Američki predsjednik Donald Trump rekao je da traži rijetke zemne resurse u vrijednosti od stotina milijardi dolara iz Ukrajine u zamjenu za podršku Washingtona u ratu protiv Rusije, implicirajući da bi neuspjeh u tome mogao značiti gubitak suvereniteta, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Trump je dao ove komentare u intervjuu za Fox News kasno 10. februara dok Bijela kuća započinje diplomatsku ofanzivu u Evropi ove sedmice, samo nekoliko dana prije treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu.
"Želim da naš novac bude osiguran jer trošimo stotine milijardi dolara… Rekao sam im da želim ekvivalent od oko 500 milijardi dolara vrijednih rijetkih zemnih metala i oni su u suštini pristali na to", rekao je Trump u intervjuu.
Dodao je: "I, znate, možda će postići dogovor, možda neće postići dogovor, možda će jednog dana biti ruski, a možda neće biti ruski, ali mi ćemo imati sav taj novac tamo i kažem da ćemo ga htjeti nazad."
Trump je rekao da će ove sedmice razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodymyr Zelenskyy , dok će njegov specijalni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju uskoro otići u Ukrajinu, a ministar odbrane Pete Hegseth će se sastati s liderima iz cijele Evrope tokom putovanja u Poljsku, Belgiju i Francusku.
Trump nije rekao kada će izaslanik, Keith Kellogg, posjetiti Ukrajinu, ali CNN je izvijestio da će se putovanje održati sljedeće sedmice, dok je AFP citirao izvor iz ukrajinskog predsjedništva koji je rekao da će posjeta biti 20. februara.
Već se očekuje da će se Kellogg sastati sa Zelenskyyem na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, koja počinje 14. februara, a ukrajinski predsjednik će se sastati i s potpredsjednikom J.D. Vanceom na marginama konferencije, rekao je portparol Zelenskyya, Sergiy Nikiforov.
Državni sekretar Marco Rubio i Hegseth također trebaju biti u Minhenu.
"Prenijet ćemo naša očekivanja saveznicima", rekao je Kellogg u intervjuu za Associated Press.
"Kada se vratimo iz Minhena, želimo predsjedniku dostaviti opcije, tako da kada se direktno uključi u mirovni proces, zna kako će to izgledati za njega."
Kellogg je rekao da Bijela kuća razrađuje detalje dugo očekivanih razgovora, koji daju Trumpovim najvišim pomoćnicima prvu veliku priliku da prenesu poruku o pristupu nove administracije ratu.
"Znajući kako proces funkcioniše, vjerovatno bi bilo bolje za Zelenskyja da se svi sastanemo zajedno i razgovaramo o tome kao grupa", rekao je Kellogg.
U odvojenom intervjuu, Rubio je rekao da će glavno pitanje na konferenciji biti rat Rusije protiv Ukrajine.
"U interesu je svih da ovaj rat završi, i očigledno ćemo o tome razgovarati s ministrima vanjskih poslova i drugim liderima tamo", rekao je Rubio u intervjuu za SiriusXM Patriot.
Trump se zalaže za brzo okončanje rata, dok Zelenskyy traži čvrste sigurnosne garancije kao dio bilo kojeg sporazuma s Rusijom.
Kijev strahuje da će bilo koji sporazum koji ne uključuje čvrste vojne obaveze - poput članstva u NATO-u ili raspoređivanja mirovnih trupa - omogućiti Kremlju vrijeme za pregrupisanje i ponovno naoružavanje za novi napad.
Tokom vikenda, Trump je rekao da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali je odbio precizirati da li su razgovori održani prije ili nakon što je inauguriran 20. januara.
Dodao je da vjeruje kako je postignut napredak ka okončanju rata, ali je odbio ulaziti u detalje o čemu su on i Putin razgovarali.
Kremlj je rekao da ne može ni potvrditi ni negirati da li su Putin i Trump razgovarali, ali je 10. februara, kako se čini, iskoristio Trumpove komentare o tome šta bi se moglo dogoditi ako Kijev ne pristane na dogovor o svojim resursima, rekavši da "značajan dio Ukrajine želi biti Rusija i već je postao Rusija."
Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergei Ryabkov rekao je na brifingu za novinare u Moskvi 10. februara da su zahtjevi koje je Putin postavio prošlog juna nepromijenjeni, uključujući da Ukrajina odustane od svojih NATO ambicija i povuče svoje trupe sa cijelog teritorija četiri ukrajinska regiona na koje Rusija polaže pravo i uglavnom kontrolira.
Također je upozorio da odnosi s Washingtonom balansiraju "na ivici prekida".
"Više puta smo rekli da su (rusko-američki odnosi) na ivici prekida", rekao je, dodajući da se "konfrontacijski sadržaj" bilateralnih odnosa intenzivirao.
Zabrinutost da bi Washington i Moskva mogli postići mirovni sporazum bez učešća Ukrajine je raširena u Kijevu, koji insistira da bude za pregovaračkim stolom bez obzira na sve.
"Važno je razumjeti da kada govorimo o principu 'ništa o Ukrajini bez Ukrajine', mislimo da se odluke ne bi trebale donositi bez učešća Ukrajine", rekao je Oleksandr Merezhko, ukrajinski zastupnik i predsjednik parlamentarnog odbora za vanjsku politiku i međuparlamentarne odnose, za ukrajinski servis RSE.
"Putin ne želi pregovore, i želi odlučiti o sudbini Ukrajine bez učešća Ukrajine. Nada se da će se Sjedinjene Države i Rusija dogovoriti o sudbini Ukrajine, i da će Ukrajina postati dio ruske sfere uticaja."
