Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mjesecima je molio Sjedinjene Države i Britaniju za pravo da koriste svoje rakete dugog dometa za napad duboko u teritoriju Rusije.
Čini se da je konačno blizu postizanja svog cilja.
Bio je primjetan zamah u posljednjih nekoliko sedmica u pogledu napora da se olabave ova ograničenja, uoči ključnog sastanka između predsjednika Joea Bidena i britanskog premijera Keira Starmera u Washingtonu 13. septembra. Bilo je očekivano se da će dvojica lidera razgovarati o podršci Ukrajini, između ostalih tema, ali ne i zvanično objaviti bilo kakvu promjenu politike.
Međutim, sam sastanak i druge informacije objavljene tokom sedmice dale su nagovijestiti da se nešto sprema. Upitan 11. septembra da li će popustiti ograničenja, Biden je rekao: "Radimo o tome upravo sada", signalizirajući moguću promjenu u svojoj poziciji. Komentar je došao u vrijeme kada su mnogi članovi Kongresa, uključujući i one iz njegove vlastite Demokratske stranke, pozvali predsjednika da ublaži svoju politiku.
"Očekujem da ćemo uskoro vidjeti najavu o popuštanju ograničenja", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mark Cancian, vojni analitičar Centra za strateške i institucionalne studije. Smatra da je mnogo toga rečeno i učinjeno oko toga u posljednje vrijeme da bi bilo vrlo teško reterirati.
"Pretpostavljam da Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo rade na uslovima, posebno za određivanje ciljeva, jer će htjeti da ograniče udare na vojne ciljeve kako bi izbjegli civilne žrtve i patnje."
Vjerovatne dozvoljene mete za udare dugog dometa uključivale bi aerodrome, logistička čvorišta, skladišta i štabove, kaže Cancian.
Ukrajina je od početka godine u više navrata gađala ruske energetske resurse, posebno rafinerije nafte i skladišta, vlastitim domaćim, dalekometnim dronovima. Iako su oni legitimni vojni ciljevi unutar Rusije, Bidenova administracija nije iskazala podršku napadima.
Britanski list Guardian objavio je 12. septembra da je London već dao zeleno svjetlo Ukrajini da koristi svoje krstareće rakete Storm Shadow, koje mogu putovati do 250 kilometara, za udare dugog dometa duboko u rusku teritoriju. Velikoj Britaniji je, pak, potrebna dozvola Washingtona jer projektili sadrže američke dijelove.
Davanje zelenog svjetla Ukrajini za korištenje "Vojnih taktičkih raketnih sistema" (ATACMS) -- moćne, supersonične, balističke rakete koja može putovati i do 300 kilometara -- da uništi ruske vojne ciljeve daleko od linija fronta nakon višemjesečnog odlaganja bilo bi u skladu sa obrascem Bidenove administracija od početka invazije Moskve.
Administracija je prvobitno odbila zahtjeve Ukrajine za tenkove "Abrams", borbene avione" F-16" i rakete dugog dometa poput visokomobilnog artiljerijskog raketnog sistema (HIMARS) i ATACMS-a, dijelom zbog zabrinutosti da bi to moglo isprovocirati Rusiju. Biden je na kraju popustio na sve te zahtjeve uz pojačan pritisak Ukrajine, saveznika i ukrajinskih pristalica kod kuće.
Ranije ove godine, kako su se ruske snage koncentrirale u blizini granice s očiglednom namjerom da ponovo napadnu Harkiv, drugi po veličini grad u Ukrajini, Bidenova administracija je olabavila svoju politiku i dozvolila Ukrajini da udara ATACMS-om na snage tik unutar Rusije, ali ne dalje.
Klizne bombe
Poziv za ublažavanje ograničenja na udare dugog dometa porastao je ove godine jer Rusija nastavlja terorizirati ukrajinske trupe i gradove snažnim kliznim bombama koje je teško uočiti na radaru. Zelenski je u junu rekao da Rusija baca čak 3.000 takvih bombi mjesečno.
Napad na ukrajinske položaje s neba omogućio je ruskim kopnenim trupama -- iako uz iznimnu cijenu ljudskih života i opreme -- da zauzmu teritoriju, prijeteći ključnim logističkim gradovima, poput Pokrovska.
Najbolja obrana od kliznih bombi je uništiti avione koji ih ispuštaju ili odbiti te avione dalje od prve linije, nešto što se može postići ciljanjem avio baza, kažu stručnjaci.
Ali Cancian se složio sa prošlosedmičnom izjavom američkog ministra obrane Lloyda Austina da ublažavanje ograničenja neće preokrenuti tok rata u korist Ukrajine.
Analitičar je ukazao na ograničeni uticaj zapadnog oružja dugog dometa na Krim koji kontrolira Rusija. Ukrajina je tim oružjem gađala ruske aerodrome i drugu vojnu imovinu na poluotoku. Iako je to oslabilo sposobnosti Moskve, to nije bilo odlučujuće na tom dijelu ratne scene, rekao je.
Dodao je da bi upotreba dalekometnih preciznih projektila unutar Rusije mogla Moskvi otežati lansiranje kliznih bombi i prisiliti je da raštrka štabove i logističke centre, čineći svoju vojnu operaciju manje efikasnom.
"To neće promijeniti igru, ali bi bilo od pomoći", rekao je.
Putinove prijetnje
Kako je ove sedmice rastao momentum za ublažavanje ograničenja, ruski predsjednik Vladimir Putin izdao je svoje posljednje upozorenje Zapadu o podršci Ukrajini, rekavši da će takvu promjenu politike smatrati "direktnim učešćem" zemalja NATO-a u ratu u Ukrajini. Međutim, nije rekao kako će reagovati.
Putin je 2022. godine nagovijestio upotrebu taktičkog nuklearnog oružja, komentar koji je odmah izazvao negativan odgovor širom svijeta, uključujući i prijateljske zemlje poput Indije. Ranije ove godine, nakon posljednje promjene američke politike, rekao je da bi Rusija mogla isporučiti smrtonosno oružje protivnicima Zapada.
Putinovo zveckanje oružjem uticalo je na oprezan pristup Bidenove administracije u snabdijevanju Ukrajine sve sofisticiranijim oružjem kao što su borbeni avioni "F-16" i projektili dugog dometa i dozvoljavaju udara unutar Rusije. Neki stručnjaci tvrde da su to Putinove prazne prijetnje, navodeći da on do danas nije izvršio nijednu, te da Sjedinjene Države ne bi trebale obraćati pažnju na njih.
David Kramer, koji je bio pomoćnik američkog državnog sekretara za demokratiju, ljudska prava i rad od 2008. do 2009. rekao je na konferenciji 12. septembra da Putin koristi nuklearnu prijetnju da potkopa odlučnost Zapada.
"Zaista bih upozorio da se ne preuveličava mogućnost nuklearne eskalacije. To je ono što Putin želi da mislimo. Nemojmo nasjedati na to", rekao je Kramer, stručnjak za Rusiju koji je sada izvršni direktor Instituta "George W. Bush".