Dostupni linkovi

3D mobiteli, nevidljivi tenkovi i čulo mirisa


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
3D MOBITELI i baterije s mnogo dužim trajanjem su samo dvije tehnologije koje će u narednim godinama postati sasvim normalna pojava.

IBM je izabrao pet tehnologija na koje će ograničiti svoja istraživanja u pet godina. Šef znanstvenika IBM-a John Cohn je kazao da je 3D tehnologija na vrhu liste "pet tehnologija za pet godina".

Dok kina i televizije već na veliko koriste 3D tehnologiju, ona bi se u narednim godinama trebala uvesti i u pregledavanje fotografija, pretraživanje interneta te na internetske razgovore s prijateljima.

"Na primjer, 'pametni telefoni' će se prebaciti na 3D tehnologiju i za njih vam neće trebati naočale. Zamislite da razgovarate s prijateljem koji se nalazi u drugom gradu, a imate ga kao pop up skoro kao princeza Leia u filmu 'Ratovi zvijezda'",
kazao je Cohn i dodao kako će to komunikaciju učiniti "osobnijom". Najavio je i da će se produžiti vijek trajanja baterije bez novih punjenja. Nove tehnologije će dovesti do izrade baterija koje će trajati i do 10 puta duže od današnjih.

Nevidljivi tenkovi i avioni mogli bi postati stvarnost


Nevidljivi tenkovi, avioni, pa čak i nevidljivi vojnici uskoro bi mogli postati stvarnost na bojnom polju, tvrdi britanska kompanija BAE Systems koja se bavi proizvodnjom oružja.

Nevidljivi tenkovi i avioni mogli bi se uskoro početi proizvoditi, a bazirani su na takozvanom "eCamouflage" sistemu.
Riječ je o specijalnoj tehnologiji koja koristi elektronsku tintu i visoko sofisticirane elektronske senzore pričvršćene na vozilo

Naime, riječ je o specijalnoj tehnologiji koja koristi elektronsku tintu i visoko sofisticirane elektronske senzore pričvršćene na vozilo, kako bi se prizori iz okoline projektirali na tenk. Tako se oružje maskira, a posmatrač ne vidi tenk već samo ono što se nalazi u njegovoj pozadini.

Kompanija BAE Systems radi u saradnji sa jednom neimenovanom švedskom kompanijom koja koristi sličnu tehnologiju kao što su čitači e-knjiga sa e-ink (elektronska tinta) ekranom.

Mike Sweeney, glasnogovornik kompanije BAE Systems, kazao je za FoxNews da će se najprije početi proizvoditi nevidljivi tenkovi, a zatim i avioni te vojnička oprema.

Inače, koristeći sličnu tehnologiju, i brojne druge kompanije nastoje proizvesti nevidljivo oružje.

Bolje razumjevanje razvoja upala


Istraživači s londonskog Imperial Collegea su otkrili protein koji služi kao prekidač zadužen za poticanje ili ublažavanje upala, prenose mediji.

Naučnici vjeruju kako će njihov rad o mogućnosti kontrole aktivnosti bijelih krvnih zrnaca pomoći u razvoju novih lijekova za reumatoidni artritis i druge autoimune bolesti.
Ilustrativna fotografija

Ako postojeći lijekovi ne pomažu do 30 posto pacijenata s reumatoidnim artitisom.

U novoj studiji je utvrđeno kako blokadom proizvodnje proteina nazvanog IRF5 dolazi do slabljenja upala karakterističnih i za bolesti kao što su lupus ili multipla skleroza.

Nasuprot tome, povećanjem prisutnosti IRF5 bi se moglo pomoći pacijentima čiji su imunološki sustavi oslabljeni.

Naučnici vjeruju kako IRF5 utječe na aktivaciju gena povezanih s upalnim reakcijama.

