U mom sokaku samo dvije kuće imaju gdje nije bilo nekog karcinoma, a živim tu od 1993. godine, priča za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nadiha Pašanović iz naselja Bukinje, u neposrednoj blizini Termoelektrane Tuzla, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.
„Oni u Termoelektrani tvrde da imaju filtere, da su pročiščivači zraka i da nema prašine, međutim, mi se sa tom prašinom susrećemo svakodnevno, kroz sva godišnja doba. Čestice se lako osjete pod prstima“, navodi Nadiha.
Bukinje je udaljeno nekoliko kilometara od Tuzle i nalazi se na samom ulazu u grad. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u naselju, u kojem se nalaze kuća i pokoja stambena zgrada, živi nešto više od 600 stanovnika.
U 2020. godini u Bukinju je umrlo 38 stanovnika, od čega je najveći broj oboljelih od karcinoma, kaže predsjednik mjesne zajednice Goran Stijak. Dodaje i da je prosječna starost umrlih u naselju oko 50 godina.
„Ljeti prašina sa deponije, kad puše, haos pravi. Kad je zima, takva je koncentracija, nekad ne svane do dvanaest. A zrak u ustima osjetiš koliko je jak, koliko smrdi. Tačno osjetiš kako šteti. Tjera na povraćanje. Osjetiš prašinu kako pecka za nos. Pogotovo noćni sati kad dolaze, isto kao da se nešto dešava“, navodi Stijak za RSE.
Novi blok 7 TE Tuzla
U okviru postojeće Termoelektrane Tuzla planira se izgradnja Bloka 7. Finansiran je kreditom kineske uvozno-izvozne banke (CEXIM) u iznosu od 641 milion eura.
Iz Elektroprivrede BiH saopšteno je 21. oktobra kako je teren na kojem će se graditi Blok skoro u potpunosti spreman za predaju kineskom investitoru.
Vrijednost radova započetih u novembru 2019. godine, ističu u Elektroprivredi, iznosi gotovo 19 miliona maraka (9,5 miliona eura), a izvođač je bh. konzorcij koji čine tri kompanije iz BiH.
Stijak dodaje da stanovnici strahuju šta će biti i kada bude izgrađen Blok 7 u Termoelektrani Tuzla, s obzirom da ni na dosadašnjim postrojenjima nema odsumporavanja, kao i da su zapuštena odlagališta otpada iz Termoelektrane.
„Nama je Blok 7 samo veći alarm – doprinijet će samo još više karcinomu. Sav otpad je nama za kućama. Sve je bilo dobro dok oni nisu došli. Nismo mi kao stanovništvo došli do Termoelektrane, Termoelektrana je došla do nas. Ovo su sve starosjedioci, ovo su ljudi koji nestaju. Od bolesti. Nema potomaka. Nema ništa“, kaže Stijak, dodajući da se ne sadi ni dovoljno drveća.
„Pokušavalo se uticati na Grad, ali ni to nismo uspjeli, jer svi izbjegavaju, prebacuju s jednih na druge. A mi ispaštamo. Šume se samo sijeku, ništa se apsolutno ne sadi. Kad dođe zima, djeca ne mogu izaći, toliko je zagađenje. Mi smo ovdje maske nosili prije korone“, rekao je Stijak.
Ugroženo zdravlje oko pola miliona ljudi
Sumporne čestice iz Termoelektrane Tuzla utiču na zdravlje gotovo pola miliona stanovnika Tuzlanskog kantona.
Podaci iz Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona pokazuju da je zagađen zrak u 2018. godini u Tuzli uzrokovao 29 posto smrti od moždanih udara, 20 posto smrti od raka pluća, 31 posto bronhitisa kod odraslih osoba te 23 posto bronhitisa kod djece.
Mnoge od tih bolesti, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, uzrokuju upravo štetne čestice koje oslobađaju termoelektrane na ugalj.
„Što se tiče zdravlja, različiti su efekti uticaja, govorim o praktično najsitnijim česticama u zraku, to su lebdeće čestice, za koje Svjetska zdravstvena organizacija i istraživanje kažu da su determinante oštećenja zdravlja“, kaže za Radio Slobodna Evropa profesorica Medicinskog fakulteta u Tuzli Nurka Pranjić.
Ona ističe da je termoelektrana problem broj jedan kada je riječ o aerozagađenju, ali da je kada se zrak dodatno otruje česticama iz individualnih ložišta.
„Moramo reći da postoje akutni poremećaji zdravlja, kada imamo prekomjerne doze zagađenosti, koje očitavamo na stanicama gdje se zrak monitorira. U Tuzli imamo pet takvih stanica. Kada su te vrijednosti koje prelaze dozvoljene za više puta i kad su preko 250 mikrona, su smrtne, one su tad opasne da mogu povećati smrtnost kod ljudi koji su hronično bolesni. I kod zdravih ljudi, mogu izazvati ubrzanu smrt“, rekla je Pranjić.
