Više od 20 intervencija sa zmijama u Trebinju, gradu na jugu Bosne i Hercegovine tokom proteklog mjeseca imao je Mišo Pamučina iz Ustanove za ekologiju i bezbjednost u tom gradu. Kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), zmije silaze iz krša i kamena i spuštaju se u centar grada.
“Hvala Bogu nije bilo šarke, ni poskoka, već se radi o zmijama koje nisu otrovne. Ali opet je čudno da se zmije viđaju u samom gradu”, kaže Pamučina.
Antiseruma za eventualni ugriz zmije u zdravstvenoj ustanovu u Trebinju nema, potvrđuje Jelena Durić, glavna epidemiologinja Doma zdravlja. Ta zdravstvena ustanova je tražila od Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske (RS) da im pošalju antiserum, ali to se još uvijek nije desilo.
Kaznena prijava protiv nadležnih zbog nenabavke antiseruma
Dario Sandić, odvjetnik iz Banjaluke, na zapadu BiH, podnio je kaznenu prijavu 23. juna protiv protiv Branislava Zeljkovića, direktora Instituta za javno zdravstvo RS, Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite RS i Radovana Viškovića, predsjednik Vlade RS zbog toga što u tom bh. entitetu nema antiseruma za ugriz zmije.
Sandić ističe da je Institut bio dužan nabaviti antiserum protiv ujeda zmija otrovnica. Kako ističe, time što antiserum nije nabavljen, Institut je „počinio kazneno djelo izazivanje opće opasnosti“, dok su „Šeranić i Višković počinili kazneno djelo nesavjestan rad u službi“.
„Imajući u vidu da nema seruma protiv ujeda jasno je da postoji stvarna i opravdana opasnost od nastupanja smrti građana ili teškog ugrožavanja zdravlja građana“, naveo je Sandić na svom facebooku profilu.
S druge strane, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske za RSE kažu da su pokušavali da nabave antiserum i da su raspisivali tender na koji se niko nije javio.
„Pojedine bolnice i zdravstvene ustanove imaju nešto seruma, a u roku im je. U suštini nema ga nabaviti i nadamo se da ćemo taj problem riješiti nakon sastanka iduće sedmice. Mi smo bili u situaciji da nismo uspjeli nabaviti, ali vidimo sada da se to na državnom nivou sve pokrenulo“, kaže Milka Mrđa, glasnogovornica Instituta za javno zdravstvo RS.
Prema njenim riječima, antiseruma nema dovoljno, jer se za njegovu proizvodnju koristi otrov zmije poskok koja je zaštićena životinja i u BiH i u Crnoj Gori.
Šta je tema sastanka sljedećeg tjedna?
Ministarstvo civilnih poslova BiH (MCP) iniciralo je sljedećeg tjedna održavanje online sastanka na kojem bi, uz predstavnike ovog ministarstva, trebali biti prisutni i predstavnici Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, Zavoda za javno zdravstvo Federacije (FBiH), Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske (RS) i Instituta Torlak iz Beograda,
Bosna i Hercegovina nema ministarstvo zdravstva na državnom nivou, pa je za pitanja iz domena zdravstva nadležno Ministarstvo civilnih poslova BiH.
Ovo ministarstvo je također uputilo dopis Ministarstvu vanjskih poslova BiH (MVP) u kojem su zatražili da upute dopis diplomatsko- konzularnoj mreži BiH, sa molbom za pomoć u pronalaženju proizvođača antiseruma protiv zmijskog otrova.
Prema podacima Komore faramaceuta Federacije BiH (FBiH) ove godine u BiH nije uvezen niti jedan antiserum. Rok trajanja serumima koji su bili na stanju istekao je 31. svibnja ove godine.
Istovremeno, iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH su priopćili kako nisu nadležni za nabavku antiseruma protiv zmijskog otrova.
„Želeći doprinijeti rješavanju problema nedostatka seruma antiviperinuma, a s ciljem vođenja brige o javnom zdravlju izvijestili smo Federalno ministarstvo zdravstva i Ministarstvo civilnih poslova o mogućim rješenjima ovog problema. Imajući u vidu sadašnju zakonsku regulativu i dosadašnju praksu nabave seruma antiviperinuma, ne možemo poduzimati konkretne dalje aktivnosti“, navode u Zavodu za javno zdravstvo FBiH.
Zahida Binakaj, predsjednica Komore farmaceuta Federacije BiH kaže za RSE da je pomalo čudno da Zavod za javno zdravstvo entiteta navodi kako nije nadležan za nabavku antiseruma.
„Ne znam čija bi to bila nadležnost, ako je to javno zdravstveni interes jednog entiteta. Takav serum trebaju imati sve javne zdravstvene ustanove, u smislu zbrinjavanja pacijenata poslije ugriza zmije. Nažalost, nema koordinacije između Zavoda za javno zdravstvo i Federacije BiH i kantona. Nisam za to da se u zavodima zapošljavaju ljudi stranačkom linijom, nego profesionalnom. Na Zapadu je nepoznanica da se u jeku ovih vrućina tražite serum. To se planira pola godine unaprijed i onda nemate problem kontinuiranog snabdijevanja“, objašnjava Binakaj.
