Dostupni linkovi

Može li uspjeh ukrajinske kontraofanzive omesti zahtjeve Kijeva za još oružja?


Ukrajinske trupe u julu, spremaju se da na ruske položaje u regionu Harkiv ispale haubicu M777 koju su im isporučile SAD.
Ukrajinske trupe u julu, spremaju se da na ruske položaje u regionu Harkiv ispale haubicu M777 koju su im isporučile SAD.

Razbijanje ruskih snaga u protekloj sedmici naglasilo je kako borbene sposobnosti ukrajinske vojske tako i efikasnost zapadne vojne pomoći koja je do sada pružena, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Prema većini procjena, nekoliko puta nadjačana Ukrajina je iskoristila zapadnu artiljeriju i rakete da probije linije ruske vojske, koja se smatra drugom najmoćnijom vojskom na svijetu, ponovno zauzevši desetine gradova uključujući i neke od ključnih tačaka.

S obzirom na to da su mnogi lideri i analitičari u Vašingtonu i Briselu uvjereni da je sigurnost Zapada na kocki u ovom ratu, čini se da je iznenađujući uspjeh Ukrajine dao Sjedinjenim Državama i Evropi novi podsticaj za ubrzavanje isporuka vojne pomoći Kijevu.

Ipak, vašingtonski analitičari i lobisti kažu da će se vjerovatno malo toga promijeniti u kratkom roku - uglavnom zbog upornog straha od izazivanja Rusije i eskalacije sukoba. Uspjeh Kijeva mogao bi, kako kažu, čak i zaustaviti napore za snabdijevanje snažnijim oružjem i municijom, poput vođenih projektila dometa od 300 kilometara.

"Iste oprezne tendencije koje smo vidjeli u Bajdenovoj administraciji (Joe Biden) i, naravno, još više u evropskim prijestolnicama poput Berlina i Pariza, nastavljaju se", rekao je za RSE nakon nedavnog putovanja u Kijev, bivši američki ambasador u Ukrajini 2003-2006., Džon Herbst (John), koji je sada viši direktor Euroazijskog centra Atlantskog vijeća.

"Ne sumnjam da će neki od 'manje odlučnih glasova' na svim tim mjestima ukazati na ovaj uspjeh kao razlog za objašnjenje zašto Ukrajini nije potrebna veća pomoć."

Pomoć Ukrajini bila je sporno pitanje među zapadnim državama i njihovim građanima čak i prije ruske invazije 24. februara.

Dok je Moskva krajem 2021. masovno pripremala borbene trupe na granici Ukrajine i kada je rat izgledao neizbježan, zapadne zemlje su u velikoj mjeri odbacile zahtjeve Kijeva za oružje iz straha da bi pružanje te vrste pomoći moglo da isprovocira Kremlj.

Čak i nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo svoju invaziju velikih razmjera, zapadne vlade su, kažu stručnjaci, u početku uskratile vojnu pomoć zbog očekivanja da će Moskva brzo zauzeti Kijev.

Međutim, kako se Ukrajina odbila od prvog munjevitog napada Rusije i kada je postalo jasno da borba neće biti jednostrana kao što su mnogi očekivali, prve tranše zapadne pomoći počele su da stižu. Sjedinjene Države i Evropa nastavile su da šalju pomoć - iako polako, kažu pristalice Ukrajine - sa dodatim snažnijim i sofisticiranijim oružjem.

Zapad je također nametnuo neka ograničenja za korištenje tog oružja, kao što je zabrana gađanja ciljeva unutar Rusije.

"Priroda i nivo podrške Sjedinjenih Država, a donekle i Evrope, direktno je povezano s vojnim učinkom Ukrajinaca na terenu", rekao je Danijel Vajdič (Daniel Vajdich), predsjednik lobističke firme Jorktaun solušns (Yorktown Solutions) sa sjedištem u Vašingtonu, koji zagovara u ime Ukrajine.

Sposobnost Ukrajine da uspori napredovanje snažnije vojske, a zatim je potisne natrag "omogućava zagovornicima i unutar i izvan vlade da kažu: 'Pogledajte, ono što im pružamo radi. Zamislite šta bi se dogodilo kada bismo im pružili malo", rekao je Vajdič.

Međutim, lobista kaže da ne vidi da se veća američka vojna pomoć odmah sliva u Ukrajinu nakon njene uspješne kontraofanzive, ali da bi se to moglo promijeniti s vremenom. "Mislim da će ovaj (uspjeh) izvršiti pritisak na ljude da isporuče Ukrajincima više onoga što im je potrebno u srednjoročnom periodu - oružje s naprednijim mogućnostima - jer oni dokazuju da ga mogu koristiti, mogu efikasno da ga koriste i da to pravi razliku", rekao je on.

Tokom prvih mjeseci rata, dok su Sjedinjene Države razmišljale o slanju moćnijeg oružja Ukrajini, bilo je debata u zapadnim vladama i akademskim krugovima o sposobnosti ukrajinskih snaga da brzo nauče koristiti oružje NATO-a, pa čak i o tome hoće li ono imati veliki uticaj na veću vojsku.

Ovomjesečna uspješna kontraofanziva je odgovorila na ta pitanja.

'Uporni oprez'

Da bi dodatno produžio dostignuća posljednjih dana i na kraju otjerao Rusiju iz Ukrajine, Herbst kaže da su Kijevu, između ostalog, potrebni artiljerija i projektili većeg dometa, borbeni avioni, tenkovi i moderniji oklopni transporteri.

Ponovljeni zahtjevi Ukrajine za ATACMS projektilima koji mogu pogoditi ciljeve udaljene do 300 kilometara do sada su bili bez odgovora.

