Ukrajina je pozvala Kinu da izvrši pritisak na Vladimira Putina da se krene ka miru, dok je ruski predsjednik doputovao u Peking nakon učešća na samitu Šangajske organizacije za saradnju, gdje je branio rat u kojem su poginule desetine hiljada ljudi.
"S obzirom na značajnu geopolitičku ulogu Narodne Republike Kine, pozdravili bismo aktivniju ulogu (Pekinga) u uspostavljanju mira u Ukrajini na osnovu poštovanja Povelje UN-a", saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova po dolasku Putina u kinesku prijestolnicu 2. septembra.
U saopštenju Ministarstva navodi se da je u završnoj deklaraciji Šangajske organizacije za saradnju izbjegnuto spominjanje sukoba, koji je od ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine prerastao u rat velikih razmjera.
"Smatramo da dovoljno govori to što glavni završni dokument samita, Deklaracija iz Tianjina od 20 stranica, ne sadrži nijedno spominjanje ruskog rata protiv Ukrajine", navodi se u saopštenju.
"Iznenađujuće je da najveći rat agresije u Evropi od Drugog svjetskog rata nije pomenut u tako važnom, fundamentalnom dokumentu, dok se u njemu spominje niz drugih ratova, terorističkih napada i događaja u svijetu."
Navodi se da nespominjanje ruskog rata u Ukrajini u deklaraciji "ukazuje na neuspjeh diplomatskih napora Moskve".
Ukrajinski predsjednik Zelenski je dosljedno pozivao Kinu - bliskog saveznika Rusije - da izvrši pritisak na Putina da okonča rat.
Još jedan diplomatski događaj na visokom niovu u Kini održaće se 3. septembra - masovna vojna parada u znak sjećanja na 80. godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata. Mnogi lideri - uključujući Putina - ostaju u Kini nakon Šangajske organizacije za saradnju, kako bi prisustvovali paradi.
Putin krivi Zapad
Sa samita Šangajske organizacije za saradnju u Tianjinu, u blizini Pekinga, Putin je poslao antizapadnu poruku zbog svoje invazije na Ukrajinu, dok je stajao rame uz rame s kineskim liderom Xi Jinpingom.
Putin je rekao da je rat u Ukrajini nastao "ne kao rezultat ruskog napada", već zbog puča u Kijevu koji je podržao Zapad, prema komentarima koje je prenijela ruska novinska agencija TASS.
To je bila netačna referenca na proteste na Majdanu koji su 2014. godine svrgnuli s vlasti ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, naklonjenog Moskvi, nakon što je odustao od planova za trgovinski sporazum s EU i umjesto toga se okrenuo Rusiji.
Putin je dodao da ono što je nazvao pokušajima Zapada da uvuče Ukrajinu u NATO predstavlja "direktnu prijetnju sigurnosti Rusije", što je tvrdnja koju je vojni savez više puta negirao.
U međuvremenu, evropski saveznici Kijeva u takozvanoj Koaliciji voljnih - koju predvode francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer - sastaće se u Parizu 4. septembra kako bi razgovarali o potencijalnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.
"Zajedno s našim partnerima i u koordinaciji s NATO-om, radićemo na definiranju snažnih sigurnosnih garancija za Ukrajinu. To je neophodan preduvjet za kredibilan napredak prema miru", napisao je Macron na X nakon razgovora sa šefom NATO-a Markom Rutteom.
"Takođe ćemo preispitati stav Rusije, koja istrajava u svom agresivnom ratu i nastavlja odbijati mir", dodao je Macron.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je 31. avgusta izjavila da evropski saveznici Kijeva rade na "prilično preciznim planovima" i "jasnoj mapi puta" za potencijalno raspoređivanje trupa u Ukrajinu ukoliko se postigne mirovni sporazum Kijeva i Moskve.
Von der Leyen je, u komentarima objavljenim u The Financial Timesu, dodala da bi svaki takav poduhvat imao punu podršku Sjedinjenih Država, koje su se tokom protekle godine kolebale oko potencijalnog učešća.
'Nema konkretnih planova' za trilateralni samit
Odvojeno, na marginama samita Šangajske organizacije, savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio je da nema neposrednih planova za trilateralni sastanak Putina, Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa, što je u suprotnosti s nedavnim Trumpovim izjavama da on organizira takav sastanak.
"Sada svi pričaju o trilateralnom samitu... ali nije postignut konkretan dogovor o tome između Putina i Trumpa", rekao je Ušakov.
Trump, koji je okončanje rata učinio glavnim prioritetom svoje administracije, sve je frustriraniji Putinovim odbijanjem da se sastane sa Zelenskim, ali je sugerirao da se kreće prema trilateralnom sastanku na kojem bi učestvovao.
Trump je takođe izrazio ljutnju zbog neprekidne ruske kampanje zračnih napada na ukrajinske gradove, uzrokujući smrt civila i štetu na infrastrukturi.
Mikola Kalašnjik, šef regionalne vojne uprave, rekao je 2. septembra da je u noćnom ruskom zračnom napadu na grad Bila Cerkva u blizini Kijeva ubijena jedna osoba i izazvao ogroman požar u višespratnici. Napadi su takođe prijavljeni u blizini gradova Černihiv i Sumi.
U Rusiji, guverner regije Rostov rano 2. septembra je izvijestio da je oko 320 ljudi evakuirano iz stambene zgrade nakon napada ukrajinskog drona. Detalji nisu odmah bili dostupni.