Ona dodaje kako u Bosni i Hercegovini treba postojati koordinirajuće tijelo na državnoj razini koje bi pratilo potrebe za određenim lijekovima.
„Poznato je da BiH nema sopstvenu proizvodnju vakcina i seruma. To je prepušteno veleprometnicima koji nabavljaju određene lijekove, spram potreba iskazanih od bolnica, domova zdravlja, ambulanti porodične medicine. Mislim da je to jedan krivi put, ako bi postojao sistemski način praćenja potreba, veleprometnici bi pola godine ranije izvršili nabavku i distribuciju. Taj posao koorodinacije mora raditi tijelo koje u ovom trenutku ne postoji“, kaže Binakaj.
Prema njenim riječima, sve zdravstvene ustanove u BiH po zakonu te anitserume moraju imati.
„Ja sam farmaceut u praksi 34 godine. Mi smo u zadnjih par godina imali u našim apotekama antiserum protiv zmijskog otrova. Po zakonu, zdravstvena ustanova je dužna posjedovati taj serum, ali to ne znači da će on biti iskorišten. Uslijed nesklada i nemanja stava da li nama treba za cijelu zemlju stotinu ili pedeset takvih seruma, veleprometnici ih ne nabavljaju, jer im je to trošak. S druge strane, nadležne institucije nemaju ni objedinjene podatke koliko je ujeda zmija bilo tokom jedne godine“, zaključuje Binakaj.
Ima li koordinacije?
Adem Zalihić, direktor Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo (KS) ističe da serum, koji se daje kod ujeda otrovnih zmija, nije registrovan kod Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, pa je jedini način nabavke interventni uvoz.
Naglašava da nema mjesta panici, jer postoji i „druga uspješna terapija za liječenje pacijenata kod kojih je konstatiran zmijski ujed“.
„Hitna pomoć Kantona Sarajevo je opremljena terapijom koja se koristi i mimo antiviperinog seruma ili protuotrova. Ne daje se kod svakog ujeda, procjenu prave infektolog i internista, jer taj serum može izazvati burnu alergijsku reakciju. Masa je terapijskih načina koji se koriste, tako da serum nije jedini lijek i to građani treba da znaju. Imamo mogućnost da zbrinemo pacijenta i da ga transportujemo na liječenje u drugu zdravstvenu ustanovu, odnosno na Infektivnu kliniku“, kaže Zalihić.
On je pozvao građane da vode računa o ponašanju u prirodi. Naglašava da zmija bježi od čovjeka i treba nastojati da se izazove njena samoobrana.
„Molim građane da budu oprezni i da znaju koji su znaci ujeda zmije otrovnice. Ako se to desi, odmah se javlja otok i crvenilo, razvija se bol i sve se to širi jako brzo. Nakon par sati javljaju se i drugi simptomi kao što je mučnina, povraćanje, grčevi i drugo. Dakle, nije svaka ogrebotina zmijski ujed. Nastojimo nabaviti bar nekoliko seruma, prije svega da smirimo građane“, kaže Zalihić.
Pomoć instituta 'Torlak' iz Beograda?
Institut za virusologiju, vakcine i serume „Torlak'' je nacionalna ustanova za prevenciju, liječenje i praćenje infektivnih bolesti koji postoji 80 godina. Antiserume protiv zmijskog otrova prozvodi od 1995. godine.
Direktorica „Torlaka“ Vera Stoiljković iz Beograda kaže za RSE kako je Institut proizveo dovoljne količine antiseruma, shodno potpisanim ugovorima o snabdijevanju koje je zaključio sa zdravstvenim ustanovama. Dodaje i da se ulaže napor da i tržište Bosne i Hercegovine snabdije određenim količinama antiseruma.
„Sve zdravstvene ustanove iz zemalja okruženja koje nisu blagovremeno sprovele postupke javnih nabavki sada imaju problem sa snabdijevanjem antiseruma protiv zmijskog otrova“, izjavila je za RSE Stoiljković.
Pored tog instituta, antiserum protiv otrova zmija proizvodio je i Imunološki zavod Hrvatske u Zagrebu. U pisanom odgovoru za RSE su kazali kako je ovaj Zavod proizvodnu dozvolu izgubio prije sedam godina, te da trenutno provode aktivnosti na obnavljanju proizvodnje u skladu s regulatornim zahtjevima.
Zmije u BiH
U Bosni i Hercegovini živi 14 vrsta zmija, od kojih su otrovne poskok, šarka i planinski šargan.
Poskok je najveća i najotrovnija zmija u Europi, naraste između 65 i 90 centimetara. Otrov poskoka je jako opasan i jedini lijek protiv njega je antiserum.
Protuotrov se dobiva ubrizgavanjem otrova konjima, ovcama ili kozama, te potom uzimanjem krvi životinje i odvajanjem specifičnih protutijela za zmijski otrov. Protuotrov se ubrizga u venu osobe koju je ugrizla zmija tako da se može pomiješati s krvlju.