Gubitak čula mirisa nagovještava skoru smrt


Kako ljudi stare, tako slabe i njihova čula. Tada naočale ili slušni aparati postaju potreba. Američko istraživanje je pokazalo da gubitak čula mirisa kod starijih ljudi obično znači skoru smrt, piše "Daily Mail".

Naučnici sa Univerzitetskog medicinskog centra Rush u Chicagu su otkrili da će osoba koja može osjetiti više različitih mirisa najvjerovatnije biti živa u nekoliko narednih godina.
Tim naučnika: Rizik od smrti za 36 posto veći kod onih ljudi koji su prepoznali šest mirisa u odnosu na ljude koji su prepoznali jedanaest ili dvanaest različitih mirisa.

Tim naučnika je testirao više od 1.000 volontera koji su stari između 52 i 100 godina. Test se sastojao od dvanaest različitih mirisa, kao što su mirisi dima, limuna, bibera, čokolade i cimeta. Niko od pacijenata nije patio od demencije ili Parkinsonove bolesti u to vrijeme. Naučnici su nakon toga pratili njihovo stanje u periodu od četiri godine. Tokom tog perioda 321 osoba je umrla, odnosno 27,6 posto volontera.

Saznali su da je rizik od smrti za 36 posto veći kod onih ljudi koji su prepoznali šest mirisa u odnosu na ljude koji su prepoznali jedanaest ili dvanaest različitih mirisa. Ovaj procenat je isti i kada se u obzir uzmu starosna dob, invalidnost, depresija, disfunkcije mozga i aktivnost.

"Rezultati su pokazali da su poteškoće u prepoznavanju mirisa u starijem životnom dobu usko povezane sa smrću",
napisao je vođa istraživanja dr. Robert Wilson u januarskom izdanju magazina Chemical Senses.

Dr. Wilson je rekao da je prethodnim istraživanjima utvrđeno da su poteškoće sa čulom mirisa rani znaci neurodegenerativnih stanja kao što je demencija.

"Svako od ovih stanja se razvija u periodu od nekoliko godina i povezano je sa povećanom smrtnošću. Problemi sa čulom mirisa su u direktnoj vezi sa ovim stanjima, pa vjerujemo da imaju veze i sa smrtnošću", rekao je dr. Wilson.

Za učenje je bolje pisati nego tipkati na tastaturi

Djeca i studenti koji pišu rukom bolje uče od onih koji tipkaju, otkrila je nova studija. Nešto se očito izgubi u mislećem procesu pri prelasku sa pera i knjige na računar i tastaturu.
Ilustracija

To je zato što čitanje i pisanje uključuje određeni broj naših osjetila, ističu naučnici koji su proveli studiju. Prilikom pisanja rukom, pokreti ostavljaju trag u senzomotornom dijelu mozga. Ovaj proces nam pomaže u prepoznavanju slova.

Tipkanje na tastaturi proizvodi različite reakcije u mozgu, te nema istu snagu u poticanju učenja. U testovima provedenim među dvije grupe volontera zatraženo je da nauče nepoznatu abecedu. Prvi su učili pisati rukom, a drugi koristeći tastaturu.

Potom je na sedmičnim intervalima provjeravano njihovo pamćenje o abecedi. Oni koji su učili pismo kroz čitanje i pisanje imali su bolje rezultate. Istraživanje je objavljeno u časopisu "Haptics".

Mamuti bi mogli zemljom hodati za pet godina


Japanski naučnici tvrde da postoje razumne šanse za uspješno kloniranje davno izumrlog dlakavog mamuta. Ukoliko bude sve išlo po planu vrsta koja je izumrla prije nekoliko hiljada godina bit će vraćena u život.

Godine 2008. naučnici su uspjeli klonirati miša koristeći ćelije drugog miša koje su bile zamrznute 16 godina. Naučnici sa Univerziteta Kyoto se nadaju da će sada uz pomoć te tehnike uspjeti udahnuti život i dlakavim mamutima.
Naučnici sa Univerziteta Kyoto se nadaju da će sada uz pomoć kloniranja uspjeti udahnuti život i dlakavim mamutima.

