu, pokušavajući zaustaviti skoro trogodišnju sveobuhvatnu rusku invaziju. Iako iscrpljeni i pogođeni ratom, građani su uglavnom nastavili podržavati predsjednika Volodimira Zelenskog.
No, pukotine u političkom vrhu i među ukrajinskim liderima postaju sve vidljivije. Koliko će se proširiti i produbiti, ostaje neizvjesno, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Bez obzira na to, dolaze u nezgodnom trenutku za Kijev, dok jačaju pritisci za primirje s Moskvom, a glavni ukrajinski saveznik – Sjedinjene Američke Države – sve otvorenije nastoji okončati rat. Istovremeno, diplomatski napori dobijaju na intenzitetu uoči Minhenske sigurnosne konferencije ovog vikenda.
"Ove činjenice pokazuju da politički proces u Ukrajini ostaje aktivan čak i tokom rata", rekla je Orisija Lucevič (Orysia Lutsevych), analitičarka iz britanskog think tank-a Chatham House. "Mnogi se nadaju mogućem primirju i povratku političke konkurencije. Gotovo kao povratak u normalan život – s izborima i političkom borbom."
Rat: nastavak politike drugim sredstvima
Na ratištu, ukrajinske snage su mjesecima u defanzivi, još od februara 2024.
U augustu prošle godine, Kijev je pokušao preokrenuti narativ pokretanjem smjele prekogranične ofanzive na rusku Kursku oblast – najvećeg upada stranih trupa na rusku teritoriju od Drugog svjetskog rata. Ukrajina je time željela smanjiti pritisak na drugim dijelovima fronta i dokazati Zapadu da je i dalje vojno sposobna i inovativna.
Zapad jeste bio iznenađen, ali ruske trupe nisu preusmjerene s drugih pravaca. Tokom jeseni i zime, ukrajinska vojska bila je prisiljena na povlačenje na više lokacija.
Velika Novosilka, grad na jugu Donbasa, pao je 27. januara, nakon što su ukrajinski zvaničnici potvrdili povlačenje 110. zasebne mehanizovane brigade. Nekoliko dana kasnije, ruske snage preuzele su posljednje dijelove Kurahova, potiskujući ukrajinske trupe zapadno prema Zaporožju.
General-major Mihajlo Drapatij, novi komandant ukrajinskih kopnenih snaga, dobio je naređenje da preuzme direktnu kontrolu nad istočnim frontom – što su mnogi vidjeli kao znak zabrinutosti među vojnim zapovjednicima.
Političke tenzije u glavnom gradu
U Kijevu, gradonačelnik Vitalij Kličko, bivši svjetski bokserski prvak, 29. januara je javno napao Zelenskog, optuživši predsjednički ured za političke igre prilikom imenovanja novog vojnog administratora glavnog grada.
Vojni administratori uvedeni su širom zemlje od početka invazije radi boljeg usklađivanja civilne i vojne vlasti. No, Kličko je tvrdio da je imenovanje Timura Tkačenka mjesec dana ranije imalo "političke motive", optužujući ga za "miješanje i blokiranje ekonomskih aktivnosti" u Kijevu.
"Obraćam se predsjedniku Ukrajine", rekao je Kličko u videu objavljenom na Telegramu. "Dok ste vi, kao vrhovni komandant, fokusirani na rat i odbranu zemlje, ljudi oko vas neprestano se bave političkim spletkama."
Tkačenko nije ostao dužan.
"Nisam sklon organizovanju političkih predstava, za razliku od onih koji su u gradskoj upravi decenijama", odgovorio je. "Rješavat ćemo probleme grada i pomagati ljudima Kijeva."
Problemi s nabavkom oružja
Istovremeno, Ministarstvo odbrane suočava se s velikom birokratskom bitkom oko načina nabavke oružja za vojsku.
Agencija za nabavku naoružanja osnovana je 2022. kako bi upravljala ogromnim prilivom vojne pomoći iz inostranstva i domaće proizvodnje. Prije toga, kupovina oružja u Ukrajini bila je često obilježena korupcijom.
No, 31. januara, ministar odbrane Rustem Umerov smijenio je čelnicu agencije Mariju Bezrukovu, optuživši je za loše upravljanje.