Iako Herbst kaže da je američka vojna pomoć Ukrajini s vremenom ojačala, ipak se odvijala sporim tempom, što je odraz "upornog opreza" unutar administracije američkog predsjednika Džoa Bajdena o mogućem izazivanju Rusije za eskalaciju sukoba. "Još treba da vidimo promjenu u obrascu - ubrzavanje obrasca," rekao je on.

Njemačka, najveća ekonomija Evropske unije, kritikovana je zbog manjka liderstva u pomoći Ukrajini. Berlin je odugovlačio sa slanjem oružja Ukrajini i to u količinama koje Kijev smatra malim.

Tokom posjete Berlinu ranije ovog mjeseca, ukrajinski premijer Denis Šmihal (Denys Shmyhal) tražio je od njemačkog kancelara Olafa Šolca (Scholz) dodatno naoružanje, uključujući borbene tenkove Leopard-2. Dok je Njemačka isporučila višecijevne raketne bacače, samohodne haubice i protivvazdušne sisteme Gepard, zadržala je tenkove.

VIDEO: RSE je pratila jedinicu ukrajinske armije koja upravlja njemačkim Panzerhaubitze 2000, samohodnim haubicama većeg dometa, kada je otvorila vatru na ruske položaje.

Čak i nakon ukrajinskog prodora na istok ovog mjeseca, njemačka ministrica odbrane Kristin Lambreht (Christine Lambrecht) ponovo je odbila zahtjev Kijeva za tenkovima. "Nijedna zemlja do sada nije isporučila pješadijska borbena vozila ili glavne borbene tenkove zapadne proizvodnje", rekla je ona u Berlinu 12. septembra. "Složili smo se s našim partnerima da Njemačka neće preduzeti takvu akciju jednostrano".

U Njemačkoj se čuju uticajni glasovi koji se zalažu za agresivniju politiku u svjetlu uspjeha Ukrajine na bojnom polju. "Svakako, ovo nije vrijeme za kolebanje i oklijevanje", rekla je za agenciju dpa 11. septembra, Mari Agnes Štrak-Cimerman (Marie-Agnes Strack-Zimmermann), predsjednica Odbora za odbranu Bundestaga. "Trenutni vojni napredak ukrajinske vojske i prve ponovo osvojene teritorije na istoku zemlje govore u prilog borbenoj snazi Ukrajine i bezuslovnoj volji da povrati svoju napadnutu zemlju."

'Umor od Ukrajine'

U svom nastojanju da pomognu Ukrajini, zapadni lideri se također mogu suočiti s "umorom od Ukrajine", jer su njihovi birači umorni od svakodnevnih vijesti o ratu i fokusiraju se na važna pitanja kao što su rast inflacije i uticaj odvikavanja Evrope od oslanjanja na ruski prirodni gas.

Veća vojna pomoć mogla bi se teško progurati u takvom okruženju, kažu stručnjaci.

Sjedinjene Države su odobrile 54 milijarde dolara vojne, ekonomske i humanitarne pomoći Ukrajini i poslale više od 14,5 milijardi dolara oružja iz zaliha Pentagona toj zemlji u sukobu od početka rata. Bajdenova administracija nastoji povećati iznos odobren za Ukrajinu za još 11,7 milijardi dolara.

"Mislim da će u jednom trenutku doći do zamora donatora", rekao je Mark Kansijan (Cancian), penzionisani pukovnik američkih marinaca i viši savjetnik u Centru za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Vašingtonu. "Teško mi je reći kada se ta tačka dostigne - kada to postane pravo političko pitanje koje utiče na nivo pomoći, ali desiće se", rekao je on za RSE.

U međuvremenu, nakon sedam mjeseci podrške, Sjedinjene Države i NATO sami se suočavaju s problemima oko zaliha oružja i municije.

S obzirom na to da je američka vojska u posljednje dvije decenije uglavnom bila fokusirana na misije borbe protiv terorizma, odbrambena industrija je smanjila proizvodnju vrsta oružja koje je Ukrajini trenutno potrebno da bi se borila u ratu kojim dominira teška artiljerija.

Kansijan kaže da je Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima iz NATO-a ponestalo nekih od "najboljih" stavki i da će biti primorani poslati stariju opremu u Ukrajinu. "Jasno smo postigli određene nivoe u određenim oblastima u kojima vojska oklijeva da ide dalje, zbog rizika koji bi se mogli pojaviti", rekao je.

On kaže da Sjedinjene Države mogu nabaviti određenu vojnu pomoć, poput municije za haubice, od saveznika izvan alijanse. "Ako urade obje te stvari - pogledaju stariju opremu i globalne izvore - onda Zapad može neograničeno snabdijevati Ukrajinu", dodao je Kansijan.

Rusija ima iste probleme, ističe Kansijan i dodaje da iako Rusija vjerovatno ima dovoljno tenkova i aviona, Moskvi možda ponestaje projektila.

Kansijan kaže da će nedavni uspjeh Ukrajine na istoku pomoći da se za sada suprotstavi svakom "umoru od Ukrajine" i da će ojačati argumente da ona može pobijediti ako pomoć bude stigla.

Ali, kao Herbst i Vajdič, on ne vidi da Sjedinjene Države ubrzavaju tu pomoć nakon nedavnih pobjeda. U stvari, marš Ukrajine prema ruskoj granici mogao bi čak "pogoršati zabrinutost" oko obezbjeđivanja ATACMS-a Kijevu, kaže on.

"Mislim da to neće donijeti mnogo promjena u paketima pomoći," rekao je.

"Mislim da to znači da će paketi pomoći nastaviti da pristižu i da ćemo nastaviti da pružamo iste vrste oružja kao do sada", kazao je Kansijan.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG