Dostupni linkovi

Trump pozdravlja 'istorijsku zoru' na Bliskom istoku i kaže 'hajde sada da se fokusiramo na Rusiju'


Predsednik SAD Donalda Trampa govori u izraelskom parlamentu, 13. oktobar 2025.
Predsednik SAD Donalda Trampa govori u izraelskom parlamentu, 13. oktobar 2025.

Sažetak

  • Poseta američkog predsednika Donalda Trampa Bliskom istoku fokusirano je na mirovne napore, uključujući plan od 20 tačaka za Izrael i Hamas.
  • Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poziva Trampa da zadrži fokus na okončanju rata u Ukrajini, u jeku eskalacije ruskih napada.
  • Tramp se suočava s izazovima u vršenju pritiska na Rusiju, koja ima snažnu podršku Kine i Severne Koreje, za razliku od diplomatski izolovanog Izraela.

Američki predsednik Donald Tramp (Trump) proglasio je u ponedeljak "istorijsku zoru" na Bliskom istok i obećao da će usmeriti pažnju na mirovne sporazume koji uključuju Iran i Rusiju.

Američki lider je izneo svoju viziju mira na Bliskom istoku u govoru u izraelskom parlamentu Knesetu, u trenutku koji bi mogao biti prekretnica u diplomatiji u tom regionu.

Očekivalo se da će njegova poseta Izraelu uključivati i emotivne sastanke s porodicama talaca koje je oslobodio Hamas – koga SAD smatraju terorističkom organizacijom – prema sporazumu za koji se on zalagao.

"Danas je nebo mirno, topovi su tihi, sirene miruje, a sunce izlazi nad Svetom zemljom koja je konačno u miru", izjavio je Tramp u govoru, koji je prekidan dobacivanjem opozicionog poslanika, ali i ovacijama.

U opširnom obraćanju koje je trajalo više od sat vremena, Tramp je takođe pomenuo američke vojne napade usmerene na iranske nuklearne objekte u junu i rekao da se nada da će postići mir i s Teheranom.

"Lako ćete postići taj dogovor. Mislim da će to biti lako, ali prvo moramo da završimo s Rusijom... hajde da se prvo fokusiramo na Rusiju", rekao je Tramp.

U Tel Avivu je oko 65.000 ljudi slavilo oslobađanje 20 preživelih talaca koje je držao Hamas.

"Toliko sam uzbuđena. Puna sam sreće. Teško je zamisliti kako se osećam u ovom trenutku. Nisam spavala celu noć", rekla je za Rojters (Reuters) Viki Koen, majka oslobođenog taoca Nimroda Koena.

Hamas oslobodio 20 izraelskih talaca, počelo oslobađanje i palestinskih zatvorenika
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:09 0:00

Zauzvrat, Izrael oslobađa oko 2.000 palestinskih zatvorenika. Usama el-Kahlut, novinar u gradu Gaza, rekao je za Radio Farda (Iranski servis RSE) da je tamo vladala "atmosfera slavlja i radosti".

"Ljudi su srećni što su dve godine rata, ubistava i raseljavanja konačno završene", dodao je.

Ipak, drugi stanovnik Gaze, koji je tražio da mu se navodi ime, rekao je za RSE: "Moj san je da uspem da izađem iz Gaze. To je moj san. Kada vidite ili budete svedoci količine razaranja ovde u Gazi, ne možete ni da zamislite kako biste mogli da provedete ostatak života u tako uništenom području".

Tramp je potom otputovao u Egipat da bi kopredsedavao samitom kojem prisustvuju lideri više od 20 zemalja s ciljem da se finalizuje trajno primirje u Pojasu Gaze.

Ipak, kada početni zamah iza istorijskog mirovnog plana splasne, ostaje pitanje da li će Bela kuća usmeriti pažnju na najveći i najsmrtonosniji sukob u Evropi posle Drugog svetskog rata

Više od 2.000 kilometara od Jerusalima, u Kijevu, postoji nada da će Tramp nastaviti da sledi svoje inauguraciono obećanje da će biti "mirotvorac i ujedinitelj" i da se neće tiho povući od vođenja mirovnih pregovora, u kojima je izgleda rešenje van domašaja.

"Ako je postignut prekid vatre i mir za Bliski istok, vođstvo i odlučnost globalnih aktera svakako mogu biti korisni i za nas", napisao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski na X ubrzo pošto je Tramp završio govor u Knesetu.

Prethodno je Zelenski rekao da Rusija "otvoreno iskorišćava činjenicu da je svet fokusiran na obezbeđivanje mira na Bliskom istoku", pojačavajući vazdušne napade na Ukrajinu.

Ti tekući napadi su naglasila da, dok je Tramp postigao napredak na Bliskom istoku, razgovori o okončanju skoro četvorogodišnje ruske invazije na Ukrajinu izgleda da su izgubili zamah.

Naravno, postoje ključne razlike između dva sukoba. Izrael je toliko diplomatski izolovan da zavisi od podrške SAD. Zapravo, on je najveći primalac američke pomoći na svetu.

Mnogi analitičari kažu da je Tramp privatno iskoristio tu polugu uticaja da natera Izrael da pristane na njegov mirovni plan od 20 tačaka. Takođe je bilo javnog pritiska na Netanjahua, posebno posle izraelskog vazdušnog napada prošlog meseca na mete Hamasa u Kataru, zalivskoj zemlji koja je ključan saveznik SAD.