Bezrukova je odbacila optužbe i ustvrdila da je Umerovova odluka nelegalna jer joj je nadzorni odbor produžio mandat. Nacionalni antikorupcijski biro (NABU) zatim se uključio u spor, otvarajući istragu i navodeći da bi ministar mogao biti u prekršaju zbog nepoštivanja odluke nadzornog odbora.
Nastali haos izazvao je zabrinutost među članicama G7.
"Poštivanje principa dobrog upravljanja i preporuka NATO-a ključno je za očuvanje povjerenja javnosti i međunarodnih partnera", poručili su u zajedničkoj izjavi.
Više muškaraca, više mladića
Ukrajinski problemi na frontu uveliko proizlaze iz nemogućnosti da pošalje dovoljno ljudi kako bi ojačala iscrpljene i oslabljene jedinice koje se bore protiv brojnije i bolje naoružane ruske vojske. Iako su prošle godine usvojene zakonske reforme kako bi se poboljšao postojeći sistem, zvaničnici i dalje imaju poteškoća s regrutacijom i obukom novih vojnika.
Posebno upečatljiv primjer ovih izazova je skandal oko 155. zasebne mehanizovane brigade – jedinice obučene i naoružane od strane Francuske, koja je trebala biti predvodnica modernizovane ukrajinske vojske. Umjesto toga, deseci vojnika su dezertirali, njen komandant je smijenjen neposredno prije raspoređivanja u Donbas, a istrage su u toku kako bi se utvrdilo šta je pošlo po zlu. Zelenski je zbog toga obustavio formiranje sličnih brigada.
Zvaničnici SAD-a i drugih zapadnih zemalja zalažu se za snižavanje starosne granice za mobilizaciju sa 25 na 18 godina. No, Zelenski tome pruža otpor, strahujući da bi takav potez dodatno ugrozio ionako krhku demografsku situaciju u zemlji i dugoročno onemogućio oporavak populacije.
Slon u sobi
Sve ove izazove zasjenjuje mogućnost mirovnih pregovora. Administracija Donalda Trumpa već je signalizirala da će koristiti kombinaciju pritisaka i podsticaja kako bi natjerala Kijev i Moskvu da barem sjednu za pregovarački sto.
Jedno od ključnih pitanja u tom kontekstu jeste da li bi Ukrajina trebala suspendovati ratno stanje kako bi omogućila održavanje predsjedničkih izbora, koji su zabranjeni od početka ruske invazije. Zelenski je osvojio petogodišnji mandat 2019. godine.
Prema anketi objavljenoj 3. februara, Ukrajinci trenutno najviše povjerenja imaju u Valerija Zalužnog, bivšeg vrhovnog komandanta, koji je nedavno imenovan za ambasadora u Velikoj Britaniji. Iako se od tada drži podalje od političke scene, mnogi ga vide kao ozbiljnog kandidata ako dođe do izbora.
Na drugom mjestu je Kirilo Budanov, enigmatični šef ukrajinske vojne obavještajne službe, dok je treće mjesto zauzeo Oleksandr Usik, bokser koji je prošle godine osvojio titulu svjetskog prvaka u teškoj kategoriji.
Zelenski se našao na četvrtom mjestu.
Stručnjaci ističu da je njegov politički tim svjestan da bi Zalužni bio ozbiljan rival na izborima. Ipak, otkako se preselio u London, grubi bivši general uglavnom poziva na nacionalno jedinstvo u borbi protiv ruskog agresora.
Uz to, postoji i bojazan da bi Rusija mogla pokušati utjecati na eventualne ukrajinske izbore – kao što je to činila u prošlosti.
Sergej Žuk, saradnik Wilson Centra u Washingtonu i profesor na Ball State Univerzitetu u Indiani, izjavio je prošlog mjeseca za Radio Slobodna Evropa da bi Kremlj mogao iskoristiti svoju moćnu propagandnu mašineriju i proruske elemente unutar Ukrajine kako bi destabilizovao zemlju tokom izbora.
U pozadini je i bivši predsjednik Petro Porošenko, kojeg je Zelenski porazio 2019. godine. Njegove pristalice, čini se, pripremaju teren za njegov novi politički angažman, iako ostaje nepopularan u široj javnosti.
"Uvijek se raspravljalo o mobilizaciji, ratnim porezima, procesu nabavke u Ministarstvu odbrane i izgradnji odbrambenih objekata oko elektrana", kaže Orisija Lucevič. "Međutim, postoji jedinstvo tamo gdje je najvažnije – oko neprijatelja, a taj neprijatelj je Rusija."