Dok policija tvrdi da od početka ožujka, kada je obustavljen rad većine trgovina i otkazana kulturna, sportska i druga okupljanja zbog opasnosti od korona virusa, nema porasta broja prijavljenih slučajeva nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, iskustvo nevladinih udruga koje se bave zaštitom ženskih ljudskih prava govore drugačije.
Neva Tollee iz Autonomne ženske kuće Zagreb kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako mora djelomično opovrgnuti policijske podatke, jer je u drugom i trećem mjesecu ove godine pristiglo 19 zahtjeva žena za prijem u sklonište zbog rodno uvjetovanog nasilja, i kako su sve te žene morali odbiti i kanalizirati drugdje, jer su njihovi kapaciteti po običaju puni.
"A zašto kažem da je to porast? Zato što u praviluAutonomna ženska kuća Zagreb - sklonište ima uvijek takozvanu listu čekanja za žene, jer smo puni. To nije situacija korone, to je od pamtivijeka tako. Otkad postojimo već tridesetak godina žene čekaju na svoje mjesto kod nas. Bilo ih je u prosjeku uvijek četiri. Sada, ako imamo 19 žena koje traže smještaj zbog nasilja od strane partnera nad njima i nad djecom, podijelimo sa dva mjeseca i koliko je to? Devet! To je stopostotni porast zahtjeva za prijem", kaže Neva Tollee.
Zapažanja Ženske sobe
Anamaria Drožđan – Kranjčec koja je voditeljica pravnog tima u nevladinoj udruzi Ženska soba u Zagrebu kaže za RSE kako one rade prvenstveno sa ženama žrtvama seksualnog nasilja, a ne sa žrtvama nasilja u obitelji, ali da su primijetile da nasilja ima više nego ranije.
"I mi smo primijetile povećani broj žrtava nasilja u obitelji koje se nama javljaju, iako nismo specijalizirane za to područje. Počele su se i nama javljati i mi to onda rješavamo u koordinaciji sa specijaliziranim nevladinim udrugama", kaže Anamaria Drožđan – Kranjčec.
Ona navodi kako su u stalnoj koordinaciji sa partnerskim organizacijama koja imaju savjetovališta i skloništa i da i oni govore o povećanom broju poziva žrtava nasilja u obitelji.
Ministar: U Hrvatskoj to nije slučaj
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je, povodom upozorenja od glavnog tajnika UN-a nadalje kako je nasilje nad ženama i nasilje u obitelji u ovoj situaciji u porastu, kazao u srijedu 8. travnja kako podaci dostupni policiji kažu kako to u Hrvatskoj nije slučaj.
"Broj prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji, to je ono što sigurno mogu reći, nije povećan u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ja ću tražiti i dodatne analize Ravnateljstva policije, pogotovo linije rade vezane za nasilje, da sjednu sa udrugama koje se bave zaštitom žrtava nasilja u obitelji", najavio je Božinović.
Otkud razlike u tvrdnjama?
Anamaria Drožđan – Kranjčec ima i objašnjenje za diskrepanciju između ocjene policije i ocjene nevladinih udruga.
"Sam broj prijava policiji ne govori o stvarnim proporcijama tih vrsta nasilja. To su kaznena i prekršajna djela koja se i inače slabo prijavljuju, i u 'normalnim' okolnostima, ne ne samo u ovakvim okolnostima tipa pandemija i potresi. Neki statistički podaci govore da na jedno prijavljeno nasilje u obitelji dolazi deset neprijavljenih, a na jedno prijavljeno seksualno nasilje dolazi do dvadesetak neprijavljenih. Tako da broj prijava policiji ne govori o realnim proporcijama tih vrsta nasilja", podsjeća naša sugovornica.
Podaci
Iz Ministarstva unutarnjih poslova, na traženje RSE, dostavili su slijedeće podatke:
"Vezano uz statističke pokazatelje usporedbe prva tri mjeseca 2019. i 2020. godine obavještavamo vas da smo u prva tri mjeseca prošle godine evidentirali 2.055 počinitelja prekršaja nasilja u obitelji dok je u istom razdoblju 2020. godine evidentirano ukupno 1.509 počinitelja.
S druge strane, bilježimo porast broja kaznenih djela Nasilje u obitelji (339 KD u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na 216 KD u istom razdoblju prošle godine), međutim ne radi o ukupnom porastu nasilja niti se pokazatelji tako smiju tumači. Naime, veći broj prijava kaznenih djela rezultat je naših napora u senzibilizaciji i edukaciji policije koje smo provodili tijekom prošle godine, a kako bi policijski službenici određena kažnjiva ponašanja češće prepoznavali i pravilno kvalificirali kroz kazneno-pravnu umjesto prekršajno - pravnu reakciju. Time se i počiniteljima i žrtvama šalje jasnu poruku o stavu države prema nasilju u obitelji.
Međutim, radi se više o preraspodjeli kaznene i prekršajne odgovornosti počinitelja tih djela nego o porastu odnosno padu."
Prema istom izvoru, ubojstva među bliskim osobama u prva tri mjeseca 2020. godine su u padu za 350 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine: siječanj - ožujak 2019. – ubijeno 7 osoba (3 žene) siječanj – ožujak2020. – ubijene 2 osobe (obje ženskog spola). Ako usporedimo ova brojke, također je količina nasilja prema ženama manja ove godine u vrijeme epidemije, nego u istom razdoblju prošle godine.