Nasuprot tome, Rusija ima ekonomsku podršku Kine i vojnu podršku Severne Koreje. Izdržala je nekoliko rundi strogih međunarodnih sankcija i ne deluje da je spremna na kompromise.

Poruke Kremlja nastavljaju da guraju narativ da Rusija pobeđuje na bojnom polju, iako plaća užasnu cenu.

"Ne mislim da se mnogo togo može preneti (s mirovnih napora na Bliskom istoku) na Ukrajinu i Rusiju", rekao je za RSE Ben Fridman (Friedman) iz vašingtonskog tink-tenka Odbrambeni prioriteti (Defense Priorities).

"Čak i ako uvere (Rusiju) da će je dodatno sankcionisati, izvršiti malo veći pritisak na nju, to neće napraviti veliku razliku", dodao je on. "Teško je jer smo ih već toliko snažno sankcionisali da nema mnogo više hitaca za ispaljivanje".

Tramp je sugerisao niz koraka koje bi SAD i njihovi saveznici mogli da preduzmu da se dodatno poveća pritisak na Moskvu, posebno se fokusirajući na mere za ograničavanje izvoza ruske nafte.

On je zapretio sekundarnim carinama zemljama koje uvoze rusku naftu i rekao da je američka carina od 25 odsto na Indiju primer toga koji bi se mogao primeniti i drugde. Međutim, Tramp je takođe pozvao evropske zemlje da učine isto i da same prestanu da kupuju rusku naftu.

"Postoje gotovo, ne želim da kažem neograničene karte, ali svakako postoji mnogo više, mnogo još, posledica zbog nepostizanja mirovnog sporazuma koje bi mogle biti primenjene protiv Rusa", rekao je američki ambasador pri NATO-u Metju Vitaker (Matthew Whitaker) za RSE 10. oktobra.

On je ponovio Trampov stav da i evropske zemlje moraju da učine više.

"Umesto... da pitam šta će SAD da urade, radije bih pitao šta ćemo svi mi da uradimo jer je Evropa značajna", rekao je Vitaker.

Uticajni republikanski senator Lindzi Grem (Lindsay Graham), koji se dugo zalagao za velike sekundarne carine kako bi se osakatili ruski prihodi od fosilnih goriva, rekao je 12. oktobra da su američke isporuke krstarećih raketa Tomahavk (Tomahawk) Ukrajini još jedna karta.

"Želim više oružja u rukama Ukrajinaca kako bi se povećali troškovi rata za (ruskog predsednika Vladimira) Putina. Napadajte njegove rafinerije. Udarite duboko u Rusiju", rekao je za televiziji NBC.

Tramp je nedavno govorio o toj mogućnosti, ali još nije dao jasan signal. Kremlj je upozorio da bi to bila velika eskalacija koja bi izazvala odgovor.

To podvlači još jednu razliku u odnosu na proces Izrael-Gaza, gde se Vašington ne suočava s takvim otporom i gde su bezbednosni ulozi za SAD mnogo niži.

Fridman je rekao da je, ranije u sukobu, Vašington umesto toga pokušao da iskoristi svoj značajan uticaj na Ukrajinu kako bi primorao Kijev na ustupke.

To je bilo najprimetnije kada je povukao vitalne vojne obaveštajne podatke i isporuke, na koje se Kijev u velikoj meri oslanja, posle oštre razmirice Trampa i Zelenskog u Beloj kući u februaru.

Međutim, dva lidera su od tada prešla dug put u popravljanju odnosa, a Zelenski je iskoristio razgovor uoči Trampove posete Bliskom istoku da lobira i za rakete Tomahavk.

Trampov samit s Putinom u avgustu dodatno je promenio dinamiku mirovnih napora. Putin je na Aljasci dobio Trampovu toplu dobrodošlicu, ali on sam nije napravio nikakve ustupke i čak je odbio sastanak sa Zelenskim.

Vladimi Putin i Donald Tramp - rukovanje na Aljasci, 15. avtusta 2025. godine.
Vladimi Putin i Donald Tramp - rukovanje na Aljasci, 15. avtusta 2025. godine.

"Ne mislim da je (Putin) zaista mnogo dobio od toga. Mislim, znate, to je nekako okrenulo Trampovu administraciju protiv njega donekle, ceo taj niz događaja", rekao je Fridman.

"Izneverio me je, zaista me je izneverio", rekao je Tramp o Putinu tokom njegove posete Velikoj Britaniji u septembru.

Rusija je 13. oktobra izrazila kritike Trampove bliskoistočne diplomatije. Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da Trampov plan nije dovoljno konkretan po pitanju buduće palestinske državnosti.

"Primetili smo da se mirovni plan Donalda Trampa odnosi samo na Pojas Gaze. Pominje državnost, ali prilično uopšteno", rekao je Lavrov novinarima iz arapskih zemalja. "Neophodno je razraditi te pristupe, uključujući definisanje šta će se desiti na Zapadnoj obali."

Tramp je dobio pohvale zbog pritiska na Izrael i Hamas da prihvate mirovni plan od 20 tačaka za okončanje aktuelnog rata izazvanog napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijeno više od 1.200 Izraelaca i uzeto oko 250 talaca.

Sada se suočava s ratom u Ukrajini za koji je i sam rekao da bi mogao biti najteži međunarodni sukob na svetu za rešavanje.

XS
SM
MD
LG