Politički odnosi između Bosne i Hercegovine (BiH) i Hrvatske zatežu se nakon što je Tužilaštvo BiH zatražilo od Hrvatske da preuzme procesuiranje 14 generala Hrvatske vojske (HV), osumnjičene za ratne zločine tokom akcije HV-a „Bljesak“.
U toj akciji u maju 1995. godine u Hrvatsku je ponovo integrisan dio zapadne Slavonije koji dijelom graniči sa BiH, a koji je bio pod srpskom okupacijom.
Hrvatska je dobila „zamolnicu“ Tužilaštva BiH za procesuiranje generala, potvrdio je hrvatski državni vrh, a Ministarstvo pravosuđa i uprave Hrvatske u subotu je potvrdilo da je primilo molbu.
Iz Tužilaštva BiH nisu se oglašavali o ovoj molbi koju su uputili Hrvatskoj, a na telefonske pozive Radija Slobodna Evropa (RSE) u nedjelju nisu odgovarali.
Hrvatski narodni sabor (HNS), koji okuplja političke stranke sa hrvatskim nacionalnim predznakom u BiH, zatražio je u nedjelju u reakciji na ovaj potez „razotkrivanje svih i dalje nerazriješenih zločina počinjenih od strane Armije BiH čiji se ratni zločinci i danas slobodno šeću po BiH“.
„Nakon Knina i svih dijelova Republike Hrvatske 'Oluja' bi se posebno trebala slaviti u Sarajevu jer je na prostoru Bihaća spriječen masakr i stradanje kakvo je nažalost viđeno u Srebrenici“, poručio je HNS.
Nakon „Bljeska“ u Hrvatskoj je u avgustu 1995. godine uslijedila vojno-policijska akcija “Oluja” kojom je okončana gotovo četverogodišnja pobuna dijela hrvatskih Srba koji su na širem području Like, Korduna, Banije i dalmatinskog zaleđa uz pomoć vlasti u Beogradu uspostavili samoproglašenu “Republiku Srpsku Krajinu” (RSK) sa Kninom kao glavnim gradom.
Kao rezultat djelovanja Hrvatske vojske razbijen je i obruč snaga bosanskih i hrvatskih Srba oko enklave i grada Bihaća u BiH, u kojoj je bilo oko 200.000 civila i koju je branio 5. korpus Armije BiH.
HNS je zahtjev Tužilaštva BiH nazvao „sramotnim“ i bez ikakvog uporišta, te naveo kako se radi „o klasičnom pokušaju zloupotreba institucija BiH, a sada se u praktičnom smislu vidi tko stoji u pozadini i na kakav način se želi kriminalizirati HV, ali i HVO, što bošnjačke parastrukture pokušavaju već dva desetljeća na razne načine“.
Milanović: Još važi zaključak Vlade Hrvatske o nesaradnji
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je u nedjelju (8. avgusta) da je još na snazi zaključak donesen prije šest godina o nesaradnji u postupku protiv hrvatskih vojnih komandanata, koje je donijela tadašnja vlada na čelu sa Milanovićem.
Milanović je potvrdio da za optužnice zna već neko vrijeme, kao i hrvatski premijer Andrej Plenković.
“Dakle, to znam već neko vrijeme, kao i on, i znam što sam kao premijer na Vladi usvojio kao zaključak 2015., i dok ga Vlada ne ukine ili ne promijeni – a ova vlada to nije učinila – to važi“, izjavio je hrvatski predsjednik novinarima u Sinju, uoči početka 306. Sinjske alke.
Plenković: Zahtjev može biti odbijen
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je takođe da u Hrvatskoj već neko vrijeme znaju za ovaj zahtjev Tužilaštva BiH, te da će Ministarstvo pravosuđa i uprave Hrvatske proučiti dokumentaciju, kako bi vidjelo postoje li prepreke da se to proslijedi Hrvatskom državnom tužilaštvu, koji će to proučiti.
“Na njima je da donesu odluke. Ne mogu trenutno prejudicirati što će Hrvatsko državno tužilaštvo učiniti. Ono što svakako može, u supstantivnom smislu, to na kraju odbaciti to i tako riješiti problem”, rekao je Plenković.
Premijer Hrvatske ponovio je kako je stav Zagreba poznat, da su hrvatske akcije “Bljesak” i “Oluja” bile “oslobodilačke operacije koje su Hrvatskoj ponovo donijele integritet državne teritorije”.
“To su operacije na koje ćemo biti ponosni i nikakvi ih procesi, bez obzira na koji su način pokrenuti, neće dovesti u pitanje”, poručio je Andrej Plenković.
Vojno-policijska akcija “Oluja” provedena je u četiri dana – od 4. do 7. avgusta 1995. godine. Drugog dana akcije, 5. avgusta, hrvatske su snage ušle u Knin i u 9.43 ujutro pripadnici 7., varaždinske gardijske brigade Hrvatske vojske “Pume” podigli su hrvatsku zastavu na kninskoj tvrđavi.
Otpor snaga samoproglašene “Republike Srpske Krajine” je brzo svladan i vojska je predala odgovornost civilnim vlastima na 10.400 kvadratnih kilometara oslobođenog područja. U akciji je sudjelovalo oko 200.000 hrvatskih vojnika i policajaca, 239 ih je poginulo, a dvojicu se vodi kao nestalo. Omogućen je povratak oko 300.000 Hrvata i drugih nesrba koje su vlasti samoproglašene “Republike Srpske Krajine” 1991. godine protjerale sa područja pod svojom kontrolom.
Prema podacima Državnog odvjetništva, za krivična djela za vrijeme "Oluje" i nakon nje - ubojstva, pljačke i palež - osuđeno je 2.380 osoba, međutim oni su suđeni za "obične" zločine, a ne za ratne zločine.
Hrvatski generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak u Hagu su oslobođeni optužbe za zajednički zločinački poduhvat sa ciljem etničkog čišćenja Srba s tog dijela hrvatske teritorije.
