Visoki zvaničnik Ujedinjenih nacija (UN) konstatovao je na zasjedanju Savjeta bezbjednosti UN-a da su mirovni pregovori za Ukrajinu i implementacija sporazuma iz Minska iz februara 2015. godine, kako je naveo, "izgubili momentum" i da niti jedna od dvije strane nije spremna da učini ključne korake ka trajnom okončanju konflikta koji traje od aprila 2014. i koji je već duže u fazi "krhkog mira".
Za dva dana, 15. februara, biće tačno četiri godine od kada je takozvanim sporazumom Minsk 2 postignuto varljivo primirje nakon skoro godinu dana intenzivnih sukoba na istoku Ukrajine.
Početku sukoba prethodila je ruska aneksija poluostrva Krim u martu 2014. godine, da bi nakon toga izbile borbe između ukrajinskih snaga i proruskih separatista na istoku Ukrajine, gdje su ovi posljednji samoproglasili dvije autonomije Donjeck i Luganjsk.
Od tada do danas, ubijeno je više od 10.000 ljudi, a raseljeno više od million.
Direktni i stalni sukobi na relaciji ukrajinske snage i njihove savezničke milicije i boraca koje, prema riječima zapadnih zvaničnika, finansiraju i snabdijevaju ruske vojne jedinice, obustavljene su nakon pregovora dvije strane u Minsku iz drugog pokušaja (prvi je bio u septembru 2014. godine, prim. nov.), a njim je pod medijatorskom ulogom Francuske i Njemačke postavljen konkretan plan političkih koraka, uključujući i izbore koji bi doveli do trajnog okončanja sukoba.
Obje strane se godinama međusobno optužuju zbog neuspjeha u implementaciji sporazuma, a međunarodna zajednica, oličena u Zapadu, ukazuje na ulogu Rusije.
Pomoćnik generalnog sekretara UN-a Miroslav Jenca rekao je u Savjetu bezbjednosti da su pregovori, po svemu sudeći, "izgubili momentum" i da Rusija i Ukrajina nijesu voljne da se saglase o ključnim koracima za izlazak iz konflikta ili su, možda, previše ometane da se fokusiraju na primjenu odredbi sporazuma iz 2015.
Jenca, koji je u UN-u zadužen za evropske poslove, ukazao je da konflikt u Ukrajini nije latentan.
"To je sukob u srcu Evrope, koji nastavlja da uzima žrtve", rekao je. On je podsjetio da su se obje strane obavezivale na brojne pekide vatre i da je svaki pokušaj, nažalost, bio kratkog daha.
Ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzija i ukrajinski Volodimir Jelčenko u utorak su okrivili jedan drugog.
"Neću da ulazim u direktnu diskusiju sa mojim ukrajinskim kolegom. Ja ću samo ukazati da je on veoma mukotrpno pokušavao da zamijeni jednu od strana u konfliktu, pobunjenike u Donbasu sa ruskim trupama… Rusija, Rusija, Rusija! To je, u suštini, sve što smo čuli od njih danas. Samo ste usput pomenuli Ukrajinu u kontekstu sporazuma iz Minska i niko od vas nije spomenuo stanovnike Donbasa, njih četiri miliona, koji takođe imaju svoj glas", kazao je Nebenzija, kojem je uzvratio ukrajinski diplomata u UN-u, Jelčenko.
"Svi svakodnevni događaji dokazuju da je je samo Rusija sa svojim aktuelnm vojnim aktivnostima na okupiranim teritorijama regiona Donjeck i Luganjsk, kao i Krima, što konstituiše, za sada, jednu nepremostivu prepreku mirnom rješenju sukoba. Ruska strana predlaže veoma selektivan pristup primjeni sporazuma iz Minska, naglašavajući sopstvene političke elemente u svojoj interpretaciji. U svakom slučaju, u potpunosti ignoriše sopstvene obaveze u bezbjednosnoj i humanitarnoj oblasti", istakao je Jelčenko.
Pet država Evropske unije (EU), članica Savjeta bezbjednosti UN-a, izdalo je zajedničko saopštenje u kojem je optužilo Rusiju za nastavak potpirivanja konflikta.
"Pozivamo Rusiju da odmah ubustavi potpaljivanja sukoba, obezbjeđujući finansijsku i vojnu pomoć naoružanim formacijama", poručeno je u saopštenju.
"Ruska agresija prema Ukrajini nije ograničena samo na Donbas i Krim. Rusija teži da podrije Ukrajinu u svakoj prilici: podriva obustavu vatre, snabdijeva proruske separatiste oružjem i organizuje nelegitimne izbore, sve u svemu, krši sporazum iz Minska. Te akcije imaju tragične posljedice na živote ukrajinskih civila", kazao je na zasjedanju zamjenik britanskog ambasadora u UN-u, Jonathan Allen.
Eksplicitan u adresiranju krivice na račun Moskve bio je u vršilac dužnosti američkog ambasadora u UN-u, Jonathan Cohen.
"Da budemo jasni, rusija mora okončati ovaj sukob. Povlačenje svojih vojnih trupa sa istoka Ukrajine i Krima jedini je prihvatljiv ishod i jedni koji ćemo prihvatiti", riječi su Cohena.
Umiranje od hladnoće na kontrolnim punktovima
Sjedinjene Države nijesu direktno uključene u pregovore iz Minska, ali imaju specijalnog izaslanika posvećenog pomoći u obustavi sukoba. On, Kurt Volker, je na Twitteru napisao da Rusija nastavlja da krši sporazum.
"U četiri godine od Minska, Rusija je nastavila da krši sporazum svakog dana. Vrijeme je za mir u Ukrajini", napisao je Volker.
Posmatračka misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) navodi da se vojne pozicije dvije strane svakog dana sve više približavaju "sivoj oblasti" i da su blizu "kontaktne linije".
"Upotreba teškog oružja i njihovo raspoređivanje u blizini kontakt linije je realnost", navodi OEBS.
Kako je rekao šef monitoring misije OEBS-a u Ukrajini Ertugrul Apakan posredstvom videolinka, mnogi ljudi koriste kontrolne punktove da bi primili penzije ili vidjeli porodice razdvojene sukobom.
Samo od decembra, prema riječima Apakana, bilo je "14 slučajeva ljudi koji su umrli prirodnom smrću čekajući na kontrolnim punktovima".
Većina onih koji su umrli ove godine bili su starije osobe. Ljudi čekaju po nekoliko sati na veoma niskim temperaturama da prođu liniju kontakta, pa UN apeluje na bolje uslove na kontrolnim punktovima, naročito u Luganjsku gdje postoji samo jedan.
Ursula Mueller, zamjenica šefa za humanitarna pitanja UN-a, rekla je da sukob uzrokuje ozbiljne humanitarne probleme i da su mnogi od 3,5 miliona ljudi, kojima je neophodna pomoć, stariji, žene i djeca.
"Mnogi se muče sa pristupom školama, bolnicama i drugim esencijalnim službama. Mnogi su izgubili posao, domove, članove porodica i prijatelje", rekla je Mueller koja je navela da je UN tražio 162 miliona dolara pomoći ove godine za osiguravanje snabdijevanja za oko 2,3 miliona ljudi na istoku Ukrajine.
Facebook Forum