U zapadnoj Ukrajini, etnički Mađari odbijaju biti 'taoci' mađarske politike

Piše: Julija Žukova

Nekih hiljadu i po kilometara zapadno od prve linije fronta , u planinskom području koje graniči s četiri zemlje Evropske unije (EU), nalazi se ukrajinski grad čije je nekoliko hiljada etničkih mađarskih stanovnika dobilo golemu ulogu u sukobu između mađarskog premijera Viktora Orbana i EU oko toga trebaju li se nastaviti pregovori o članstvu Ukrajine, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Berehove, samo sedam kilometara od mađarske granice, središte je populacije etničke mađarske manjine u Ukrajini od otprilike 100.000 ljudi. Ulični natpisi ispisani su na oba jezika, mađarske zastave vijore se uz zastave Ukrajine i EU na zgradama vlade, a spomenik mađarskom nacionalnom heroju stoji u blizini sjedišta regionalne uprave.

Orban, koji je odbio pomoći Kijevu u borbi protiv invazije, navodi ono za šta tvrdi da su potisnuta jezička prava etničkih Mađara koji žive u Zakarpatskoj regiji kada se zalaže protiv pridruživanja Ukrajine EU-u.

Krajem septembra izjavio je da Mađarska neće podržati Ukrajinu u bilo kojem međunarodnom pitanju sve dok Kijev ne poništi zakon iz 2017. koji od ukrajinskih škola zahtijeva da učenike starije od 10 godina podučavaju na ukrajinskom - mjera za koju tvrdi da će dovesti do zatvaranja nastave na mađarskom jeziku škole.

Kao rezultat toga, Orban je sugerisao da će blokirati pregovore sa Ukrajinom o članstvu u EU - koje je 8. novembra preporučila Evropska komisija - kada prijedlog dođe na potvrđivanje na samitu lidera EU od 14. do 15. decembra. Budući da svih 27 država članica EU mora odobriti takvu mjeru, mađarski veto bio bi dovoljan da se prijedlog obori.

Međutim, u Berehovu i okolini, mnogi etnički Mađari intervjuisani u oktobru odbacili su ideju da im je potreban mađarski premijer da brani njihove interese.

"Živimo u Ukrajini", komentarisao je Laslo Zubanič, šef Ukrajinsko-mađarske demokratske zajednice, jedne od dvije organizacije mađarske dijaspore u Ukrajini. "Zbog toga se trebamo ponašati kao građani Ukrajine i uključiti se u te procese koji postoje u državi."

"Neka se o onome što govore odlučuje na (nacionalnom) nivou u Kijevu", rekao je Zubanič povodom pritužbi Budimpešte na podučavanje jezika u Ukrajini. "Mi ovdje živimo svoj život već oko 1.100 godina."

Službena web stranica Zakarpatije opisuje regiju, koja graniči s Mađarskom, Poljskom, Rumunijom i Slovačkom, kao "raskršće", s dijalektom koji odražava njenu prošlost kao dom ljudima s češkim, mađarskim, jevrejskim, romskim, rumunskim, slovačkim i ukrajinskim korijenima.

Nakon vijekova pod kontrolom Mađarske i Austro-Ugarskog Carstva, regija je postala dio Čehoslovačke nakon Prvog svjetskog rata, prije nego što ju je Mađarska, u savezu s nacističkom Njemačkom, pokušala povratiti 1939. Poslije njemačkog poraza u Drugom svjetskom ratu, Čehoslovačka je tu teritoriju ustupila Sovjetskom Savezu, čime je regija postala dio Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike.

Decenijama nakon raspada Sovjetskog Saveza i ukrajinske nezavisnosti, dugotrajni uticaj Mađarske teško je promašiti.

Između 2011. i 2020. mađarska vlada je obezbijedila najmanje 115 miliona eura Zakarpattiji, ukazuje istraživanje koje su 2021. provele Šeme (Schemes), istraživačka mreža Ukrajinskog servisa RSE-a, i grupa novinara Centralne Evrope. Taj iznos je bio otprilike jedan i po puta veći od Zakarpatskog godišnjeg budžeta.

Gradonačelnik Berehova Zoltan Babijak rekao je za Current Time, mrežu na ruskom jeziku koju vodi RSE-om u saradnji s Glasom Amerike, da su sredstva otišla u obrazovanje, zdravstvo i izgradnju infrastrukture. Istakao je da oni ne utiču na to kako grad gleda na Orbanovu politiku prema Ukrajini, za koju je rekao da je "unutrašnja stvar Budimpešte".