Zašto nema desumporizacije TE Tuzla?
Dugogodišnji gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović tvrdi da i grad čini dosta toga da zrak bude čistiji, poput davanja podsticaja za građane da prestanu sa grijanjem na ugalj. Pokušali su, kaže, uticati na rukovodstvo Termolektrane i Elektroprivrede BiH da se ugradi uređaj za odsumporavanje.
„23. januara 2018. godine, na gradskome Vijeću, direktor Termoelektrane rekao je da će 25. januara, te godine, Elektroprivreda donijeti odluku o ugradnji uređaja za odsumporavanje i da će to sve biti gotovo za 24 mjeseca. Evo sad će proći preko 30 mjeseci od te rečenice, a Termoelektrana još nije raspisala ni tender za uređaj za odsumporavanje“, navodi Imamović za RSE.
Direktor Termoelektrane u Tuzli, Izet Džananović, nije htio da odgovara na pitanja RSE o tome zbog čega nisu postavljeni uređaji za odsumporavanje, smatrajući da je odgovor u Elektroprivredi BiH.
Na upit RSE ni i u Elektroprivredi nije bilo odgovora.
Na stranici Elektroprivrede BiH, posljednji objavljeni izvještaj o zaštiti okoline, odnosi se na 2018. godinu. Tu je napisano da je te godine Termoelektrana Tuzla proizvela 3 207 GWh (gigavat sati) električne energije, te da je za tu količinu energije potrošeno gotovo 3 i po miliona tona uglja.
Te godine je, prema istom izvještaju, ispušteno 90.153 tone sumporovog oksida, koji se smatra i jednim od glavnih uzroka nastanka smoga.
Energetska zajednica protiv gradnje Bloka 7 TE Tuzla
Energetska zajednica, koja provodi energetska pravila Evropske unije (EU) u najnovijem izvještaju, objavljenom 30. novembra, navodi da je protiv Bosne i Hercegovine pokrenuto osam slučajeva zbog kršenja obaveza i zakona u gotovo svim sferama koje obuhvata sporazum o osnivanju Evropske energetske zajednice.
Jedan od ključnih problema za Energetsku zajednicu jeste što se nastavlja sa aktivnostima na izgradnji Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli u vremenu kada zemlje EU nastoje da se odreknu energije čiji je izvor ugalj. Finansiranje Bloka 7 dolazi od kredita kineske uvozno-izvozne banke (CEXIM), a Vlada Federacije BiH garantuje za kredit Elektroprivredi BiH, čiji je vlasnik. Garanciju je u novembru 2019. godine potpisala federalna ministrica finansija Jelka Miličević.
Nakon potpisivanja garancije, Sekretarijat Energetske zajednice i predstavnici Federacije BiH prekinuli su pregovore oko planirane izgradnje elektrane Blok 7 u Tuzli.
U Energetskoj zajednici smatraju da su tim davanjem garancije prekršena pravila o državnoj pomoći, te su zbog toga podnijeli i prijavu protiv Bosne i Hercegovine.
„Za nas je sporno pravno-formalno, ta državna garancija koja je bila izdata u visini sto posto investicije, a pošto je Elektroprivreda BiH tržišno preduzeće, smjela bi biti maksimalno do 80 posto investicije. To je najznačajniji prekršaj, odnosno, po našem mišljenju, nepoštovanje pravila Energetske zajednice. Inače, što nije formalno, moje lično mišljenje je da će ta investicija biti ekonomski veoma veliki teret za Federaciju BiH“, rekao je u intervjuu za RSE direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač 31. oktobra.
Pitanje državne pomoći je formalno pitanje unutar Energetske zajednice, ali kako tvrde, problem je što čitava Evropa, nastoji da se "razdvoji od uglja", a iz Energetske zajednice pozivaju na korištenje obnovljivih izvora energije.
Evropska unija do 2050. najkasnije, ali i mnogo prije, planira zatvoriti sve termoelektrane.
Prema mišljenju Energetske zajednice, Bosna i Hercegovina neće ostvariti ni cilj za 2020. godinu od 40 odsto korištenja obnovljivih izvora energije.
Uskraćivanje glasačkih prava u Energetskoj zajednici, te uskraćivanje sredstava Evropske Unije za pomoć, mogle bi biti neke od sankcija koje bi Bosna i Hercegovina mogla da snosi zbog kršenja ovog i drugih pravila Energetske zajednice.
U izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, objavljenom 2017. godine, navedeno je da Bosna i Hercegovina najzagađenija zemlja u Evropi.
BiH, kako je navedeno, zbog visokog stepena zagađenosti ima 231 umrlu osobu na 100 hiljada stanovnika.
Time je BiH na drugom mjestu, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Prva je Sjeverna Koreja s 238 umrlih na 100 hiljada ljudi.
