'Moramo živjeti ovdje i sada', kažu Ukrajinci u egzilu
Current Time je razgovarao s ljudima koji su pobjegli iz Ukrajine 2022. godine.
Oleksandra iz Kijeva napustila je svoju domovinu nakon sveopšte invazije Rusije. Zajedno sa svojim sinom, tada petogodišnjakom, uspjela je stići do Latvije, gdje sada žive. Iako im nedostaje Ukrajina, više ne gaje nadu da će se uskoro vratiti.
"Naš dom je tamo gdje je naša porodica, tako da je ovo sada moj dom. Život više nije na pauzi. Prije je stalno bio osjećaj: uskoro će sve završiti i vratit ćemo se kući. Sada razumijemo da ništa ne završava i da moramo živjeti ovdje i sada", kaže Oleksandra.
Ruslan je zajedno sa suprugom i malom kćerkom pobjegao u Hrvatsku 2022. godine. Porodica se integrira aktivno učeći hrvatski jezik, dok kod kuće govore ukrajinski i ruski. Nakon tri godine života u inostranstvu, Ruslan ne zna hoće li se moći vratiti: "Odlučili smo da ćemo sigurno otići tamo da vidimo šta se dešava. Ne znamo kako se ukrajinsko društvo promijenilo. Hoćemo li se moći ponovo integrirati tamo? Ne znam."
Memorijalni skup u Beogradu povodom treće godišnjice rata u Ukrajini
Oko stotinu ljudi okupilo se 24. februara na Trgu Republike u centru Beograda na Memorijalnom mitingu povodom treće godišnjice početka rata u Ukrajini.
Na skupu su se mogle videti zastave Ukrajine i Evropske unije, dok su pojedini okupljeni nosili portrete civilnih žrtava ovog rata.
Na pojedinim transparentima piše "Ne moraš da budeš Ukrajinac da bi podržao Ukrajinu, treba samo da budeš čovek", "Rusija je teroristička država".
Na početku skupa intonirane su himne Ukrajine i Srbije.
Više čitajte ovde
Trump se sastao s Macronom u jeku podele na Zapadu oko okončanja rata u Ukrajini
Američki predsednik Donald Tramp (Trump) sastao se u ponedeljak s francuskim kolegom Emanuelom Makronom (Emmanuel Macron) u Beloj kući radi razgovora s visokim ulozima u jeku povećanja razlika između SAD i evropskih zemalja, dok Vašington nastoji da brzo okonča rat u Ukrajini.
Makron je došao kod Trampa na treću godišnjicu rata izazvanog invazijom Rusije i on će prisustvovati virtuelnom sastanku zajedno sa Trampom s drugim liderima Grupe sedam (G7) kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini.
Uoči odlaska u Vašington, francuski lider je rekao da će predstaviti evropski akcioni plan za pomoć u postizanju trajnog mirovnog sporazuma s čvrstim garancijama koje će sprečiti Rusiju da iskoristi pauzu za jačanje svojih snaga i pokretanje nove invazije na Ukrajinu.
Više čitajte ovde
Pritvoreno 20.000 Rusa zbog antiratnih izjava od februara 2022.
Više od 20.000 ljudi je pritvoreno ili uhapšeno zbog antiratnih izjava ili javnog izražavanja neslaganja protiv sveopšte invazije Moskve na Ukrajinu, saopštila je nevladina organizacija.
OVD-Info, ugledna grupa koja godinama prati i evidentira policijska hapšenja, saopštila je da je većina od tog broja – 18.910 – uhapšena tokom prve godine invazije. Broj uhapšenih je značajno opao u 2023. godini, kada je zabilježeno 274 slučaja, dok je u 2024. godini bilo samo 41 slučaj.
U sedmicama neposredno nakon invazije 24. februara 2022. godine, bilo je sporadičnih javnih protesta u nekim ruskim gradovima koje je policija brzo ugušila.
Većina krivičnih slučajeva koje je evidentirao OVD-Info – oko 85 posto – pokrenuta je zbog postova ili komentara na društvenim mrežama u 2022. ili 2023. godini.
Nekoliko sedmica nakon što je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju, ruski zakonodavci su donijeli zakon koji kriminalizuje neslaganje ili kritiku rata, na osnovu "diskreditacije oružanih snaga". Kremlj je također zabranio nazivanje sukoba ratom, naređujući da mediji i službene izjave koriste eufemizam "specijalna vojna operacija".