"Rusija nije zanimljiva tema (za nas)", rekao je. "Zato što je to neprijatelj. Neprijatelj je neprijatelj."

Jedan sredovječni muškarac koji je posjetio nedavno otvoreni memorijalni centar posvećen stanovnicima Berehova koji su poginuli boreći se protiv Rusije, izrazio je frustraciju Orbanovim prezirnim stavom prema otporu Ukrajine ruskoj invaziji.

"Stvarno mi se ne sviđa ta politika jer ne znam kuda vjetar puše, gdje se okreće", rekao je čovjek, referišući se na Orbanove ocjene vojnih sposobnosti Ukrajine.

Orban, koji je pozvao na prekid vatre u Ukrajini, ustvrdio je 26. juna u intervjuu njemačkom listu Bild da je ekonomska i vojna pomoć SAD-a i EU koštala Ukrajinu njenog suvereniteta, te da se zemlja "može boriti samo zato što ih mi na Zapadu podržavamo".

Atilo, 26-godišnji vlasnik kafića i etnički Mađar koji je naveo samo svoje ime, radije se oglušuje na takve opaske.

Opisujući sebe kao nekoga ko "govorni mađarski, ali je Ukrajinac", rekao je da ne obraća pažnju na Orbanove izjave o jeziku ili kritike ukrajinske borbe za opstanak protiv Rusije.

"Ukrajina je moja domovina. Ako moram ići braniti Ukrajinu, neka tako bude", rekao je Atilo.

Stotine etničkih Mađara borilo se ili se bori na prvim linijama fronta na istoku i jugu. Kada je 2014. izbio rat između Kijeva i snaga koje podržava Rusija u Donbasu u istočnoj Ukrajini, prva žrtva u Zakarpatskoj regiji bio je etnički Mađar, 19-godišnji Roland Popovič, koji je sahranjen uz vojne počasti, istaknuo je gradonačelnik Berehova Babyak.

Otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju u februaru 2022., mnogi etnički Mađari Zakarpatije svjesno su se udaljili od Orbanovih stavova o ratu, izjavio je Dmitro Tužanskij, direktor Instituta za centralnoevropsku strategiju, nevladinog think tanka sa sjedištem u glavnom gradu Zakarpatije, Užgorodu.

Orban je 17. oktobra, u prvim direktnim razgovorima čelnika EU i Putina, istaknuo da se "Mađarska nikada nije htjela sukobiti s Rusijom". Odbio je pridružiti se sankcijama EU protiv Rusije ili dopustiti, poput drugih zemalja NATO-a, isporuke oružja Ukrajini.

Tužanskij vidi mađarskog lidera, koji je održavao kontakt s Putinom i Rusijom i nije posjetio Ukrajinu od početka invazije, kao neusklađenog s etničkim Mađarima u zemlji: Studija iz 2023. pokazala je da dvije trećine ispitanika u Zakarpatiji podržava Mađarsku koja snabdijeva Ukrajinu oružjem za borbu protiv Rusije, rekao je.

"Znate, Viktor Orban je političar. Za njega je (dijaspora) mađarska zajednica dio cinične i pragmatične politike", rekao je Tužanskij. "Svjesno ili nesvjesno, on je u osnovi učinio mađarsku zajednicu taocem svoje politike."

Jedan lokalni etnički Ukrajinac – kao i mnogi ovdje, oženjen Mađaricom – rekao je da mađarski mediji utiču na stavove mnogih etničkih Mađara o ratu i vladi u Kijevu, ali je savjetovao oprez.

"Ne treba svakoga gledati kroz prizmu njegovog premijera", rekao je Ivan, stanovnik sela kraj Berehova u kojem se govori mađarski jezik. "Eto, on je političar, ideolog. On sanja o velikoj Mađarskoj. Ali ne podržavaju ga svi toliko."
Sjedeći na klupi u Berehovu, dvojica starijih muškaraca - jedan etnički Mađar, drugi Ukrajinac - sugerisali su da su smislili sopstveni pristup za prevazilaženje bilo kakvih mađarsko-ukrajinskih razlika.

Njih dvojica razumiju jezike jedan drugog, rekao je etnički Mađar, koji se predstavio kao Janus, i razgovaraju jedni s drugima na jeziku koji odgovara njihovom raspoloženju.

"Ako on plati kafu, onda (govorimo) na ukrajinskom", objasnio je Janus, dok se njegov prijatelj smijao. "Ako ja platim kafu, onda na mađarskom."

*Napisala Elizabeth Owen na osnovu izvještaja Julije Žukove iz Current Time-a