U Tomislavgradu je održana deveta po redu Međunarodna speleološka i znanstveno-istraživačka ekspedicija “Ponor Kovači – Izvor Ričine 2018”. Organiziralo ju je tomislavgradsko Speleološko društvo “Mijatovi dvori”, a suorganizatori su Udruga "Naša baština" Tomislavgrad, BIOSPELD- Biospeleološko društvo u Bosni i Hercegovini, te ADIPA – Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske Terra Dinarica.
U ekspedicijskom kampu u planinarskom domu tomislavgradskog društva „Orlova stina“ uz doručak se svakog dana održavao i radni sastanak, određivao plan istraživanja i raspored ekipa, a onda - pokret. Sa željom da dočaramo bogatstvo podzemlja i mi se spuštamo u nepoznato. Pronalazimo znanstvenika koji je sudjelovao na svim ekspedicijama, profesora Romana Ozimeca, inače biospeleologa. Na upit o najznačajnijim nalazima, bez puno dvojbe ističe kako je to spilja Dahna.
„Spilja koja skoro sve ima. Ona ima preko kilometar kanala, najvjerovatnije. Sad crtamo detaljno, pa ćemo vidjeti koliko ima. Ona je fenomenalno arheološko nalazište, ona je neviđeno paleontološko nalazište – ima preko 340 medvjeđih legla, što nije nikad nigdje zabilježeno u svijetu. Mi smo već prije našli ostatke medvjeda, vjerovatno ima tu ostataka i drugih životinja. Sustavno istraživanje nije rađeno, mi, naravno, to nećemo raditi dok neka znanstvena ekipa ne dođe. Ona je i potencijalni objekt koji se može koristiti za edukaciju, za promociju cijelog kraja, pa možda čak i za turističko korištenje.“
A Josip Marković, predsjednik SD „Mijatovi dvori“ s ponosom dodaje:
„Dahna je taj svjetski fenomen, to nema nigdje, ni Afrika, ni Azija, nijedan kontinent nema na svijetu preko 350 legala špiljskog medvjeda. A to nije samo 350 legala, to je, ja sam slobodan reć', preko 2.000 jedinki da je unutra. Tako da je to fenomen nad fenomenima. Ponavljam i pričam: to je stvarno nešto nevjerovatno.“
Razgovaramo u spilji Listvača u njedrima planine Grabovica. Oko nas obilje spiljskog nakita. Svjetla na kacigama speleologa zamiču u uskim procjepima i kanalima, tragaju za nalazima iz svoje struke. Biologinju Najlu Baković iz hrvatskog društva ADIPA zanimaju mikroorganizmi:
„Iako većina ljudi smatra mikroorganizme izazivačima bolesti, oni su zapravo u ekosustavima izuzetno bitni zato što pročišćavaju sav otpad koji dolazi u naš okoliš, razgrađuju ga. Isto tako predstavljaju hranu ostalim organizmima koji žive u podzemlju. Ta skupina je poprilično neistražena, i kod nas i u svijetu. Radi se o okućenim amebama, jednostanične su. U podzemlju imamo jako veliki broj vrsta, isto tako i u nadzemnom kršu. One nam pomažu da malo bolje razumijemo tu vezu vode koja dolazi u podzemlje i na koji način ona komunicira s nadzemljem, isto tako i o samom ustrojstvu podzemnih hranidbenih mreža.“
Njena kolegica po struci, iz Biospeleološkog društva u Bosni i Hercegovini, inače profesorica na sarajevskom PMF, Lada Lukić Bilela dodaje:
„Ne znam da li su kolege spomenule da smo imali prošle godine jedno izdanje - 'Naših prvih sedam godina', vrlo opsežno, a sada moram spomenuti da radimo jednu knjigu tipskih lokaliteta, od kojih je veliki broj, 134 tipska lokaliteta, upravo s Duvanjskog polja. To su lokaliteti gdje je prvi put otkrivena vrsta i to je vrlo bitno za dalja istraživanja.“
Očigledno duvanjski kraj obiluje značajnim podzemnim objektima. Zna li se uopće koliko ih ima, pitamo našeg domaćina iz „Mijatovih dvora“, Josipa Markovića.
„Mi smo već bili u nekih 200 objekata. Znamo za još nekih 200, a sigurno ih ima još toliko koje bi trebalo klasificirati, obići i raditi.“
Budući da smo osjetili što znači spuštati se gotovo okomitim stijenama u podzemlje nismo mogli a ne prokomentirati da uz obilje znanja ovakva istraživanja zahtijevaju i dobru fizičku spremu.
„Mislim da kod većine istraživača nadvlada znatiželja i onda nas to nekako vuče, pa kad se onaj ispred vas provuče kroz neki procjep u špilji, onda kažeš: 'Ja sam malo sitnija, možda i ja mogu', i tako jedni drugima pomažemo da pomaknemo vlastite granice“, kaže Najla Baković.
Facebook Forum