Naime, u augustu prošle godine u sibirskoj tundri, u ledu, pronađeni su ostaci ogromnih životinja koje su nekada hodale zemljom.

Upravo ti ostaci mogli bi koristiti pri kloniranju mamuta, no profesor Akira Iritani, koji predvodi studiju, najprije će krenuti ove godine u ekspediciju u Sibir i pokušati pronaći svoj dobar uzorak mekog tkiva zamrznutog mamuta. Ukoliko ne uspije, zamolit će Ruse da mu ustupe uzorak iz njihovih primjeraka.

"Stopa uspješnosti kloniranja stoke je donedavno bila veoma niska, ali sada iznosi do 30 posto. Mislim da postoje razumne šanse da uspijemo i zdrav mamut bi mogao biti rođen u narednih četiri do pet godina",
kazao je Iritani za Daily Telegraph.

Kada dobije primjerak tkiva mamuta naučnik će koristiti istu tehniku kao i kod kloniranja miša, koju je razvio Centar za razvojnu biologiju Riken.

Tako će identifikovati jezgro zdravih ćelija, zatim će te ćelije izvaditi i umetnuti u ćelije jajašceta afričke slonice koja će zapravo biti surogat-majka mamutu.

Bude li sve išlo prema njegovom planu prvi mamut će nakon nekoliko hiljada godina ponovo prohodati zemljom do 2016. godine.

Naučnici pronašli 34.000 godina stare bakterije


Naučnici su u Dolini smrti u Kaliforniji iskopavajući slane kristale otkrili žive bakterije stare 34.000 godina.

Drevni mikrobi su pronađeni u sićušnim, tekućinom ispunjenim, komorama unutar kristala, objavio je Daily Mail.

"Veoma sam se iznenadio. Bakterije su žive ali ne koriste nikakvu energiju da bi se kretale i ne razmnožavaju se",
kazao je Brian Schubert, koji je i otkrio bakterije.

"One ne rade ništo osim što se održavaju u životu",
dodao je on.

Schubert, koji je asistent na Unverzitetu Havaji, kazao je da su bakterije bile male, smežurane i u stanju hibernacije.

Uz mikrobe pronađene su i alge pod nazivom Dunaliella, za koje se pretpostavlja da su izvor hrane.

Sljedeći korak naučnika jeste da otkriju kako su mikrobi opstali sve te godine.

Studija je objavljena u januarskom izdanju magazina GSA Today, publikaciji američkog Geološkog društva.

Pušači će nestati do 2050. godine


Cijena cigareta će rasti, a to će osiguravati dobit duhanskoj industriji otprilike do 2020. godine. Nakon toga stopa pada broja pušača ubrzo će nadvladati stopu porasta cijene cigareta.

Ilustrativna fotografija: Vesna Anđić
Analizirajući sve manji broj pušača u razvijenim zemljama, stručnjaci londonskog Citigroupa ističu da je od 1960. kada je pušilo 53 posto odraslih Britanaca, broj pušača do 2008. spao na petinu, odnosno na 21 posto, piše bankamagazine.hr.

"Postotak pušača pada u razvijenim zemljama, a pad je uglavnom ravnomjeran na većini tržišta. Ako se takav trend nastavi, do 2050. većina duhanskih tržišta u razvijenom svijetu mogla bi se ugasiti",
navode analitičari Citigroupa.

Voditelj istraživanja Adam Spielman naglašava da je riječ o dugoročnom, oštrom i vrlo postojanom trendu koji traje 50 godina.

Predviđa da će cijena cigareta rasti, a to će osiguravati dobit duhanskoj industriji otprilike do 2020. godine. Nakon toga stopa pada broja pušača ubrzo će nadvladati stopu porasta cijene cigareta.
XS
SM
MD
LG